Ključni događaji:
- Turska pristala na ulazak Švedske u NATO
- Kremlj: Putin i Prigožin su se sastali 29. lipnja!
- ISW: Ruska vojska novači wagnerovce, procurio dokument ‘neugodna sadržaja‘
- Kremlj prijeti NATO-u: Oštro ćemo odgovoriti ako se dopustite pridruživanje Ukrajine
- Neovisni izvori: U Ukrajini poginulo osam puta više vojnika nego što to Rusija priznaje
- U Ukrajini krenula izgradnja tvornice za proizvodnju dronova Bayraktar
00:08
Svjetski čelnici pozdravljaju tursku odluku o švedskom članstvu u NATO-u
Nakon turske odluke da više ne priječi pristupanje Švedske Sjevernoatlantskom savezu, zaredale su pozitivne reakcije svjetskih čelnika, prenose agencije.
Joe Biden koji je u ponedjeljak doputovao u Vilnius na summit NATO-a, pozdravio je pristanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na švedsko članstvo u savezu, koje je blokirao više od godinu dana.
"Spreman sam surađivati s predsjednikom Erdoganom i s Turskom u jačanju obrane i odvraćanja u euro-atlantskoj zoni", rekao je Biden u priopćenju, istaknuvši da "jedva čeka" da Švedska postane 32. članica NATO-a.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pohvalila je u ponedjeljak odluku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da odobri pristupanje Švedske NATO-u.
Baerbock je u poruci na Twitteru nazvala Erdoganovu odluku "dobrim vijestima koje dolaze iz Vilniusa". "Napokon je otvoren put turskoj ratifikaciji švedskog članstva u NATO-u", rekla je.
"Danas je u Vilniusu načinjen povijesni korak. Švedskoj je otvoren put u NATO! To je dobra vijest za švedski narod i za našu zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku. Što je snažniji NATO, to je Europa sigurnija", napisao je na Twitteru Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i za sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna objavila je poruku na istoj mreži u kojoj kaže da "Pozdravlja tursku najavu da kani ratificirati protokol o švedskom pristupanju NATO-u i nadam se da će se to dogoditi ubrzo. Švedska će osnažiti naš savez".
Na Twitteru se oglasio i britanski premijer Rishi Sunak, poručivši da je "ovo povijesni trenutak za NATO koji nas sve čini sigurnijima. Švedska, veselimo se vašem ulasku u savez".
21:34
Turska pristala da Švedska uđe u NATO
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dao je zeleno svjetlo za pristup Švedske NATO-u što je blokirao više od godine dana, objavio je u ponedjeljak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg, pozdravljajući "povijesni dan".
"Sretan sam što mogu objaviti da je predsjednik Erdogan prihvatio staviti protokol o pristupanju Švedske" pred turski parlament "što je prije moguće i surađivati s parlamentom kako bi se zajamčila ratifikacija", rekao je Stoltenberg nakon sastanka s turskim predsjednikom i švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom, uoči samita NATO-a u Vilniusu.
Švedska i Finska aplicirale su za NATO prošle godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. Finska je dobila zeleno svjetlo u travnju ove godine i prvi puta na ovom samitu sudjeluje kao punopravna članica, no Švedsku su kočile Turska i Mađarska. Budimpešta je rekla da će odobriti švedsko članstvo nakon što to učini Turska.
21:05
Duda: Poljska želi širenje naftovoda NATO-a na istok
Poljska želi da NATO razgovara o proširenju svog sustava naftovoda iz hladnoratovske ere na istok, rekao je u ponedjeljak poljski predsjednik Andrzej Duda prije odlaska u Vilnius na samit NATO-a koji počinje u utorak.
"Svakako ćemo pokrenuti pitanje proširenja naftovoda za opskrbu gorivom, naftovoda NATO-a. Oni danas završavaju u Njemačkoj jer su ostaci onoga što je izgrađeno tijekom hladnog rata", rekao je Duda novinarima.
"Željeli bismo, nakon više od 20 godina naše prisutnosti u NATO-u, da savez konačno odluči da će financirati širenje, da će zemlje NATO-a financirati svoje širenje, tako da dođu do istočnog krila NATO-a", dodao je.
Centralni europski sustav naftovoda (CEPS) je visokotlačna mreža naftovoda kojom se transportira mlazno gorivo, benzin i dizel kroz teritorij Belgije, Francuske, Njemačke, Luksemburga i Nizozemske.
16:03
Kanada obećala 1200 dodatnih vojnika u Latviji
Kanada je obećala da će udvostručiti broj svojih vojnika u Latviji pod mandatom NATO-a s 1200 dodatnih pripadnika, u nastojanju da se zajamči sigurnost te ranjive baltičke regije od potencijalne ruske agresije.
Otkako je Rusija anektirala ukrajinski Krim 2014. NATO je u svakoj od baltičkih država, Estoniji, Latviji i Litvi uspostavio multinacionalne vojne snage od po otprilike 1000 vojnika.
Te su snage razmještene tako da djeluju kao svojevrsna poveznica za snažnije vojne snage u slučaju izbijanja sukoba.
Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. borbene skupine na spomenutim su područjima pojačane, a baltičke države koje graniče s Rusijom pozvane su da ih dodatno pojačaju borbeno spremnim brigadama od oko 3000 do 5000 vojnika.
Njemačka je u lipnju objavila da će u Litvi trajno zadržati svojih 4000 vojnika.
Estonski su dužnosnici rekli da su njihove potrebe za obranom zadovoljili pripadnici britanskih vojnih snaga stacionirani izvan Estonije, koji se, u slučaju krize ondje mogu rasporediti za nekoliko dana.
"Mi ćemo više nego udvostručiti svoju prisutnost ovdje... da bismo branili demokraciju i vladavinu prava", rekao je kanadski premijer Justin Trudeau na konferenciji za novinare održanoj zajedno s latvijskim kolegom Krisjanisom Karinsom u latvijskoj vojnoj bazi Adazi nakon potpisivanja sporazuma.
"Naša prisutnost u Latviji bit će pojačana. Ovdje ćemo imati brigadu", dodao je Trudeau, u posjetu Latviji uoči samita NATO-a koji se u utorak i srijedu održava u susjednoj Litvi.
Tri baltičke države su od 2014. znatno i naglo povećale vojne izdatke, a pritom treba imati na umu da je riječ o malim gospodarstvima i malobrojnim vojnim snagama.
Borbenom skupinom NATO-a u Latviji zapovijeda Kanada. Trenutačno je čini 1700 vojnika, uključujući i vojne snage iz ostalih devet članica NATO-a. To je najveći kanadski prekomorski vojni angažman.
Trudeau je istaknuo da će dodatno kanadsko vojno osoblje "pojačati i poboljšati kopnene, pomorske i zračne vojne mogućnosti i poduprijeti specijalne operacije u središnjoj i istočnoj Europi". Istodobno će i ostale nacije povećati svoju vojnu prisutnost u borbenoj skupini.
15:47
Scholz: Ne postoji veza između kandidature Turske za EU i članstva Švedske u NATO-u
Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je u ponedjeljak da ne postoji veza između pregovora Turske o članstvu u EU i ulaska Švedske u NATO, kao što je ustvrdio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
"To ne treba promatrati kao povezanu temu", izjavio je njemački kancelar na tiskovnoj konferenciji u Berlinu, komentirajući promptno neočekivani uvjet kojeg je nešto ranije u izjavi novinarima postavio turski predsjednik.
Scholz je ocijenio da "ništa ne stoji na putu Švedskoj da uđe u NATO", što turski predsjednik mjesecima koči.
"Prvo otvorite put Turskoj da se pridruži Europskoj uniji, a onda ćemo otvoriti put Švedskoj, baš kao što smo utrli put Finskoj", rekao je Erdogan pred novinarima uoči otvaranja godišnjeg summita NATO-a u Vilniusu.
Olaf Scholz rekao je da vidi "pozitivnu poruku" u izjavama turskog predsjednika, naime da je zeleno svjetlo za članstvo Švedske "zamislivo u bliskoj budućnosti".
Pregovori između Turske i EU u zastoju su već nekoliko godina.
Turska je posljednja zemlja NATO-a, uz Mađarsku, koja se protivi ulasku Švedske, unatoč mjerama koje je ta skandinavska zemlja poduzela, uključujući reformu svog ustava i usvajanje novog zakona o borbi protiv terorizma. Erdogan kritizira Švedsku zbog navodne popustljivosti prema kurdskim militantima koji su se sklonili na njeno tlo.
Turski pristupni pregovori počeli su 2005. kada je Erdogan prvi put bio premijer.
Odnosi između Ankare i država članica EU-a pokvarili su se prije nekoliko godina, osobito nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u Turskoj 2016., ali od tada su se prilično popravili. EU ovisi o pomoći Ankare u prvom redu u pogledu migracija.
15:44
U Ukrajini krenula izgradnja tvornice za proizvodnju dronova Bayraktar
Turska tvrtka Baykar već je započela s izgradnjom tvornice u Ukrajini za proizvodnju bespilotnih letjelica Bayraktar, rekao je ukrajinski ministar za stratešku industriju Oleksandr Kamišin, a prenosi ukrajinski list Hromadske.
- Riječ je o velikom pogonu za proizvodnju Bayraktara, o kojemu se pregovaralo prije nekoliko godina. Poduzeli smo stvarne korake, rekao je Kamišin na nacionalnoj televiziji.
Baykar je 22. lipnja dobio licencu za proizvodnju borbenih bespilotnih letjelica u Ukrajini.
Prema riječima šefa uprave tvrtke Haluka Bayraktara, proizvodnja dronova bi trebala započeti 2025. godine, a ukupna investicija u projekt će iznositi oko 95 milijuna dolara.
Kijev i Ankara potpisali su ugovor o otvaranju tvornice Baykar u Ukrajini u veljači 2022., prije početka invazije. Parlament je sporazum ratificirao 13. prosinca 2022.
14:33
Kremlj prijeti NATO-u: Oštro ćemo odgovoriti ako se dopustite pridruživanje Ukrajine
Rusija je zaprijetila NATO-u da će 'prilično jasno i oštro' odgovoriti ako dopusti Ukrajini pridruživanje vojnom savezu.
- Poznat vam je potpuno jasan i dosljedan stav Ruske Federacije da će članstvo Ukrajine i NATO-u imati vrlo, vrlo negativne posljedice za sigurnosnu arhitekturu, već napola uništenu sigurnosnu arhitekturu u Europi, rekao je Peskov.
- To će biti apsolutna opasnost, prijetnja našoj želji, koja će od nas zahtijevati dovoljno jasnu i čvrstu reakciju, rekao je.
Podsjetimo, ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba danas je izvijestio da je NATO odlučio odustati od uvjeta prema kojemu Ukrajina mora sudjelovati u Akcijskom planu za članstvo (MAP) koji postavlja ciljeve koje treba postići prije pridruživanja vojnom savezu.
Kuleba je dan prije samita NATO-a rekao da bi takav potez skratio ukrajinski put prema članstvu u savezu.
13:04
Erdogan: Otvorite Turskoj put u EU, pa ćemo dati zeleno svjetlo za Švedsku u NATO-u
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u ponedjeljak da bi EU trebala otvoriti put Ankari za pristupanje bloku prije nego što turski parlament odobri kandidaturu Švedske za pridruživanje vojnom savezu NATO-a.
Govoreći uoči odlaska na summit NATO-a u Vilniusu, Erdogan je rekao da pristupanje Švedske ovisi o provedbi dogovora postignutog prošloga ljeta tijekom summita saveza u Madridu, dodajući da nitko ne treba očekivati kompromise od Ankare. Prošloga tjedna Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, rekao je da je, što se njega tiče Švedska, ispunila dogovor.
Također je rekao da bi kraj rata između Ukrajine i Rusije olakšao proces članstva Kijeva u NATO-a-
Turska je još 1999. službeno postala kandidat za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
12:33
Kremlj: Putin i Prigožin su se sastali 29. lipnja
Nakon objave Liberationa o sastanku u Kremlju, stižu nove informacije, odnosno potvrda Moskve o susretu između ruskog čelnika Vladimira Putina i šefa Wagnera Jevgenija Prigožina koji se dogodio nakon neuspjele pobune i pokušaja državnog udara 24. lipnja u režiji Prigožina.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ustvrdio je da su se Prigožin i Putin sastali 29. lipnja.
Sastanak je trajao tri sata, a na njemu je nazočilo 35 osoba. Dva zapovjednika Wagnera rekla su Putinu da će se nastaviti boriti za njega, tvrdi Peskov.
- Putin je na sastanak pozvao sve zapovjednike Wagnera i vodstvo privatne vojske, uključujući samog Prigožina, rekao je Peskov.
Glasnogovornik Kremlja šturo je na pressici izvijestio o sastanku.
- Jedino što možemo reći jest da je predsjednik ocijenio djelovanje Wagnera na bojišnici, a dao je i svoju ocjenu događaja 24. lipnja. Putin ih je poslušao i ponudio razne mogućnosti zapošljavanja, rekao je Peskov.
Prigožin je trebao otići u Bjelorusiju, prema uvjetima dogovora s Kremljom, ali je predsjednik Aleksandar Lukašenko prošloga tjedna rekao da se šef Wagnera vratio u Rusiju.
11:49
U Ukrajini poginulo osam puta više vojnika nego što to Rusija priznaje?
Gotovo 50.000 ruskih državljana poginulo je tijekom rata u Ukrajini, prema prvoj neovisnoj statističkoj analizi poginulih u borbi u Rusiji.
Ljudska cijena invazije Moskve jedna je od najstrože čuvanih tajni, ali neovisni mediji Mediazona i Meduza procjenjuju da su gubici osam puta veći nego što ih je ruska vlast spremna priznati.
Koristeći društvene mreže i fotografije s groblja, Mediazona i BBC Rusija potvrdili su smrt 27.000 identificiranih pojedinaca.
Na temelju tih podataka, Mediazona je u suradnji s Meduzom u analizi evidencije o nasljeđu otkrila od početka rata pa sve do 27. svibnja 47.000 više slučajeva za muškarce u dobu između 15 i 49 godina.
- Procjena koju smo napravili s Meduzom omogućuje nam uvid u 'skrivene' smrti, koje ruska vlast opsesivno i neuspješno pokušava sakriti, rekao je Dmitrij Treščanin, urednik Mediazone.
Podsjetimo, Rusija je javno priznala smrt 6000 vojnika.
11:06
Prigožin od 1. srpnja u Kremlju pregovara s Putinom?
Čelnik skupine Wagner Jevgenij Prigožin, kojemu se izgubio skoro svaki trag od neuspjele pobune krajem lipnja, navodno je od 1. srpnja boravio u Moskvi, tvrdi francuski list Liberation, pozivajući se na zapadne izvore.
Prigožina su navodno zadržali u Kremlju, gdje je vodio pregovore s ruskim čelnikom Putinom o sudbini Wagnera, a također je razgovarao sa šefom Nacionalne garde Viktorom Zolotovim te šefom Vanjske obavještajne službe Sergejem Nariškinom.
Pisanje francuskog Liberationa se prevodi dvojako u zapadnim i ukrajinskim medijima. Neki pišu da je Prigožin priveden u Kremlj, a drugi da je ondje proveo vrijeme u razgovorima s političkim i vojnim vrhom Moskve.
Podsjetimo, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je 6. srpnja ustvrdio da se Prigožin vratio u Rusiju, dodajući da njegova ponuda plaćenicima Wagnera da se presele u Bjelorusiju još uvijek stoji.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je ovih dana, na upit o sudbini Prigožina, rekao da Moskva nije imala 'niti sposobnosti niti volje' pratiti njegovo kretanje.
10:49
ISW: Ruska vojska novači wagnerovce, procurio dokument 'neugodna sadržaja'
Putinova odluka da odustane od protjerivanja skupine Wagner i progona čelnika pobune stavila je ruskog predsjednika u 'neugodnu poziciju', piše u najnovijem izvješću Institut za proučavanje rata (ISW).
Anonimnim putem procurio je 9. srpnja dokument, za koji se čini da predstavlja osnivačku povelju skupine Wagner, iako je namjera curenja u javnost nejasna. U dokumentu se opisuju uloge i odgovornosti čelnika privatne vojske te naglašava lojalnost skupine ruskom narodu.
Curenje bi moglo biti trik za rehabilitaciju ugleda skupine Wagner i ugleda bivšeg zapovjednika Jevgenija Prigožina nakon prekinute pobune u lipnju 2023. godine, piše ISW.
Prema dokumentu, međutim, čini se da plaćenici ispadaju kompetentniji i profesionalniji od pripadnika ruske vojske. Skupina navodno još uvijek novači borce u Rusiji, dok rusko Ministarstvo poduzima vlastite napore da regrutira bivše wagnerovce u rusku vojsku.
Nezavisna ruska medijska kuća SOTA izvijestila je 9. srpnja da je Ministarstvo obrane uvelo nove zahtjeve za borce Wagnera i podijelila popis brojnih dokumenata koje borci Wagnera moraju predati ministarstvu ako žele potpisati ugovor s ruskom vojskom.
Riječ je o dokumentima koji opisuju njihovo fizičko i psihičko zdravlje te financijski status. Naime, ruska vojska navodno želi biti sigurna da borci nisu u dugovima. Provjera wagnerovaca se odvija u Molkinu u Krasnodarskom kraju. Zasad se ne zna koliko wagnerovaca odlučuje pristupiti ruskoj vojsci.
ISW također piše da ruski Telegram kanali promoviraju novačenje za ruski pravoslavni dobrovoljački bataljun 'Arkanđel Miahel'. Istaknuti ruski vojni blogeri intenzivirali su promociju za bataljun koji svojim borcima nudi plaću od oko 2.356 dolara, u odnosu na prijašnjih 2.137 dolara.
U oglasu stoji da bojna prima svakog dobrovoljca bez obzira na užu specijalnost. Bojna djeluje u Ukrajini od svibnja 2022, a ruski izvori tvrde da je bila aktivna u blizini Bilohorivke u regiji Luhansk i blizu Avdiivke.
10:09
Nijemci će na summitu NATO-a najaviti veliku vojnu pošiljku za Kijev
Ovoga tjedna, na summitu NATO-a u Vilniusu, očekuje se velika objava o njemačkoj isporuci vojne opreme Ukrajini, izjavio je u ponedjeljak visoki vladin dužnosnik.
Njemačka također radi na bilateralnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, prenosi Reuters. Dužnosnik dodaje kako nije pravi trenutak da se Ukrajina pridruži vojnom savezu.
10:03
Stoltenberg pozvao na sastanak čelnike Švedske i Turske
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg sazvao je za ponedjeljak u Vilniusu, uoči samita NATO-a, sastanak turskog i švedskog čelnika kako bi se još jednom pokušala skinuti turska blokada nad članstvom Švedske u Sjevernoatlantskom savezu.
Stoltenberg je sazvao sastanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i švedskog premijera Ulfa Kristerssona dan prije dvodnevnog sastanka na vrhu NATO-a kojim savez želi pokazati jedinstvo pred ruskom invazijom Ukrajine.
Glavni tajnik je prošli tjedan rekao da je pridruživanje Švedske NATO-u blizu.
"Ono što je važno je da sljedeći tjedan imamo pozitivan ishod", rekao je novinarima nakon sastanka s predstavnicima Turske i Švedske u četvrtak.
Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u prošle godine, napuštajući politiku vojne neutralnosti koja je trajala desetljećima.
Zahtjev za članstvo u savezu moraju odobriti sve članice NATO-a i dok je Finska dobila zeleno svjetlo u travnju, Turska i Mađarska tek trebaju odobriti ulazak Švedske. Budimpešta je rekla da će to učiniti kada isto napravi Turska.
Erdogan bi se u Vilniusu na marginama samita trebao sastati s Joeom Bidenom gdje se očekuje da će američki predsjednik pokušati još jednom uvjeriti turskog kolegu da odobri švedsko članstvo.
Turski predsjednik kaže da Švedska skriva članove militantnih skupina, uglavnom pristaše Kurdistanske radničke stranke (PKK), koje optužuje za organiziranje prosvjeda i financiranje terorističkih skupina.
Švedska je priopćila da je ispunila zahtjeve dogovorene u pregovorima s Turskom, uključujući uvođenje novog zakona kojim se članstvo u terorističkoj organizaciji smatra ilegalnim.
Erdogan je u petak obećao da će donijeti "najbolju odluku, kakva god ona bila", čime je zapravo rekao da su sve opcije još uvijek na stolu.
Ključ bi međutim mogao biti na Washingtonu: analitičari ocjenjuju da je tursko zeleno svjetlo Švedskoj uvjetovano dostavom američkih borbenih zrakoplova F-16 Ankari, što Turska niječe.
09:54
Pojavio se Gerasimov: Nismo ga vidjeli još od pobune Wagnera
Ministarstvo obrane Ruske Federacije objavilo je snimku Valerija Gerasimova, zapovjednika ruskih snaga u Ukrajini, koji se tako u javnosti pojavio prvi put nakon neuspjele pobune privatne vojske Wagner 24. lipnja. Gerasimov je bio jedan od vojnih zapovjednika protiv kojih se bunio Jevgenij Prigožin prije nego što je naredio svojim plaćenicima da marširaju prema Moskvi.
Ministarstvo obrane objavilo je snimku generala Gerasimova kako na sastanku u subotu sluša izvješća o Ukrajini te razgovara s glavnim ruskim generalima i izdaje naredbe, uključujući i šefu vojne obavještajne službe (GRU).
Ministarstvo je u video prilogu koristilo njegovu titulu, "načelnik glavnog stožera ruskih oružanih snaga i zapovjednik združenih snaga u Ukrajini".
U prilogu se navodi da je "načelnik glavnog stožera ruskih oružanih snaga, general kopnene vojske Valerij Gerasimov, dao zadatak šefu Glavnog obavještajnog direktorata i odgovornima za zapovjedna mjesta da identificiraju lokacije za obuku i skladištenje, lansirne položaje projektila S-200 i sličnog neprijateljskog udarnog oružja te da isplaniraju njihov poraz".
Ministarstvo obrane također navodi da je Rusija u nedjelju spriječila ukrajinski raketni napad na Krim, te područja Rostova.
Podsjetimo, neki ruski mediji ovih dana su pisali da je Gerasimov smijenjen.
06:02
Glavni grad Litve želi Ukrajinu što prije u NATO-u
Vilnius dočekuje čelnike NATO-a s jasnom porukom da mu Ukrajina treba pristupiti što prije, ali na ovotjednom samitu neće biti zaključka o ubrzanom članstvu, kako bi to želio predsjednik Volodimir Zelenski.
Čelnici 31 zemlje NATO-a sudjelovat će u utorak i srijedu na sastanku na vrhu na kojem je jedna od glavnih tema članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu.
Ukrajina se želi priključiti što prije, ali mišljenje je o tome među članicama NATO-a podijeljeno. Istočnoeuropske zemlje, među kojima i Litva, podržavaju brzi ukrajinski put, dok su zapadne koje predvode SAD i Njemačka opreznije.
Vilnius je međutim u tome jasan - poruke podrške u gradu su posvuda. Ukrajinske zastave vise ravnopravno s litavskim i zastavama NATO-a.
Plavo-žute zastave, međutim, nisu po gradu postavljene samo prigodno.
"Možda ih je sada malo više, ali ljudi su ih izvjesili na zgrade odmah nakon što je počela invazija", rekla je Hini Greta, mlada volonterka angažirana na samitu.
Dok čekate autobus..
Njezina kolegica koja nije željela biti imenovana rekla je kako je litavska potpora Ukrajini od samog početka rata snažna, te da su mnogi Litavci otišli pomoći Kijevu u borbi protiv Rusa.
"Dok čekate ovaj autobus, Ukrajina čeka da uđe u NATO", poruka je na autobusima vilinuskog javnog prijevoza.
Na displejima se brojevi linija na kojima voze izmjenjuju s porukom "Vilnius voli Ukrajinu".
Na drugom autobusu pak stoji: "Dok čekate ovaj autobus, Ukrajina čeka F-16", jasna referenca na ukrajinsku želju da se zemlji pošalju borbeni zrakoplovi.
Litavski predsjednik Gitanas Nauseda posjetio je krajem lipnja Ukrajinu i tamo rekao da je "mjesto Ukrajine u NATO-u".
Zelenskij je u nedjelju rekao kako očekuje "najbolji mogući rezultat" sa samita za svoju zemlju.
Ali je zato američki predsjednik Joe Biden bio jasan. "Ne mislim da je spremna ući u NATO", rekao je za CNN. "Bili bismo u ratu protiv Rusije kad bi se to dogodilo", kazao je.
Patrioti čuvaju vilniusko nebo
No, bez obzira što neće dobiti poruku o ubrzanom pristupanju, Kijev bi na samitu trebao dobiti "jamstva o sigurnosti" i općenito obećanje o daljnjoj pomoći.
Održat će se i prvi sastanak Vijeća NATO - Ukrajina, neke vrste kompromisa kojim bi savez jačao veze s Kijevom jer bi nova platforma trebala omogućiti Ukrajini da sudjeluje bliže u radu NATO-a i bude uključena u njegov razvoj.
Na tom se skupu očekuje i Zelenski.
Uoči dolaska čelnika zemalja NATO-a u zračnoj luci u Vilniusu raspoređeni su njemački protuzračni sustavi Patriot, s cijevima uperenim u smjeru Kalinjingrada, ruske eksklave, i Bjelorusije čija je granica od Vilniusa udaljena samo 32 kilometra.
Šesnaest članica NATO-a poslalo je ukupno oko 1000 vojnika kako bi štitili samit, a više država poslalo je napredne sustave protuzračne obrane.
05:41
Zelenski: Ukrajinske snage napreduju na jugu, drže 'inicijativu'
Ukrajinske trupe nastavile su u nedjelju sa svojom kampanjom ponovnog zauzimanja područja pod ruskom kontrolom na jugoistoku, dok je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da su snage njegove zemlje "preuzele inicijativu" nakon ranijeg usporavanja.
Ruski izvještaji kažu da su teške borbe zahvatile područja izvan istočnog grada Bahmuta, koji su zauzele ruske plaćeničke snage Wagnera u svibnju nakon višemjesečnih borbi. Čečenski vođa Ramzan Kadirov rekao je da je jedna od njegovih postrojbi raspoređena u tom području.
Opremljena sve sofisticiranijim zapadnim oružjem nakon više od 500 dana rata, Ukrajina je pokrenula očekivanu protuofenzivu koja se do sada usredotočila na zauzimanje niza sela na jugozapadu. Ukrajinske snage također pokušavaju ponovno zauzeti područja oko Bahmuta.
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane, Hanna Maliar, pišući u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, rekla je da su teške borbe bjesnile u dva područja na jugoistoku.
"Konsolidiramo naše dobitke u tim područjima", napisala je.
Ruske trupe, rekla je, brane Bahmut, dok su ukrajinske snage zabilježile "određeni napredak" na južnom krilu grada.
Rusko ministarstvo obrane: Borbe otežane topografijom
Nije bilo promjena u položaju sjeverno od Bahmuta, a ukrajinske snage nastavile su voditi teške borbe zapadno od Bahmuta i blizu Limana, sjevernije u regiji Donjecka.
Zelenski ranije priznao da je napredovanje sporije od onoga što su on i njegovi generali željeli, ali je rekao da su ukrajinske snage držale inicijativu.
"Svi mi želimo to učiniti brže jer svaki dan znači nove gubitke Ukrajinaca. Napredujemo. Nismo zapeli", rekao je istaknuvši da je vojska prevladala "neku vrstu stagnacije" prethodnih mjeseci.
"Svi bismo voljeli vidjeti protuofenzivu ostvarenu u kraćem vremenskom razdoblju. Ali postoji realnost. Danas je inicijativa na našoj strani", dodao je.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako su ruske snage odbile ukrajinsko napredovanje u blizini Bahmuta te da su borbe bile otežane "ne samo dnevnim intenzitetom vatre i bitke, već i topografijom''.
05:27
Antiputinovska paravojska planira daljnje operacije unutar Rusije
Legija Sloboda Rusije, paravojna dragovoljačka bojna koja se bori protiv čelnika Kremlja Vladimira Putina, planira više operacija unutar Rusije, kazao je glasnogovornik postrojbe Maksimilijan Andronikov za britanski list The Observer.
"U sljedećih mjesec dana bit će još iznenađenja", rekao je Andronikov dodajući da će to bojni biti treća operacija. Nakon toga, rekao je, bit će četvrta i peta operacija. "Imamo ambiciozne planove. Želimo osloboditi sav naš teritorij", nadodao je.
Legija Sloboda Rusije sastoji se od ruskih nacionalista koji se bore na strani Ukrajine u ratu koji je započeo 22. veljače 2022. godine. U svibnju i lipnju borci iz legije, zajedno sa skupinom pod nazivom Ruski dobrovoljački korpus, sudjelovali su u napadima u ruskoj pograničnoj regiji Belgorod blizu Ukrajine.
Prema ukrajinskim obavještajnim službama, takve operacije imaju za cilj oslobađanje područja od Putinova režima. Vlada u Kijevu kaže da nema nikakve veze s ovim napadima.