Lara dolazi iz Slavonije, gdje ima sve liječnike primarne zdravstvene zaštite - liječnicu obiteljske medicine, stomatologa i ginekologa. Budući da studira u Zagrebu, kući odlazi svaka dva mjeseca, i to vikendima, kada njezini liječnici ne rade, a kartone nije uspjela prebaciti u Zagreb jer liječnici, koje bi izabrala, ne primaju nove pacijente. Svaki put kada se razboli mora izabrati između četverosatne vožnje u jednom smjeru do svoga grada ili gotovo jednako dugog čekanja na hitnom prijemu u Zagrebu. Najveći problem stvara joj endometrioza pa zbog neizdrživih bolova nekoliko puta godišnje završi na Hitnoj.
- Zadnji put sam bila na Rebru četiri sata, odmah su mi dali nešto za bolove i bilo mi je lakše, ali nakon pretraga mokraće i krvi poslana sam u Petrovu. Tamo sam još neko vrijeme čekala da me prime, a sve da bi napravili pregled, pripisali endometriozi, rekli da mirujem i pijem tablete. To sam mogla i sama - tužna je.
Liječnike primarne zdravstvene zaštite pokušala je pronaći u Zagrebu, ali zapelo je upravo na ginekologu koji joj je najvažniji.
- Gdje god nazovem, liste čekanja za primanje su velike, neki liječnici više niti ne primaju pacijente - tvrdi Lara i dodaje da niti mnoge njezine prijateljice nisu uspjele pronaći ginekologa u Zagrebu.
- Moja dijagnoza sama po sebi ne bi bila riješena liječnikom ovdje, ali ne bih morala satima u bolovima čekati na Hitnoj. Samo bih otišla na pregled i znala je li riječ o klasičnim bolovima ili nečem izvanrednom - naglašava.
Spremni za more informacija o studentskom životu? Pridruži se Facebook grupi Sara sa Save i saznaj baš što te zanima – od crva u menzi do diplome u džepu.
Lara nije jedina koja se našla u tom problemu. Vrlo je slično i iskustvo druge studentice, koja se ljeti iz Zagreba vraća kući, u grad na obali kako bi odradila sezonu i zaradila prijeko potreban džeparac.
- Dok sam u Zagrebu, nemam svog liječnika jer nisam prebacila karton, a ako ga prebacim, cijelo ću ljeto biti u istoj situaciji - govori.
U četiri godine studiranja na zagrebačkom sveučilištu, tri je puta zbog zdravstvenih problema završila na Hitnoj jer su joj jedino tamo mogli pomoći. Liječnik obiteljske medicine kilometrima je daleko, studentski liječnici ne mogu zapravo liječiti i pripisivati lijekove, zagrebačka studentska poliklinika više ne djeluje. Stoga nije bilo druge nego progutati knedlu na rečenicu "Vi niste hitan slučaj", znajući da je osoblje Hitne pomoći potpuno u pravu.
- Nisu bili bezobrazni, ali jednostavno im na prvu nije bilo jasno zašto sam došla zbog nečega što moj obiteljski liječnik može riješiti. Sve se pretvorilo u višesatno čekanje na pregled jer jednostavno nisam bila prioritet. Razumijem to, ali kako ću drukčije? - pita se ova studentica.
Antonija Mrla, voditeljica Zdravog sveučilišta, promotivno-preventivnog programa čiji su najvažniji ciljevi unapređenje i očuvanje zdravlja studenata, ističe da ovo nije problem s kojim se susreću samo zagrebački studenti, već je to problem na razini države. Glavni hrvatski grad je po nečemu ipak drukčiji.
- Zagreb se ističe jer ima daleko najveći broj studenata, ali i s obzirom na to da je u prošlosti zdravstvena zaštita studenata itekako postojala, i to u obliku koji danas možemo samo sanjati - govori Mrla.
Naime, do 2002. godine na Trgu žrtava fašizma postojao je Dom zdravlja studenata Sveučilišta u Zagrebu koji je pružao zdravstvenu zaštitu redovnim i izvanrednim studentima te djelatnicima Sveučilišta. Najčešći pacijenti tamo su bili studenti s prebivalištem izvan Zagreba, i to za liječenje, dok su preventivnim programima bili obuhvaćeni svi zagrebački studenti.
Kada bi i dalje postojala institucija koja pruža sveobuhvatnu studentsku zdravstvenu zaštitu, Lara ne bi morala sate provoditi na Hitnoj ili beznadno tražiti ginekologa kod kojeg bi se mogla prebaciti. Bila bi sigurna da će ju u Doma zdravlja netko primiti bez da joj prije toga naglasi da nije hitan slučaj.
Dom zdravlja studenata više ne postoji jer je 2002. godine ukinut u postupku spajanja svih područnih domova zdravlja u tri veća - Centar, Zapad i Istok. Iz Doma zdravlja Zagreb - Centar objašnjavaju da je do toga došlo radi efikasnijeg poslovanja zdravstvenih ustanova na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Ipak, napominju kako Dom zdravlja Zagreb - Centar ima dvije ambulante obiteljske medicine (u studentskim domovima "Stjepan Radić" i Cvjetno naselje) u kojima su studenti najčešći pacijenti.
- Samo na području gradske četvrti Donji grad djeluje 65 ordinacija obiteljske medicine, od kojih 61 ima manje od 2100 pacijenata, odnosno manje od maksimalnog mogućeg broja upisanih pacijenata. I u drugim četvrtima postoji prostor za upis novih pacijenata - ističu. Ipak, u svom su odgovoru spomenuli isključivo liječnike obiteljske medicine, ali ne i ginekologe kod kojih je, prema iskustvu naših sugovornica, najteže prebaciti karton.
Zdravo sveučilište provodi brojne preventivne programe kojima studente educira o zdravlju, besplatnom cjepivu protiv HPV-a, besplatnom testiranju na spolne bolesti i daje brojne druge važne informacije, a provodili su i besplatno testiranje na celijakiju. Ono na čemu aktivno ustraju je, kaže voditeljica, osiguravanje adekvatne studentske zdravstvene zaštite. Ipak, prema podacima iz ankete koju je Zdravo sveučilište provelo u listopadu 2020. godine, ona nije na zavidnoj razini. Od ukupno 1406 ispitanika, samo 5,4 posto njih je prebacilo svoj karton u neku zagrebačku ordinaciju. Tri puta više ih je bolest samo preležalo, a čak sedam puta više studenata putuje u mjesto prebivališta da bi dobili medicinsku pomoć.
Zdravo sveučilište tijekom godina obratilo se Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu obrazovanja, pisali su predsjedniku RH i Vladi, u više navrata kontaktirali Gradski ured za zdravlje, razgovarali s bivšim i sadašnjim dekanima Medicinskog fakulteta. Prošle su godine čak bili prvi studenti koji su razgovarali s novoizabranim rektorom Lakušićem kako bi skrenuli pažnju na ovu važnu temu i pokušali naći trajno rješenje.
- Ako naša sveučilišta žele biti konkurentna europskima, njihovi studenti moraju biti adekvatno zbrinuti. Ako naša država želi imati obrazovanu radnu snagu, mora se pobrinuti da studenti budu zdravi kako bi to uopće jednog dana mogli postati - kaže Antonija Mrla.
Pitanje o zdravstvenoj zaštiti studenata postavili smo i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Pojašnjavaju da sve kategorije osiguranika imaju pravo izabrati svoje liječnike na razini primarne zdravstvene zaštite u mjestu boravišta. Stoga bi i studenti mogli učiniti isto.
- Ne smatramo da je na bilo koji način time narušeno pravo studenata na jednaku zdravstvenu zaštitu u usporedbi s drugim osiguranim osobama. Nikako ne možemo reći da je prestankom postojanja Doma zdravlja studenata prestala postojati adekvatna zdravstvena zaštita za studentsku populaciju koja studira u Zagrebu - uvjereni su.
S druge strane, Antonija Mrla smatra:
- Student kojeg se optužuje da je razmažen i umišljen jer zahtijeva da budu zadovoljene njegove osnovne potrebe kako bi kvalitetno i neometano stjecao znanje jer je isfrustrirani stručnjak koji neće imati ni želje niti osjećaj obaveze da takvom društvu pridonosi.
Da bi ipak moglo doći do poboljšanja, govori to što se, otkriva Mrla, u institucijama pokrenula priča o studentskoj poliklinici. Trenutačno se nabavljaju sredstva za njezino osnivanje i pronalazi mjesto za nju. Glavni problem je to što postoji zakonsko ograničenje. Zakon trenutačno ne omogućava da studenti ima liječnika i u prebivalištu i u mjestu studiranja, pa studentska zaštita ne postoji u pravom smislu riječi.
- Najvažnije je urediti zakon i osigurati sredstva za kurativu studenata u gradu studiranja te je nužno kontinuirano i aktivno raditi na tako velikom i dugogodišnjem problemu studenata - zaključuje.
Imate informacije ili pitanja vezana uz život studenata ili njihove probleme? Javite nam se na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.