Na jednom od pomoćnih ulaza u podnožju zagrebačke Arene veliki je metalni lanac s crvenom oznakom STOP. Iza njega je improvizirana stražarska kućica u kojoj je zaštitar, a samo nekoliko metara dalje dva su velika narančasta šatora. Između šatora i ulaza dvostruke su plastične trake, nalik policijskim, samo što na njima piše Civilna zaštita. To je prvo što će ugledati pacijenti oboljeli od covida-19 kad ih kolima Hitne medicinske pomoći dovezu u pomoćni bolnički centar. Jučer je u Arenu zaprimljeno prvih 15 pacijenata, a reporteri Jutarnjeg su dan prije, u petak, imali priliku nazočiti posljednjim užurbanim pripremama kojima je Arena pretvorena u bolnički stacionar za oboljele od teškog i smrtonosnog koronavirusa.
Na snazi su iznimno stroge epidemiološke mjere. Cijeli prostor trećeg kata pretvoren je u veliku, improviziranu bolničku sobu u kojoj može boraviti i do stotinu pacijenata. Pristup tom dijelu Arene strogo nam je zabranjen, sve je temeljito očišćeno i dezinficirano, ne smije se dogoditi proboj virusa ili drugih mikroorganizama iz vanjskog svijeta. Iako pacijenata još nema, Arena je puna ljudi, liječnika, medicinskih sestara i tehničara te vojnika Hrvatske vojske koji se trude učiniti sve kako bi se ovdje od ovog vikenda nastavljala borba za zdravlje svakog oboljelog od koronavirusa kojem to zatreba.
Zagrepčanima draga dvorana, u kojoj su se održavali najveći koncerti i sportske priredbe, djeluje pomalo sablasno, podsjećajući na bolnice u ratnom stanju. Više naših sugovornika to nam je i reklo - ovo je rat, borba protiv malenog i relativno nepoznatog neprijatelja koji ubija svakodnevno. Vojnici u HV-ovim uniformama i s maskirnim maskama unose dodatne krevete kroz liftove na treći kat, predviđen za oboljele. Stotine plastičnih boca vode skladišti se u podnožju, a deseci zelenih bolničkih kuta, kakve se koriste tijekom operacija, spremno je pokraj punkta za tuširanje medicinskog osoblja. Na Areni nema uobičajenih postera, najava gostovanja svjetski poznatih glazbenika, jer posvuda su nalijepljeni natpisi poput "prijam pacijenata", "ulazak medicinskog osoblja", "obvezna dezinfekcija ruku"...
Iako tamo nismo uspjeli pristupiti, dobili smo fotografije s trećeg kata, a tamo je sve uistinu uređeno kao kakav bolnički odjel. Veliki prostor ispunjen je bolničkim krevetima i medicinskim uređajima, a kontakta s vanjskim svijetom nema ni u tragovima. Značenje tog izdvojenog medicinskog stacionara, koji je ustanovljen u nadležnošću jedne od najvećih zagrebačkih bolnica, KBC-a Sestre milosrdnice, objašnjava nam glavna liječnica u stacionaru, doc. dr. sc. Marija Gomerčić Palčić.
Voditeljica je Dijagnostičko-terapijskog odjela za intervencijsku pulmologiju i koordinatorica covid-odjela u KBC-u Sestre milosrdnice, a pripala joj je i uloga koordiniranja rada svih liječnika koji su u Arenu pristigli iz više zdravstvenih ustanova. Kaže nam da su pripreme posljednja dva tjedna do mjesec bile najintenzivnije, a sve kako bi se pomoglo oboljelima od koronavirusa.
- Glavni je cilj rasteretiti zdravstveni sustav. Ovdje će dolaziti oni koji su imali teže simptome, ali su pred izlječenjem te im više nije potrebna intenzivna medicinska skrb, ali ih i dalje treba liječiti. Na taj ćemo način osloboditi krevete u KB-u Dubrava, koja je pretvorena u covid-bolnicu, za pacijente koji moraju u bolnicu. Ovdje smo opremljeni i osposobljeni za praćenje stanja pacijenata i davanje terapija, poput terapije kisikom, a u slučaju pogoršanja simptoma, pacijent se vozilom Hitne pomoći odvozi u bolnicu - kaže dr. Gomerčić Palčić.
Objašnjava da mnogi oboljeli od infekcije koronavirusom paralelno imaju i druge zdravstvene tegobe. Iako je koronavirus trenutačno tema o kojoj se najviše govori, to, nažalost, nikako ne znači da su nestale druge bolesti. Tako pobolijevaju ljudi s tumorima, srčanim i plućnim problemima, dijabetesom... Za sve njih ovdje je, ako im ne treba intenzivno bolničko liječenje, predviđena skrb.
- Raspolažemo sa 18 liječnika raznih specijalizacija koji će se podijeliti u tri smjene po 12 sati. Uglavnom je riječ o internistima, uključujući kardiologe, ali imamo i neurologe, otorinolaringologe, pokušavamo dobiti što više specijalista kako bismo mogli odgovoriti na sve potrebe pacijenata. Napravljen je i biokemijski laboratorij, a uz jedan respirator imamo i takozvani high flow uređaj, odnosno uređaj za terapiju kisikom visoke protočnosti. Tu je i 36 boca s kisikom koje su spremne za pacijente, kao i rendgenski uređaj. Uređena je i sala za reanimaciju. Iako je cilj da ovdje bude završni dio liječenja, to ne znači da će pacijenti imati slabiju skrb. Štoviše, ovdje će svakog pacijenta obilaziti najmanje četiri liječnika i po dva puta na dan, a u nekim su dijelovima uvjeti čak bolji nego u bolnicama. Sanitarni čvorovi su vrhunski, a Hrvatska vojska, koja je i ustupila dio liječnika i drugog medicinskog i nemedicinskog osoblja, brine o tome da svi pacijenti imaju četiri obroka na dan, doručak, ručak, večeru i noćni obrok - govori nam dr. Gomerčić Palčić.
Nije bilo lako okupiti medicinski tim, posebno kad se zna da su brojne ustanove već dale maksimum kako bi radile u gotovo ratnim uvjetima, a brojne bolnice poslale su svoje stručnjake u covid-bolnicu u Dubravi. Stoga svi ističu da je od iznimne pomoći angažman vojske koja se u potpunosti stavila na raspolaganje oboljelima i sustavu Civilne zaštite. Osim što su dali svoje liječnike, sestre i tehničare te osigurali prehranu, vojnici su preuzeli i različite operativne poslove, poput onog kojem smo nazočili - prenošenja kreveta, zaštitnih materijala, medicinske opreme...
Na čelu vojne sastavnice koordinacije stacionarom Arena je pukovnik Berislav Dalić. Liječnik je po struci, neurolog, a ima i veliko iskustvo u međunarodnim misijama. Otkrio nam je da su baš ta iskustva bila ključna u podizanju stacionara.
- Vojska je i ovim putem pokazala da je uvijek uz narod u potrebi. Podijeljeni smo po zonama odgovornosti. Liječnici iz sustava HV-a, kao i naši medicinski tehničari, imaju svoje zone, sa specijalistima iz KBC-a Sestre milosrdnice. Na raspolaganje stacionaru stavili smo i šest pripadnika vojske koji čine tim za logističku pomoć. Oni će se baviti isključivo poslovima nevezanim uz zdravstvenu djelatnost. Radit će na popuni čistih zaštitnih odijela i ostale opreme te neće ulaziti u kontaminirane zone - objašnjava pukovnik Dalić koji je na mjestu zapovjednika Namjenski organiziranih snaga Hrvatske vojske stavljenih na raspolaganje zdravstvenom sustavu u Areni.
- Zaduženi su za sve ono što ne mora napraviti medicinsko osoblje jer nastojimo poštedjeti medicinske djelatnike - rekao je Dalić.
Među zdravstvenim djelatnicima s iskustvom u vojsci je i magistra sestrinstva Snježana Krpeta, koja je koordinatorica sestrinske službe u stacionaru. U vojsci je bila gotovo tri godine, kao diverzantica, otkrila nam je.
- Danas, u petak, radimo na generalnim pripremama za prihvat pacijenata. Ekipirali smo sve potrebne službe koje su nužne za funkcioniranje stacionara. Ovaj je stacionar sastavni dio KBC-a Sestre milosrdnice za prijam onih koji su se već donekle dobro oporavili, ali još nisu za otpust kućama. Na žalost, uvijek možemo računati na to da će se nekom od naših pacijenata pogoršati stanje. Zato smo tehnički i ljudstvom opremljeni kao da smo bolnica - govori nam Snježana Krpeta.
Ističe da je stacionar sposoban opskrbiti 100 pacijenata, a jučer im je došlo prvih 15 iz Kliničke bolnice Dubrava, Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" te matične kuće u Vinogradskoj.
- Imamo bolesnike koji tamo zauzimaju akutne krevete, a potrebno im je produljeno liječenje. Stoga smo, što se medicinskih sestara i tehničara tiče, napravili tim od 50 ljudi koji će se njima baviti uz liječničke timove. Zaposlena je i vanjska služba zadužena za detaljno i svakodnevno čišćenje i dezinficiranje prostora. Imamo sve što nam je potrebno, a uz tehničko osoblje, liječnike, sestre i osiguranje ovdje radi više od 100 osoba - kaže.
Drugim riječima, pacijentima je ovdje na raspolaganju sve što im je potrebno. No, teško je ne primijetiti da se Arena ipak razlikuje od ostalih bolnica. Kreveti su jedan pokraj drugog, teško je imati ikakvu privatnost, a svakodnevna rutina bit će im istovjetna. Nema silazaka na kavu u bolničkom kafiću, nema posjeta, nema kontakta s vanjskim svijetom. Dr. Gomerčić Palčić kaže da je to istina, ali i upozorava da je to stacionar za oboljele.
- Ovdje će dolaziti bolesni ljudi kojima treba liječenje. Kada čovjek leži na kisiku, najvažnija mu je borba za zdravlje i zato je podignut ovaj stacionar - ističe.
