Tek što je iznenadila svijet činjenicom da je strelovito preuzela poziciju najuspješnijeg globalnog izvoznika automobila pretekavši Japan i Njemačku, NR Kina je napravila novi veliki iskorak u zrakoplovnoj industriji.
Nakon ovogodišnjeg autosajma u Šangaju, gdje su impresionirali svijet spektakularnom ponudom e-vozila s povoljnim cijenama, Kinezi su lansirali novu liniju vlastitog komercijalnog zrakoplova, što je najava daljnjeg brzog preslagivanja u trgovinskim bilancama najvećih ekonomija svijeta s dramatičnim posljedicama na njihov rast i prosperitet.
Kompanija Commercial Aircraft Corporation of China (COMAC) predstavila je prošli mjesec novi C919 zrakoplov za koji najavljuju da će globalno postati dio mnogih zračnih flota, ali i zadovoljiti ogromne potrebe domaćeg tržišta.
Postaje sve očiglednije kako KP Kine strateški priprema smanjivanje ovisnosti o uvozu, što se u zrakoplovnoj industriji ne odnosi samo na finalni proizvod (zrakoplov) nego na lance dobave dijelova koji zapošljavaju milijune.
Uz to što im je autoindustrija postala najveći globalni izvoznik praktično preko noći, kao da su proveli blietzkrieg koji nitko nije primijetio pa nije organiziran odgovor, tako sada spremaju zamah zrakoplovne industrije kako bi drastično reducirali uvoz. Zabrinutost raste u najvećim svjetskim kompanijama jer će u jednom trenutku krenuti i kineski izvoz, i to vrlo agresivno prema drugim BRICS zemljama.
Nema sumnje da su u Boeingu i Airbusu već održavaju hitni sastanci o budućnosti biznisa. Uz Kinu kao novog velikog globalnog igrača zrakoplovne industrije, najednom se za stare zapadne divove potencijalno tržište sužava zastrašujućom brzinom, i to u situaciji dok se još međusobno žestoko natječu.
U rujnu prošle godine Boeing je izgubio veliku narudžbu od 40 aviona nakon što je neposredno prije toga, sredinom ljeta, Airbus osvojio kinesku narudžbu 300 zrakoplova vrijednu 37 milijardi dolara. Dva velika poraza Boeinga u kratkom roku. Tenzije Sjedinjenih Država s Kinom oko Tajvana i drugih geopolitičkih pitanja čini sve veće probleme američkim izvoznicima, pa ne čude pokušaji niza američkih korporativnih lidera, kao i američke diplomacije, da relaksiraju visoku napetost u odnosima.
Boeing je imao zadnje isporuke zrakoplova u Kinu 2017. godine, a o tome koliko su bili pogođeni gubitkom velikog posla svjedočila je i posebna izjava koju su pripremili. Inače, Boeingov konkurent, Airbus, u prvom je dijelu ove godine najavi gradnju druge linije za sklapanje zrakoplova u Kini, i to nakon Macronovog posjeta Kini. Potpisivanju ugovora s Airbusom nazočio je osim Macrona i kineski predsjednik Xi.
U Kini se očekuje posao tisućljeća za zrakoplovnu industriju; Airbus procjenjuje rast kineskog zračnog prometa po fascinantnoj stopi od 5,3 posto godišnje u sljedećih 20 godina, dok će globalni rast iznositi 3,6 posto. Prognozira se da će prvenstveno zahvaljujući Kini globalna potražnja za zrakoplovima narasti za 8420 komercijalnih i teretnih zrakoplova do 2041., ili 20 posto globalnog tržišta.
Problem za stari kontinent i sjevernu Ameriku bit će vrlo brza promjena odnosa snaga na globalnom tržištu šira od zrakoplovne industrije, ali treba shvatiti da je ona tu vrlo važna. Ako se pogledaju najveći izvozni biznisi, oni će biti pod sve žešćom konkurencijom kineskih proizvođača, ali i regulatornim pritiskom EU i Sjedinjenih država.
Ako promotrimo, primjerice, listu najvećih najvećih izvoza po sektorima u Sjedinjenim Državama, vidjet ćemo da će veći dio liste trpjeti udare zakonodavaca i konkurencije, primjećuje ekonomist Mike Mish Shedlock, koji je upozorio da je lista najvećih izvoza SAD postala značajnim lista najvećih strateških ugroza.
Energetske politike američke administracije podrezat će izvoze pod brojem 1, 9 i 10, primjećuje Shedlock. Restrikcije Bijele kuće na osjetljivu mašineriju i čipove smanjit će, zaključuje Shedlock, izvoz pod brojem 2, 3, 5 i 6, dok će posebno snažan udar kineske konkurencije biti na komponente 4 i 5.
Bit će zanimljivo pratiti tijekom pada izvoza SAD-a pozicije dolara u međunarodnim valutnim odnosima. Grupa BRIC država intenzivira rasprave o novoj valuti koja bi navodno trebala imati podlogu u zlatu, a osim Brazila, Rusije, Indije i Kine kao zainteresirani prijavili su se: Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Alžir, Bahrain, Indonezija, Argentina, Meksiko, Nigerija, Bangladeš, Venecuela, Iran, Kazahstan, Turska, Sirija i Nikaragva.