Spremnost za povećanje slanja oružja Ukrajini, oštra osuda ruskih zločina i nastavak političke i ekonomske izolacije Rusije ključne su poruke sa sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, a potom i sastanka ministara skupine G-7 održanog također u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
Budući da ipak postoje članice NATO-a koje ne žele slati oružje Ukrajini, prije svega Mađarska, koja sve više opravdava epitet "Putinova trojanskog konja u EU i NATO", slanje oružja i dalje se provodi samo kao bilateralna pomoć država članica, a ne kao kolektivna pomoć NATO-a. Na sastanku u NATO-u nisu bili samo ministri zemalja članica, priključili su im se i kolege iz drugih zapadnih partnera koji dijele iste vrijednosti i stajališta, uključujući ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitrija Kuleba, koji je ovaj put došao na sastanak u NATO, za razliku od dosadašnjeg sudjelovanja putem videoveze.
Doprinos miru
Dok je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izražavao divljenje ukrajinskoj vojsci i narodu ističući da je njihova borba "nadahnuće cijelom svijetu", ukrajinski je ministar zatražio više oružja i pozvao zemlje koje žele pomoći da prestanu, kako je rekao, s hipokrizijom o "ofenzivnom i defenzivnom oružju".
- Na ovom sastanku dolazim s tri prioriteta: oružje, oružje i oružje. Vjerujemo da je nužno da nam se da sve što trebamo kako bismo na teritoriju Ukrajine zaustavili i porazili Putinovu vojsku - rekao je.
I glavni tajnik NATO-a Stoltenberg s time se složio i rekao da slanje oružja za pomoć Ukrajini služi da bi ta zemlja koristila svoje pravo na samoobranu.
- Mi se branimo na svom teritoriju, svako oružje koje koristimo stoga je u obrambene svrhe. Prestanite govoriti o defenzivnom i ofenzivnom oružju - rekao je Kuleba. Koliko god to čudno zvučalo, dodao je da je "oružje za ukrajinsku vojsku najveći doprinos miru u ovom trenutku".
- Znamo da neke države ne žele izravno ući u sukob s Rusijom. Nudimo vam stoga dobar dogovor: vi nama dajte oružje, a mi ćemo davati svoje živote i boriti se protiv ruske agresije kako vi to ne biste morali - rekao je Kuleba.
Na pitanje pomaže li Njemačka dovoljno, šef ukrajinske diplomacije rekao je da je ono što čini Njemačka "revolucija" u odnosu na dosadašnju politiku, ali da ona, s obzirom na njezinu moć i sposobnost, može pomoći znatno više.
- Problem je u Berlinu trajanje postupaka kad nam nešto šalju. Dok Berlin za to možda ima vremena, Kijev u ovom trenutku nema - rekao je ukrajinski ministar ponavljajući nekoliko puta da se svako kašnjenje dostave pomoći u naoružanju Ukrajini plaća životima nedužnih građana koji stradaju u ruskoj agresiji na njegovu zemlju.
Hrabrost vojnika
Ukrajinski ministar posebno je pohvalio Veliku Britaniju, kazavši da je ona "vodeća među zemljama koje pomažu Ukrajini".
Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg rekao je da je pomoć koju su Ukrajini dali saveznici NATO-a proteklih godina, uz hrabrost ukrajinskih vojnika, pridonijela da Rusija doživi snažne vojne gubitke u ovom ratu, rušenje ruskih aviona i uništavanje tenkova. Dok su ministri vanjskih poslova NATO-a i kolege iz skupine G-7 razgovarali o nastavku pomoći Ukrajini u obrani od ruske agresije, u drugom dijelu grada u Bruxellesu stalni predstavnici zemalja članica EU dorađivali su zadnje pojedinosti novog, petog paketa sankcija Rusiji. Taj će paket među ostalim uključivati i zabranu uvoza ugljena, što iznosi oko 4 milijarde eura godišnje, zabranu pristupa europskim lukama za ruske brodove i širenje postojećih financijskih sankcija na još više osoba bliskih ruskom režimu.
Iako se i dalje razgovara i o mogućem uvođenju embarga na uvoz nafte iz Rusije, to neće biti u popisu u petom paketu sankcija.
I Europski parlament jučer je usvojio rezoluciju pomoći djeci u Ukrajini kao najugroženijoj kategoriji, posebno djeci među izbjeglicama koje su napustile tu zemlju.