Kraj studenog postao je sinonim za popuste u svim trgovinama, ali često i za prijevare na koje iz godine u godinu ljudi nasjedaju. Black Friday uvezen kao trend iz Amerike, mami nas velikim sniženjima, ali često stvari nisu onakve kakvima ih prodavači obećaju ili prikazuju na prvu. Razgovarali smo stoga sa stručnjacima koji su nas savjetovali na što obavezno morate obratiti pažnju prilikom kupovine, a što učiniti ako do prijevare ipak dođe.
Za vrijeme Black Fridaya, ljudi često primijete kako su cijene nakon popusta iste onima prije popusta, samo su prelijepljene na etiketama. Ako to primijetite, važno je da se odmah obratite državnom inspektoratu, govori nam Igor Vujović, predsjednik udruge Potrošač.
- Ako ide službena pisana prijava državnom inspektoratu, oni moraju izaći na teren i napraviti inspekcijski nadzor te dostaviti potrošaču pisano rješenje što je učinio po pitanju njegove prijave, objašnjava nam Vujović dodajući kako je taj način efikasan te savjetuje građanima da si daju truda i sve nepravilnosti prijave.
Vujović tvrdi kako ne postoji kategorizacija ili pravila o tome koje dobne skupine najčešće bivaju prevarene za vrijeme popusta, no dodaje kako su stariji ljudi naivniji te su veće šanse da ih se prevari. Uz cijenu, često se preispituje i kvaliteta proizvoda kupljenih na popustima, a ljudi su najviše su zabrinuti za hranu, no Vujović kaže kako nema razloga za brigu.
- Svaki dan Ministarstvo poljoprivrede i agencija za hranu provodi inspekcijske nadzore za hranu i skoro svaki dan se neki proizvod povuče zbog određenih supstanca koje ne odgovaraju ili koje idu na štetu potrošačkog zdravlja što ne mora biti do neke akcije, objašnjava nam Vujović. Hrana ne smije ni u jednom segmentu biti opasna za potrošače, stoga su prijave povlačenja u prehrambenoj industriji česta, ne bilježi se porast za vrijeme akcija. Velik dio zarade koja se ostvari tijekom Black Fridaya dolazi iz internetske kupovine prilikom koje se pojavljuje nova prijetnja - krađa podataka.
Predsjednik udruge eCommerce Hrvatska, Marcel Majsan objašnjava kako se najčešće kradu podaci o kartici, ne toliko OIB ili broj osobne iskaznice. Kupci nisu ni svjesni da se radi o lažnoj, zlonamjernoj internetskoj stranici, a najugroženiji su oni koji nisu toliko vješti s tehnologijom.
Ponekad se pojavljuju stranice koje u svom nazivu imaju poznate brendove i predstavljaju se kako njihovi lokalni zastupnici, a sumnjivo niske cijene prvi su znak za uzbunu.
- Uvijek savjetujemo da kupci istraže podatke o tvrtki kako bi bili sigurni da se ne radi o prijevari. U Uvjetima kupovine moraju biti navedeni podaci o tvrtki, treba provjeriti postoji li njihova stranica na društvenim mrežama te ima li realnih recenzija drugih korisnika. To su tri osnovne informacije - objašnjava Majsan.
Ako i dalje niste potpuno sigurni, dodaje, najbolje je odlučiti se za opciju plaćanja pouzećem ili preko PayPala koji funkcionira tako da se novac uplaćuje trgovcu tek nakon 30 dana pa prevareni kupac ima priliku reagirati i dobiti svoj novac natrag. Ipak, zlonamjerne stranice najčešće omogućuju samo jedan način plaćanja - karticom.
- Posebno treba pripaziti u slučaju da se ne radi o hrvatskom sustavu za naplatu kartica. Naši serviseri ulažu velik napor u provjeravanje kredibiliteta tvrtke, dok strani nisu toliko detaljni - tvrdi predsjednik udruge eCommerce Hrvatska. Dodaje kako se CVV ili CVC kod nikome ne bi smio otkriti, baš kao što i davanje kartice u, primjerice, restoranu otvara prostor za moguće prijevare jer se podaci s kartice mogu fotografirati i kasnije iskoristiti.
Pitali smo ga i što učiniti ako je do krađe podataka ili novca već došlo.
-Što prije nazvati banku i blokirati karticu jer lažni trgovac karticu može koristiti i više puta. Hoće li banka vratiti novac prevarenom kupcu ovisi o njezinoj dobroj volji. Ne postoji kriterij u kojem slučaju se to uvijek odobrava, već sve ovisi o konkretnoj banci - kaže Majsan.