Nakon više nego turbulentnog vikenda, pobune šefa ruske privatne vojne tvrtke Wagner Jevgenija Prigožina i praktički neometanog juriša njihovih postrojbi na Moskvu te potom jednako šokantnog, naglog povlačenja, sve su oči uprte u Moskvu, kako u svojoj analizi navodi Politico - ali nitko ne zna u što gledaju.
Kao neka od ključnih pitanja utjecajni portal navodi sljedeća - spremaju li se nove pobune, hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin eskalirati s brutalnostima u Ukrajini kako bi kompenzirao neugodnosti i probleme te je li njegovo nuklearno oružje sigurno? Također, hoće li se nakon svega nekako sve vratiti u napeti, ratni status quo?
Ta su pitanja dominirala brojnim raspravama nakon što su plaćenici grupe Wagner u na koncu neuspjeloj pobuni marširali nekoliko sati prema glavnom gradu Rusije, dok odjednom nije donesena odluka o povratku. Dok Putin i šef plaćeničke skupine Jevgenij Prigožin nastavljaju s poprilično dvojbenim izjavama o pobuni, jedno se čini sigurnim - slika nepobjedivosti ruskog čelništva se raspršila.
Ipak, kako se ističe, to ne znači da je kraj Putinovog režima neizbježan, no sada se nazire mnoštvo donedavno teško zamislivih, pa i bizarnih scenarija, dok istovremeno svi nagađaju što slijedi.
Gomila nepoznanica
Ima više nepoznanica nego jasnih stvari, rekao je jedan visoki diplomat iz zemlje srednje Europe, koji je želio ostati anoniman kako bi govorio o osjetljivim sigurnosnim pitanjima u analizi Politica, koja se bavi upravo nepoznanicama i poznatim elementima o tome što bi se nakon svega moglo odvijati u Rusiji. Najvažnije pitanje svakako je što će ruski vođa sljedeće učiniti i što će biti s njim - slijedi li više represije u zemlji, još više rata ili će biti zbačen s vlasti.
Slike Wagnerovih snaga kako zauzimaju glavni vojni stožer na jugu zemlje prije nego što su započele marš prema Moskvi, samo kako bi se naglo okrenule bez posljedica tih čina, čak ni ne suočavajući se s uhićenjem, pokrenule su konfuzna razmišljanja o tome koji je potencijalni idući Putinov potez. Često je to, kad je ruski vođa u pitanju, slamanje svakog otpora i neposluha. "Ono što mislim da prirodno slijedi iz ovoga sada je još veća represija u Rusiji", smatra Laurie Bristow, bivša britanska veleposlanica u Rusiji od 2016. do 2020. godine.
No, to se još nije dogodilo. Dapače, unatoč tome što proziva vođe pobune da su izdali Rusiju, Putin tvrdi da onima koji su bili uključeni nudi izlaz. U ponedjeljak je rekao da će se borci Wagnera moći slobodno pridružiti regularnim vojnim snagama, otići kući ili otići u Bjelorusiju, što je pojačalo nagađanja da nekoć dominantna pozicija moći moskovskog režima slabi.
Jedan istočnoeuropski diplomat kaže kako je njihova procjena da je Prigožina "iskoristila određena elitna skupina iz Kremlja/FSB-a nezadovoljna trenutačnim vodstvom" u ministarstvu obrane. Pritom, kako je dodao, Putin još uvijek može promijeniti uvjete svog dogovora sa šefom Wagnera u svakom trenutku.
To je, piše Politico, samo stvorilo još više spekulacija o tome što sa sobom donose nadolazeći mjeseci. Edgars Rinkēvičs, latvijski ministar vanjskih poslova i novoizabrani predsjednik zemlje, navodi mnoštvo opcija, od "Putina koji pokušava uvesti više represije kod kuće" do ruskog čelnika "koji pokušava pokrenuti neku ofenzivu u Ukrajini, pokušavajući pokazati svojoj javnosti da ima punu kontrolu".
Scenarij smjene
I dok većina stručnjaka vjeruje da će se Putin održati na vlasti, barem za sada, na Zapadu shvaćaju da treba razmotriti i scenarij u kojem je on smijenjen. Moćne osobe unutar Putinovog uskog kruga i obavještajne službe FSB-a vjerojatno već pomno motre događaje, uključujući Putinov zbrkani odgovor na situaciju, kako bi uočili priliku za tako nešto. "Kaos uvijek nosi rizike, no doći će vrijeme kada će pozicija Putina biti narušena i on smijenjen", smatra jedan zapadnoeuropski diplomat.
Govoreći u utorak navečer zajedno sa skupinom europskih čelnika, nizozemski premijer Mark Rutte inzistirao je kako NATO saveznici ne žele nestabilnost. "Negiram ono što je Putin jučer sugerirao, da mi na Zapadu želimo da Rusija padne u domaći kaos", rekao je Rutte. "Naprotiv, nestabilnost u Rusiji stvara nestabilnost u Europi. Stoga smo zabrinuti. Ovakav razvoj događaja dodatni je dokaz da Putinov rat nije postigao ništa osim više nestabilnosti - iznad svega, nanio je nepodnošljivu patnju ukrajinskom narodu", dodao je.
John Lough, stručnjak za Rusiju u think tanku Chatham House, kaže kako vjeruje da Putin za godinu dana vjerojatno neće biti na vlasti. Kako bi se, pak, taj proces odvijao - kroz državni udar ili planirano nasljeđivanja - utjecalo bi na to tko dolazi sljedeći.
Emily Ferris, istraživačica na Royal United Services Institute (RUSI), vodećem londonskom trustu mozgova za sigurnost i vanjsku politiku, tvrdi da će idući ruski čelnik vjerojatno biti predani činovnik koji će mu biti vrlo sličan - netko tko ima karakter pripadnika sigurnosnih službi, ima neku vrstu sigurnosne pozadine, u stanju je kontrolirati oligarhe. Osoba koja stiže nakon toga, dodala je, bit će ono odakle dolazi promjena.
Može li Lukašenko nadmuriti Putina?
Pitanje je i što je s budućnošću grupe Wagner i Prigožina, pogotovo u svjetlu bjeloruskog angažmana, odnosno tamošnjeg čelnika Aleksandra Lukašenka. Grupa Wagner, kako se navodi, još nije mrtva, no za koga radi nije jasno. U utorak je Lukašenko potvrdio da je Prigožin stigao u njegovu zemlju, gdje će šefu Wagnera, kako je rečeno, biti dopušteno da nastavi raditi sa svojom paravojnom tvrtkom. To je obećanje mnoge zbunilo - naime, pitanje je zašto bi Putin dopustio odmetničkoj sili da djeluje u susjedstvu pod karizmatičnim, izdajničkim vođom te što Bjelorusija dobiva time.
U međuvremenu, dužnosnici u regiji zabrinuto promatraju situaciju dok je istovremeno pokušavaju shvatiti. Minsk je dugo bio blizak saveznik Moskve, čak je dozvolio Rusiji da pokrene napad na Ukrajinu sa svojeg teritorija. Ranije ovog mjeseca, Putin je također rekao da je stacionirao prvu seriju taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji. A sada, dio boraca grupe Wagner očito kreće tamo.
"Moramo vrlo pažljivo pratiti svako kretanje grupe Wagner", upozorio je u utorak estonski ministar obrane Hanno Pevkur na pitanje predstavlja li dolazak pripadnika Wagnera u Bjelorusiju regionalni rizik. "Čini se da ima još mnogo toga za otkriti u vezi s dogovorom Prigožina i Lukašenka", dodao je.
Upitan o prisutnosti Wagnera u Bjelorusiji, bivši zapovjednik američke vojske u Europi, general Ben Hodges, rekao je da to ne predstavlja veći rizik za Ukrajinu, ali da potencijalno jača Lukašenkovu poziciju u odnosu na njegovo protivljenje i/ili budući pritisak Rusije. "Pretpostavljam, on će također gledati na ovu vezu s Wagnerom kao na poslovnu priliku za sebe u Africi", dodao je Hodges.
Govoreći u utorak u Haagu, poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je da je prisutnost Wagnera u Bjelorusiji "doista ozbiljna i vrlo zabrinjavajuća" te da po njegovom mišljenju taj potez zahtijeva "vrlo oštar odgovor NATO-a".
Wagnerove snage već jesu u nekoliko afričkih zemalja, uključujući Mali i Srednjoafričku Republiku, pomažući podupiranje tamošnjih antizapadnih vlada u zamjenu za pristup prirodnim resursima. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, pak, obećao je da će nastaviti raditi tamo. Ipak, nisu svi uvjereni da će posla za Moskvu biti uvijek. Jedan se drugi istočnoeuropski diplomat zapitao može li Lukašenko sada biti pametniji od Putina. "To bi bio najveći udarac Moskvi", smatra on.
Pitanje bojnog polja
Tu je i pitanje Ukrajine, točnije što će biti s ruskim snagama, hoće li biti smanjena prisutnost plaćenika i može li doći do sukoba paravojnih skupina. Zapadni dužnosnici pokušavaju shvatiti kako će Wagnerova neuspjela pobuna utjecati na stanje bojnog polja u Ukrajini - i u smislu koliko se članova Wagnera vraća u borbe u Ukrajini i kako njihova pobuna utječe na razmišljanja regularne ruske vojske.
"Jedna od stvari koju bismo trebali vrlo pažljivo pratiti idućih nekoliko dana jest hoće li pasti moral u ruskoj vojsci", kaže bivša britanska veleposlanica Bristow. No, dodaje, "trebali bismo biti vrlo oprezni da ne pomislimo kako to znači da Ukrajinu još uvijek ne čeka duga, teška borba".
Visoki srednjoeuropski obrambeni dužnosnik naglašava da bi se dinamika na bojištu mogla promijeniti ukoliko snage grupe Wagner više ne budu uključene u zbivanja u Ukrajini. "Grupa Wagner bila je mnogo mjeseci najučinkovitija borbena snaga na ruskoj strani u Ukrajini", rekao je dužnosnik. "Ako se skupina raspusti i više ne bude raspoređena u Ukrajini, to će smanjiti ruski vojni ofenzivni kapacitet".
No, ne vrti se sve oko Wagnera - pobuna tijekom prošlog vikenda također bi mogla utjecati na računicu oligarha, tvrtki i zapovjednika u Rusiji koji kontroliraju vlastite oružane skupine.
Novoizabrani latvijski predsjednik Rinkēvičs ističe da postoji više privatnih vojnih skupina u Rusiji i da bi ih se još više moglo pojaviti kako će slabjeti Putinova pozicija.
"Ne radi se samo o regularnoj vojsci u Rusiji, niti o FSB-u,” rekao je Rinkēvičs za Politico, "nego i o tome kako se ova situacija može razviti ako će sve više i više oligarha ili privatnih kompanija ili ljudi na vlasti, namjeravati osnovati vlastite privatne, plaćeničke snage - svi to moraju shvatiti ozbiljno".
Nuklearni arsenal: ‘Pametan pretendent razgovarao bi s njima‘
Tu je i pitanje nuklearnog oružja - golemi nuklearni arsenal Rusije jedan je od elemenata koji je izdvaja od većine drugih zemalja koje prolaze kroz političke nemire. zapadni dužnosnici su više nego sretni što vide Putina oslabljenog, no istovremeno žele vidjeti nuklearno oružje u stabilnim rukama.
Zapravo, čak i u ovoj hladnoj fazi odnosa s Moskvom, čini se da je Washington tijekom vikenda i dalje bio uključen u provjeravanje Kremlja kada je njegovo nuklearno naoružanje u pitanju. Lavrov je u ponedjeljak rekao da je američki veleposlanik u Moskvi prenio poruku "da se Sjedinjene Države nadaju da je sve u redu s nuklearnim oružjem".
No, stručnjaci i dužnosnici kažu kako su uvjereni da nuklearno oružje neće pasti u krive ruke. "Vrlo je teško zamisliti situaciju u kojoj ruska država gubi kontrolu nad svojim nuklearnim arsenalom", kaže Bristow. I drugi se slažu s time, ali napominju da bi ruski nuklearni arsenal još uvijek mogao igrati ulogu u budućoj borbi za moć.
"Imamo prilično dobar uvid u to što rade vezano za sigurnost", kaže William Alberque, bivši direktor NATO-ovog središta za kontrolu naoružanja, koji sada radi na Međunarodnom institutu za strateške studije i u prošlosti je obilazio ruske nuklearne lokacije. "Prilično sam uvjeren da njihovo nuklearno oružje ostaje sigurno i pod zapovjedništvom 12. GUMO", rekao je on, govoreći o upravi ruskog Ministarstva obrane koja skrbi o ruskom nuklearnom arsenalu.
No, sam 12. GUMO, rekao je Alberque, mogao bi postati proizvođač ‘kraljeva‘ u budućoj ruskoj igri prijestolja - naime, ukoliko Putin izgubi vlast, njegovi potencijalni nasljednici mogli bi se dodvoravati moćnom vodstvu uprave i tko god dobije njihovu potporu, bio bi u najboljoj poziciji za pobjedu u borbi za tron.
"Da je u Moskvi kaos, da postoji jedan ili više pretendenata, mislim da bi najpametniji rekao: ‘Upravo sam razgovarao sa zapovjednikom 12. GUMO-a‘", zaključio je Alberque.