Francuska će investirati kolosalnih 413 milijardi eura u svoje oružane snage u sedmogodišnjem razdoblju 2024-2030, najavio je Emmanuel Macron, predsjednik Francuske Republike u petak u zračnoj bazi Mont-de-Marsan. Binu s koje je govorio uokvirili su avioni Rafale i sustav zemaljske protuzračne obrane Mamba, proizvodi francuske ratne tehnologije sada angažirani vis-à-vis Rusije.
Najavljena svota je za obilatu trećinu viša od dosadašnje, jer je francuski vojni proračun za sedmogodišnje razdoblje 2019-2025 iznosio otprilike 300 milijardi eura.
Novi vojni proračun bit će najopsežniji još od šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je posljednji general na čelu države, predsjednik Charles de Gaulle, odlučio Francusku opremiti nuklearnim oružjem i tako utemeljiti njezinu Force de frappe (Udarnu silu).
Francuska koristi priliku
Suočena s posrtanjem Velike Britanije, dosad najjače zapadnoevropske vojne sile i druge po snazi u Sjevernoatlantskom paktu, te s razumljivim oklijevanjem Njemačke da, shodno svojoj ekonomskoj snazi, preuzme obavezu i trošak najjače vojne snage u Evropskoj uniji, Francuska koristi priliku da samu sebe promovira u vojni vršak Unije, gdje je nakon Brexita jedina nuklearna vojna sila.
Njemačka se žaca ne samo zbog sjećanja na užasne ljudske i materijalne gubitke u drugome svjetskom ratu, izgubljenome i uslijed kilavosti svojih otužnih saveznica, nego i zato što se u njezinim Oružanim snagama svako malo javljaju proplamsaji militarističkoga junkerskog duha. A vojska je, kao i voda, poslovično dobar sluga a loš gospodar. Francuska nema tih hemunga. U njezinu autopercepciju ugrađen je "grandeur", veličanstvenost, koncept koji su ucijepili i Louis XIV i Napoléon I, i koji su slijedili gotovo svi predsjednici u Petoj republici, bez obzira na bagavu financijsku i organizacijsku realizaciju.
"Moramo imati rat unaprijed", objasnio je Macron svoju ideju pripravljanja Francuske za eventualan budući sraz. Francuska, veli on, mora "povući konsekvencije onoga što naša epoha ima u klicama".
‘Izbjegavanje dvije zamke‘
Napomenuvši da je prethodnih desetljeća politika štednje u Francuskoj često išla na uštrb ulaganja u Oružane snage, Macron kaže da mora izbjeći dvije zamke: "Jedna od zamki bila bi iscrpljivati se traženjem samo tehnološke dorade, druga bi bila ne ulagati."
"Ne nadajmo se pobijediti u nekoj bitci 2030 oružjem iz 2020", precizirao je Sébastien Lecornu, francuski ministar vojni, u intervjuu koji je u subotu objavio pariški Le Monde. Njegov se resor 1974-2017 zvao Ministarstvo obrane, ali je tada, u Macronovo doba, odbačen taj defenzivni naziv i vraćen prethodni ofenzivni, kao verbalni simbol nove vojne doktrine.
Novo masivno investiranje u modernizaciju i snaženje francuskih Oružanih snaga Macron obrazlaže aktualnim stanjem u Evropi, s obzirom na agresivni ruski rat u Ukrajini. Macronova Francuska očito smatra da Putinova vojna doktrina, koja je drastično zgazila rezultate helsinške Konferencije o evropskoj sigurnosti i suradnji, nije incident izazvan političkim ispadom jednog vođe, nego iskaz novog trenda ugrožavanja dosadašnjih ravnoteža.