Kako 25 milijuna stanovnika Šangaja ulazi u svoj četvrti tjedan u strogoj izolaciji, vlasti igraju sve beznadniju igru mačke i miša. No, ne pokušavaju iskorijeniti samo omikron varijantu koronavirusa. Kineski cenzori vode borbu da blokiraju izljev bijesa na internetu, uključujući "Glas travnja" - šestominutnu video montažu koja dokumentira okrutnu stvarnost izolacije koja je tu financijsku prijestolnicu zemlje pretvorila u grad duhova.
Korisnici društvenih mreža ujedinjuju se kako bi nadmudrili cenzore i podijelili taj film, u kojem se spajaju isječci vladinih tiskovnih brifinga s opisima stanovnika njihovog vremena provedenog u izolaciji te prikazuju drugi primjeri iz te svakodnevice, od borbi za pristup medicinskoj skrbi do kritika vezanih uz neadekvatne zalihe hrane. "Šangaj, ozdravi što prije", poručuje se na kraju tog crno-bijelog filma, prenosi The Telegraph.
Nekih 1100 kilometara dalje, u Pekingu, u petak se pojavila naredba za masovno testiranje na koronavirus u 11 od 16 općina glavnog grada Kine, unatoč tek 70 slučajeva zaraze. To je potaknulo stanovnike da počnu panično kupovati namirnice, strahujući da bi se i oni uskoro mogli suočiti s tjednima zatočeništva u kući.
Sama pomisao na najveće i najbogatije kineske gradove koji su zapeli u neograničenim mjerama izolacije, izaziva previranja i na financijskim tržištima, a indeks blue chip CSI 300 u ponedjeljak je pao za 4,9 posto, što je njegov najveći jednodnevni pad od prvotnog 'lockdowna' zbog koronavirusa u Wuhanu. Taj pad naglašava strahovanja među investitorima da će posljednja drakonska ograničenja 'proždrijeti' profite i gospodarski rast.
Unatoč svemu, čini se da je kineski predsjednik Xi Jinping više nego ikad privržen svojoj strategiji politike 'nula covida'. "Postoji zdravstvena logika i politička logika koja opravdava nastavak strategije", rekao je Yanzhong Huang, viši stručni suradnik za globalno zdravlje u kineskom Vijeću za vanjske odnose. "Trenutačno čak ni ne razmatraju suživot s virusom kao opciju", dodao je.
Neprocjepljenost starijih i kultura kolebljivosti
Huang također ukazuje na komentare koje je prošlog tjedna dao Liang Wannian, voditelj stručnog povjerenstva koje se bavi odgovorom na covid-19 u zemlji. Tijekom brifinga u Pekingu, Liang je rekao da bi bila "golema katastrofa" kad bi Kina ublažila ograničenja, opisujući politiku nula covida kao "osiguranje za 1,4 milijarde ljudi" koji žive u zemlji. "Ključ je učinkovito prepoznati i upravljati izvorom prijenosa virusa, prekinuti lance prijenosa i zaštititi ranjive skupine, kako se epidemija ne bi ponovno razbuktala", dodao je.
Dio razloga zbog kojih se Peking toliko oslanja na ovaj pristup jest u tome što država nije uspjela cijepiti najugroženije skupine, što izaziva zabrinutost da bi bolnice biti preplavljene zaraženima, a stope smrtnosti vrlo visoke kada bi Kina ukinula ograničenja. Prema podacima skupine za zdravstvenu analizu Airfinity, 88 posto stanovništva je u potpunosti cijepljeno. Brojka pada na 81 posto među osobama starijim od 60 godina i samo 51 posto za one iznad 80 godina.
Još je gora stvar s dopunskim dozama cjepiva, 'boosterima' - samo 59 posto među starijima od 60 godina i 20 posto među starijima od 80 godina primili su dodatne doze. "Kina je shvatila ono što je Singapur naučio krajem prošle godine, a i Hong Kong se nedavno s tim suočio - postoji izuzetna kultura povezana s kolebljivošću među kineskim starijim osobama", kaže Dale Fisher s Nacionalnog sveučilišta Singapura.
Dijelom se to svodi na presedan, tvrdi Huang. Kampanje masovnog cijepljenja među starijim skupinama nisu baš česte u Kini, gdje - za razliku od, primjerice, uvođenja cijepljenja protiv gripe u Britaniji - "ne postoje napori da se cijepljenje protiv gripe promovira među starijim osobama".
Niz skandala u vezi s pokvarenom hranom i lijekovima nisu pomogli. Na primjer, 2018. godine došlo je do strke nakon što se pokazalo da je velika farmaceutska tvrtka Changchun Changsheng prekršila standarde u izradi najmanje 250.000 doza cjepiva za difteriju, tetanus i hripavac. Poslije su kažnjeni sa 1,32 milijarde dolara.
Narušeno povjerenje u domaća cjepiva
"(To) je narušilo povjerenje u kineska domaća cjepiva", ističe Huang. Ipak, tijekom pandemije, Kina je podcjenjivala cjepiva proizvedena u inozemstvu - posebno mRNA koje su razvili Pfizer i Moderna – u nastojanju da zagovara vlastita.
Peking je također dao prioritet radnicima koji se bave ključnim zanimanjima i zdravstvenim radnicima pri ranom uvođenju cjepiva, a učinili su malo da ublaže zabrinutost u vezi starijih osoba.
"Vlada nije napravila baš jako dobar posao u slanju jasne poruke o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva", smatra Huang. "Moj dojam je da (cijepljenje starijih osoba) nije ozbiljno promovirano na lokalnoj razini, a nije čak ni danas".
Dio toga posljedica je povlačenja sredstava iz kampanje cijepljenja kako bi se umjesto toga pomoglo provođenje politike nultog covida mobiliziranjem medicinskog osoblja za provođenje PCR testova i uvođenje karantene, dodaje Huang.
Stručnjaci ističu da su niske stope dopunskih doza poseban problem, s obzirom na to da se Kina isključivo oslanja na domaće cjepivo. Nedavna studija u Hong Kongu pokazala je da su dvije doze cjepiva Sinovac pokazale učinkovitost od 72 posto protiv teškog ili smrtonosnog covida-19 kod starijih od 60 godina, u usporedbi sa 90 posto kod cjepiva Pfizer-BioNTech. Nakon tri doze, učinkovitost Sinovaca skočila je na 98 posto.
Na temelju stope smrtnosti u Hong Kongu, Bloomberg Intelligence je u svojoj analizi procijenio da bi jednomjesečna epidemija u Kini mogla rezultirati s između 31.000 i čak 250.000 smrtnih slučajeva.
"Kineska politika cijepljenja, posebno kod osoba starijih od 50 godina, pravi je problem", rekao je Michael Osterholm, direktor Centra za istraživanje i politiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Minnesota. "I dalje imaju više ljudi starijih od 60 godina koji nisu u potpunosti cijepljeni od svih ljudi koji žive u Japanu", dodaje.
Xi ne smije izgubiti obraz: 'Ništa nije opasnije nego reći da nije u pravu'
"Njihova dva cjepiva pružaju zaštitu od ozbiljne bolesti, hospitalizacije i smrti nakon tri doze, ali su inferiorna u odnosu na rezultate sličnog broja mRNA ili adenovirusnih vektorskih cjepiva. Neće zaustaviti omikron sa svojim trenutnim politikama", smatra Osterholm.
Unutarnja politika također pokreće upornu težnju za nula covida. Steve Tsang iz vanjskopolitičkog 'think tanka' Chatham House vjeruje kako postoji rizik da će se situacija odugovlačiti do kraja ove godine, kada se očekuje da će Komunistička partija Kine održati svoj 20. godišnji kongres.
Priznanje da je politika nula covida bila pogrešna značilo bi veliki gubitak obraza za Xija - pogotovo u situaciji kada diplomati i državni mediji svakodnevno izvještavaju o naizgled niskoj stopi smrtnosti u Kini. Službeni podaci govore da je manje od 5.000 ljudi umrlo od covida, u usporedbi s gotovo milijun smrti u SAD-u.
"Nula covid je Xijeva politika", kaže Tsang. "Xi ne griješi i ne može biti uočeno da griješi. Dakle, što se Kine tiče, to je najbolja politika i pokazuje koliko su oni superiorni u odnosu na Zapad.
"To se ne može promijeniti osim ako Xi ne kaže drugačije. Sada već znamo da je nekim visokim kineskim medicinskim i zdravstvenim službama zbog svega neugodno i da postoje politički čelnici koji misle da se takva politika više ne bi trebala nastaviti", dodaje.
"No, oni to ne mogu promijeniti jer promjena znači izazivanje velikog šefa, a ne postoji ništa opasnije što možete učiniti u kineskoj politici nego reći da Xi Jinping nije u pravu", zaključuje on.