Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u petak je predstavio novi sustav naplate komunalnog otpada prema tzv. švicarskom modelu. To znači da će Zagrepčani, među rijetkima u Europi, uz još nekoliko švicarskih gradova, od srpnja plaćati fiksni dio računa za odvoz smeća od 45 kuna i varijabilni dio od 4 ili 8 kuna po posebnoj, službenoj gradskoj vrećici u koju će komunalni otpad odvajati pa će ukupan račun ovisiti o broju vrećica koje kućanstvo iskoristi.
Prema izračunu Jutarnjeg lista, Tomaševićev novi model za većinu zagrebačkih kućanstva ipak znači osjetno poskupljenje. U nekim slučajevima čak i dvostruko. Uzmimo sljedeći primjer. Ako prosječno zagrebačko kućanstvo od četiri člana, koje je odvoz smeća dosad plaćalo 80 kuna, dnevno proizvede, recimo, 20 litara komunalnog otpada, dakle, jednu vrećicu, onda bi ih prema Tomaševićevu modelu, odvoz mjesečno mogao koštati 165 kuna. Gradska standardizirana vrećica od 20 litara košta 4 kune, svaki dan se baca jedna, što je mjesečno 120 kuna, a na to još ide i 45 kuna fiksno.
Uzme li se u obzir i to da je trenutno prosječni račun za smeće u Gradu, prema službenim podacima, 45 kuna (iako je gotovo nemoguće razmrsiti kako se odvoz smeća dosad računao, zbog brojnih dodataka, pravilnika i ponekih populističkih popusta pokojnog Milana Bandića), može se zaključiti da će svakom kućanstvu, čak i onima koji smeće propisno odvajaju, računi ipak biti nešto veći nego dosad. Najštedljiviji, prema novoj računici, mjesečni će račun plaćati minimalno 49 kuna (fiksni dio 45 kuna + jedna vrećica od 20 litara 4 kune).
Pitanja bez odgovora
Dakle, prema Tomaševićevoj računici, ukupan mjesečni trošak kućanstva koje proizvodi, recimo, dvije vrećice miješanog otpada tjedno, iznosio bi 61 kunu, a kućanstvo koje proizvede tri takve vrećice, od po 20 litara, 93 kune.
Za obiteljske kuće, recimo, koje mjesečno proizvode oko 480 litara otpada, koji se odvozi četiri puta mjesečno, odnosno jednom tjedno, računi za smeće bit će do 141 kunu, a odvoz su, kako smo se uvjerili, dosad plaćali između 50 i 70 kuna.
No, kako je Tomašević najavio, sve ovisi o građanima i disciplini, a ovim se modelom stimulira odvajanje i recikliranje, što je i dio zelene politike gradske vlasti. Dakle, oni koji otpad ne odvajaju, biootpad, plastiku i papir posebno od miješanog otpada, skuplje će ga plaćati jer će brže puniti gradske vrećice. Pritom će se građanima naplaćivati samo vrećice za komunalni miješani otpad, dok će ostale vrećice, za plastiku i biootpad, biti kao do sada, besplatne.
- Taj sustav će omogućiti individualizaciju na razini kućanstva, a posebice na razini stana u višestambenim zgradama, da se usluga naplati prema komunalnom otpadu koji nije sortiran za recikliranje i kompostiranje - rekao je jučer Tomašević na presici.
Iza ove odluke, koja se odnosi na 380.000 zagrebačkih kućanstava, a sada prolazi javno savjetovanje i trebala bi biti na snazi u srpnju, još ostaje puno pitanja. Recimo, gdje će se prodavati vrećice koje će građani kupovati - 4 kune za 20 litara i 8 kuna za vrećicu od 40 litara? Ako će to biti u dućanima, hoće li trgovci tražiti svoj udio da gradsku vrećicu drže na policama? Tko će to platiti? Koja će tvrtka vrećice proizvoditi? Kako će se određivati tko se drži modela, a tko ne? Prema Tomaševićevoj najavi, za odlaganje otpada u vrećici koja nije gradska predviđena je novčana kazna. Za to će, kako se sada čini, biti zaduženi komunalci koji odvoze otpad. Oni bi trebali kontrolirati sadržaj kanti i kontejnera, a za krivo odloženi otpad, primjerice komunalni otpad koji nije odložen u službenu vrećicu grada nego u neku od Konzuma, recimo, moći će napisati kaznu stanarima u iznosu od 12 mjesečnih paušalnih iznosa, što bi iznosilo oko 500 kuna.
Stanari "policajci"
Tu bi moglo doći do određenih prijepora, posebno u velikim stambenim kompleksima. Jer, kako će se ustanoviti tko je točno, u stambenom kompleksu od nekoliko stotina stanova, ubacio neoznačenu vrećicu u jedan od kontejnera? Tomašević je na to rekao da će se kazna od 500 kuna onda dijeliti na sve stanare te zgrade, a time bi zapravo sami stanari postali "policajci" i korektiv svojih susjeda da se drže pravila. Pritom, Grad neće pratiti individualno svaku vrećicu jer će prihod od tih vrećica (4 i 8 kuna) ionako ići Čistoći, a za praćenje svake vrećice posebno trebalo bi uspostaviti sustav čipova i barkodova što je puno skuplje.
Osim toga, cilj je ove odluke Grada i micanje kanti za otpad, kojih u Zagrebu ima 200 tisuća, s javnih površina. Tomašević je naglasio da Zagreb već zovu "Kantograd" zbog velikog broja kanti na ulicama koje smetaju prometu i pješacima. Usto, micanjem kanti smanjila bi se i mogućnost da prolaznici ostavljaju svoje "nedozvoljeno" smeće u tuđe kontejnere i kante. Zato iz Grada predlažu i da svaki ulaz zgrade, tj. predstavnik stanara, bude zadužen za svoj kontejner koji će se, kako su rekli iz Grada, ako ne postoji nikakav drukčiji način, držati u boksovima pod ključem koji će onda imati svaki stanar.