Što misle o prijedlogu Uprave kojim bi više od 500 zaposlenika ostalo bez posla, devetnaest sindikata Zagrebačkog holdinga trebalo bi se očitovati do srijede, 12. siječnja, ali prema svemu sudeći, to će moći učiniti i nakon zakonskog roka. Njihov očekivani odgovor je odbijanje prijedloga uprave i inzistiranje na sistematizaciji radnih mjesta, dokumentu koji nije napravljen, kako bi se točno znalo koliko je izvršitelja potrebno u pojedinoj poslovnici na svakom sistematiziranom radnom mjestu.
Lista otkaza
Sindikati ne misle da postoji višak među pet skupina složenosti poslova s koeficijentima u rasponu od 1,8 do najvišeg koeficijenta od 4,2, a ističu i kako nedostaje operativnih kadrova u svim poslovnicama. Iako je gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao da će otkazi obuhvaćati rukovodeće pozicije, pokazalo se da je na listi više do stotinu nižepozicioniranih radnika, među kojima 30 čistačica, 19 domara, 30 skladištara, 20 zaštitara, 7 vozača, 12 neraspoređenih radnika, ali i 30 zaštićenih radnika. Započeti proces savjetovanja Uprave i sindikata Holdinga trebao bi trajati nekoliko mjeseci.
Iako je proces otpuštanja viška radnika uvijek težak i delikatan, sada su okolnosti ipak drugačije nego u vrijeme financijske krize, kada su deseci tisuća radnika morali napuštati privatni sektor, a izlaz im je nerijetko bio zapošljavanje u državnoj, javnoj i lokalnoj upravi. Kada je riječ o samom Zagrebačkom holdingu, Danijel Nestić s Ekonomskog instituta napominje da je to izoliran proces u kojem su otpuštanja potaknuta jako teškom financijskom situacijom i desetljećima neodgovornog zapošljavanja, pa je sadašnja vlast bila prisiljena na taj korak. "Sagledavajući Zagrebački holding u širem kontekstu, trenutak za restrukturiranje vrlo je dobar jer postoji niz pogodnosti koje bi trebale olakšati smanjivanje broja zaposlenih", kaže Nestić.
Novac iz fondova EU
Pritom na prvo mjesto stavlja sredstva iz europskih fondova, koja su angažirana kroz brojne projekte u javnom sektoru, a uključuju i zapošljavanje dodanih kadrova. U tom smislu višak zaposlenih unutar dijelova Holdinga moguće je preusmjeriti tamo gdje su potrebni.
Pitanje je samo u kojoj se mjeri njihove kompetencije poklapaju s potrebama, kao i spremnosti preuzimanja novog posla. Višak zaposlenih, dodaje Nestić, moguće je rješavati i otpremninama, neki se mogu odlučiti za vlastiti posao, primjerice, putem dostupnih sredstava za samozapošljavanje, ili potražiti drugo radno mjesto.
Ono što je sigurno, jest to da je danas lakše provoditi restrukturiranje, ne samo gradskoj upravi, već i na državnoj razini, a lakše je i ljudima prihvatiti novu situaciju nego što je to bilo u razdoblju recesije, jer im je na raspolaganju više opcija, ističe Nestić.
Dodaje kako se mogu očekivati i drugi oblici restrukturiranja najavljeni kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, prije svega reforma plaća u javnom sektoru. No sve je to mnogo lakše ako za reformu postoje sredstva iz europskih fondova. Ostaje vidjeti koliko će uspješno gradske i državne vlasti iskoristiti trenutačno povoljne okolnosti na tržištu rada.
