Školski odbor Treće ekonomske škole u Zagrebu nedavno je usvojio zaključak da bi roditelji u školskoj godini 2022./2023. trebali sa 100 kuna po djetetu participirati u "povećanju troškova obrazovanja", odnosno kupovini toaletnog papira, papirnatih ručnika, troškovima fotokopiranja, održavanja informatičke opreme... Putem Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade zaključak su poslali Gradskoj skupštini na usvajanje.
Ova je škola samo formalizirala stanje koje vlada u obrazovnom sustavu - kronično nedostaje potrošnog materijala pa su ga učitelji i odgajatelji prisiljeni financirati iz svog džepa ili moliti roditelje za donacije. S obzirom na stanje u vrtićima i školama koje se ignorira te odluku Školskog odbora Treće ekonomske škole, Gradu smo poslali upit - uvodi li se to na mala vrata obveza roditelja da sudjeluju u podmirivanju materijalnih troškova?
Iz gradskog Ureda za obrazovanje, sport i mlade poslali su odgovor iz kojeg proizlazi da takva obaveza nije na stolu - barem zasad. Kažu da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u odluci o upisu učenika u prvi razred srednjih škola za aktualnu školsku godinu (2021./2022.) propisalo "kako se za pojedine programe obrazovanja mogu utvrditi povećani troškovi obrazovanja. Pritom odluku o iznosu participacije roditelja donosi školski odbor uz suglasnost osnivača školske ustanove". Grad Zagreb takvu suglasnost nije dao. Što će biti u idućoj školskoj godini, nisu rekli jer resorno ministarstvo još nije donijelo odluku o upisu učenika.
Tako su i Trećoj ekonomskoj školi odgovorili da je njihov zaključak preuranjen. Na pitanje o aktualnom stanju koje je takvo da ravnatelji nekih vrtića odgojiteljima daju upute "da suptilno zamole roditelje za participaciju u potrošnom materijalu", da je u nekim školama normalno da nema sapuna za ruke, a da ubruse kupuju roditelji, u Gradu Zagrebu odgovaraju polazeći od stanja koje je aktualna vlast naslijedila od Milana Bandića.
- U lipnju 2021., u trenutku primopredaje vlasti, zatečena su zakašnjenja od šest mjeseci u podmirenju materijalnih troškova, troškova energije i prehrane od strane Grada Zagreba dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama uslijed čega su vrtići i škole imali poteškoće u podmirenju troškova, a posljedično i nabavi potrošnog materijala - naveli su u Uredu za obrazovanje. Potom su istaknuli kako se "odmah po uočavanju navedenog stanja pristupilo smanjivanju zaostatka u plaćanju te su zaostaci sa šest smanjeni na tri mjeseca, a Grad će činiti sve u svojoj moći da u što kraćem roku smanji zaostatke te školama i vrtićima podmiruje sve troškove potrebne za redovito i uredno funkcioniranje".
Iz ovakvog odgovora moglo bi se zaključiti da se do kraja školske godine ništa neće promijeniti, nego će djeca, ako žele u školi vršiti nuždu, u torbi morati imati toaletni papir. Pitali smo i za primjedbe koje se čuju u odnosu na prehranu, posebno da se u nekim školama samo jednom do dva puta tjedno voće nađe na jelovniku. Odgovoreno je kako je "2016. Grad u suradnji s NZ Andrija Štampar i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom proveo projekt Pravilna prehrana u dječjim vrtićima, zahvaljujući kojemu dječji vrtići imaju nutricionistički uravnotežene jelovnike".
U Gradu tvrde i da se Program primjene standarda i normativa za prehranu djece provodi u gradskim vrtićima, a da se u osnovnim školama prehrana temelji na Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika te Normativima za prehranu učenika, iz čega proizlazi da djeca, barem na papiru, imaju osiguranu pravilnu prehranu.