Taksi staje na novouređeno stajalište pokraj zgrade Pošte. Putnik izlazi, uzima svoju prtljagu i šeće pedesetak metara do Glavnog kolodvora gdje ga čeka vlak za putovanje koje je dugo planirao. Hoda po popločenom trgu koji je nekad bio cesta. Danas je tu mali cvjetnjak, a po trgu su razbacane magnolije i klupice. U sredini je i divovski stol poput onoga koji je nekoliko godina ranije osvanuo u Staroj Vlaškoj. Na klupama su ulični svirači, premjestili su se nekoliko metara niže od njihova starog utočišta pokraj tramvajskih stanica, tamo gdje je nekad bio pješački prijelaz. Iz tramvaja izlaze putnici, a novi trg vrvi biciklistima. Oni koji koriste automobile ulaze u garažu Importanne centra, pokraj hotela Esplanade, gdje pješačka zona završava i do kud automobilima mogu doći.
Ovo nije sadašnjost, ovo je moguća budućnost prostora ispred Glavnog kolodvora u Zagrebu. Cestu, automobile i parkirališna mjesta trebali bi zamijeniti pješačka zona i trg, što je u intervjuu za Jutarnji list otkrio zamjenik zagrebačkoga gradonačelnika Luka Korlaet. Zasad je riječ samo o ideji čija realizacija još nije počela, ali koju bi Korlaet "volio ostvariti" do kraja aktualnog mandata.
Razgovarali smo s prometnim stručnjacima, arhitektima, urbanistima, građanima i organizacijama na koje bi ta promjena utjecala. Oni su nam otkrili smatraju li taj plan adekvatnim i smislenim, ali i kako bi mogao utjecati na prometnu sliku metropole.
Kako bismo čuli što misli o planu gradskih vlasti, nazvali smo arhitekta Branka Silađina, osobu koja je Trg bana Josipa Jelačića pretvorila u pješačku zonu, ali i čovjeka koji je plan za prenamjenu prostora ispred Glavnog kolodvora, isto u pješačku zonu, objavio prije 34 godine. Dakako, nakon toliko godina njegove tadašnje zamisli nisu primjenjive.
- To bi funkcioniralo jako lijepo i dobro - kaže nam veselo Silađin i dodaje da niti danas promet ispred kolodvora ne funkcionira i da nema razloga zašto bi tamo prolazili automobili.
- Gledajte, dolazak autom uopće nije problem. Autom bi se moglo doći i tad, ali bi se trebao onemogućiti prolazak - sigurno će Silađin, aludirajući na to da ukidanje prometa ne bi otežalo dolazak putnika na zagrebački kolodvor.
Dobrom organizacijom, navodi Silađin, ne bi nastali niti čepovi na ostalim prometnicima, a da bi promet funkcionirao, treba unaprijediti javni prijevoz, primarno željeznicu, ali i poboljšati infrastrukturu za bicikliste. Uvjerava da bi prioritet trebalo biti smanjivanje prometa u centru grada koji ne bi trebao biti tranzitan. Silađin na kraju zaključuje da se pitanje prometa što prije treba riješiti.
- Zatvaranje prometa ispred Glavnog kolodvora je ključna odluka. To treba biti čvrsta odluka. Pješačka zona ispred Glavnog kolodvora ne bi uništila promet u Zagrebu, nego bi to prisililo nadležne da se taj problem riješi i ne gura pod tepih - konstatira arhitekt.
Jedan od problema prometa kroz središte grada u europskim prijestolnicama je zagađenje zraka. Europa promiče zelenu politiku, a za velike zagađivače, poput dizelaša, u njoj nema mjesta. Zato je ukidanje prometa ispred Glavnog kolodvora, vjeruje prometni stručnjak i iskusni sudski vještak Goran Husinec, potrebno.
- Mi s time već kasnimo - sugerira.
Husinec tvrdi da se radi o razumnom rješenju jer je iz centra grada potrebno maknuti što više automobila i napraviti biciklističke staze da bi ljudi što više koristili vozila koja ne zagađuju okoliš, kao što su bicikli i električni romobili.
- Po gradu nam se voze automobili od stotinu konja u kojima je jedna osoba. Oni su strahoviti zagađivači. Neko bi vrijeme trebalo proći da ljudi osvijeste da je ozelenjavanje neminovno. Više nije isplativo, ni ekološki prihvatljivo, da se zdrav čovjek vozi u automobilu čitav dan po gradu - naglašava Husinec.
Da bi nova prometna organizacija Zagreba bila funkcionalna, potreban je razvitak drugih vidova prometa - željeznice, tramvaja i bicikala. Predsjednik Društva arhitekata Zagreb Tihomil Matković ističe da bi se pretvaranje dijela ispred kolodvora u pješačku zonu trebalo usporedo razvijati s unapređenjem ostalih vrsta prometa i da plan Grada ima smisla.
Napomenuo je i da se transverzalne prometnice, poput zelenog vala, trebaju prebaciti iz središta na obode grada jer kad su te ulice rađene, "nitko nije razmišljao o autima, nego o ljudima, eventualno kočijama".
- Uteg da poveže istok i zapad trebale bi nositi prometnice poput Vukovarske, Avenije Dubrovnik i sličnih koje su puno bolje dizajnirane za to. Promet bi se trebao preusmjeriti na dugi rok. To trebamo početi planirati i sprovoditi u djelo - tvrdi predsjednik DAZ-a Tihomil Matković.
Usprkos tome što se stručnjaci s kojima smo razgovarali slažu s planom, u ispravnost nauma gradskih vlasti ipak nije uvjerena povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević. Ona smatra da se radi tek o pukoj scenografskoj ideji.
- Pretvaranje površine ispred Glavnog kolodvora zahtijeva novu i posve drukčiju prometnu regulaciju u Donjemu gradu: takvu kojom se stvarno štiti visoko zaštićen prostor užeg povijesnog središta Zagreba. Mislim na prostor unutar parkovnog okvira koji se naziva Zelenom potkovom. U prijedlogu ne nazirem stratešku dimenziju, nego puku scenografsku ideju - naglašava Knežević.
Knežević, kao i Silađin, ističe da bi tranzitni promet trebao obići povijesnu jezgru i da bi promet u mirovanju trebalo zbrinuti, kako to rade europski gradovi koji njeguju povijesna središta kao "pješačke rajeve".
- O tome se desetljećima govori, postoji niz studija, ideja i vizija koje nikad nisu dospjele do realizacije, a automobilski promet sve više guši i degradira taj vrijedan prostor. Da bi se neki trg, ulica ili park pretvorili u pješačku zonu, treba ih opremiti tako da se oni koji žive i rade u njima, koji ih posjećuju i koriste onako kako se pješačke zone koriste, mogu kretati, boraviti i osjećati u njima stvarno kao pješaci - tvrdi Knežević i dodaje da bi se automobilima trebao osigurati selektivni pristup jer su vitalni dio grada.
Usprkos temi Glavnog kolodvora, inzistirala je da bi za Grad trebao biti prioritet otvaranje Markova trga.
- Gradska uprava mora smoći snage i podršku građana da se najstarijem gradskom trgu vrati urbano dostojanstvo. Ograđen, nepristupačan i pretvoren u parkiralište limuzina političara, Markov trg je danas sramota i uvreda za grad, građane i kulturu - iskreno će Knežević.
Pretvorba prometnice u pješačku zonu promijenila bi rutinu mnogih taksista. Svoje bi aute morali parkirati nešto dalje od Glavnog kolodvora, a više ne bi mogli koristiti tu prometnicu za prijelaz s istoka na zapad, ili obrnuto. Jedan od tih taksista je Dinko Grašar koji 36 godina svakodnevno dovozi putnike ispred kolodvora.
- Da, čuo sam za to. Ipak, ne vjerujem da bi se tako nešto moglo napraviti. Nema smisla - otkriva dok sjedi na gepeku svog auta. Taksi parkiralište na kojemu se nalazimo puno je, a zauzeta su i ostala parkirališna mjesta ispred kolodvora.
- Ovo povezuje Savsku cestu s Branimirovom sve do Sesveta. Da toga nema, morali bismo ići obilaznim putem. Zatvaranje ovog dijela jako loše bi utjecalo na promet u gradu jer se i sad stvaraju čepovi. Ovdje stalno staju auti i propuštaju pješake. Neki vozači voze i relije pa ima psovanja i svega - opisuje nam taksist.
Kao argument za prenamjenu stručnjaci su iznijeli nefunkcionalnost postojeće prometnice ispred Glavnog kolodvora. Novinarka Nada Mirković koja živi na Tomislavcu i gleda na tu ulicu to negira. Ona upozorava kako se promet odvija bez problema i da se ne radi o pretjerano prometnoj cesti.
- Tu stanujem 25 godina i nisam vidjela da je tamo nastao neki čep. Čini mi se da je ta mjera napravljena za ljude koji žive u centru. Jedino nama to odgovara jer svugdje idem pješke i sve mi je blizu, što nije slučaj za nekoga tko živi izvan grada. Naravno, takav potez odgovara nama iz centra uz opciju da će se ljudi moći negdje parkirati - jasno će Mirković.
Dodaje i da joj nije jasno zašto se baviti relativno nevažnom pretvorbom prostora ispred kolodvora u pješačku zonu kad grad nema savršeni javni prijevoz. Pribojava se i opterećenja koje bi se moglo svaliti na postale prometnice.
- Kad rasteretiš prometnicu ispred Glavnog kolodvora možemo očekivati da će ostale ulice grcati od prometa. Čini mi se da je plan napravljen ad hoc, da nije dobro promišljen i da nije građanima objašnjeno što će se točno raditi - objašnjava Mirković. Ustvrdila je i da joj nije jasno kako će se projekt izvesti jer to nije moguće napraviti u postojećim gabaritima, a da sve ne utječe na pristup hotelu Esplanade i kolodvoru.
Obratili smo se i hotelu Esplanade s pitanjem kako gledaju na moguću prenamjenu prostora ispred kolodvora i kako bi ona mogla utjecati na njih. Generalni direktor hotela, Ivan Max Krizmanić, rekao je da je teško odgovoriti na pitanje o posljedicama odluke, ali i da će ona sigurno smanjiti mogućnost pristupa hotelu.
- Svakako bi se smanjila mogućnost pristupa hotelu, ali s druge strane pozdravljamo svaku promjenu koja bi pridonijela ljepšoj vizuri grada Zagreba i smanjila štetan utjecaj prometa na život građana. Nadamo se da će se pronaći rješenje preusmjeravanja prometa koje neće dovesti do većih gužvi u prometu, a time i do većeg zagađenja od prometa. Vjerujem da su odgovorni u Gradu Zagrebu s prometnim stručnjacima pronašli neko rješenje koje će opravdati ovakvu hrabru promjenu - navodi Krizmanić.
Zatvaranje prometnice ispred kolodvora utjecalo bi i na putnike HŽ-a. Iz HŽ Putničkog prijevoza vjeruju da bi prostor ispred zagrebačkog Glavnog kolodvora trebao biti u funkciji multimodalnog prijevoza koji bi omogućio jednostavan prijelaz iz jednog u drugi vid prijevoza.
- Potrebno je poticati modalnu transportnu promjenu prema aktivnim putovanjima (biciklizam i hodanje) i javnom prijevozu kako bi se smanjilo onečišćenje u gradovima. Kvalitetno osmišljena i uravnotežena multimodalna mreža ključna je da bi se ostvarila maksimalna efikasnost cijeloga prometnog sustava - odgovaraju iz HŽPP-a.