Nakon što smirena situacija u Credit Suisse banci jer su Švicarci zabrinuti za svoju stoljetnu bankarsku reputaciju na brzinu promijenili vlastite zakone kako bi ju hitno prodali najvećoj švicarskoj banci, UBS-u, pažnja globalnog interesa analitičara okreće se iznova prema situaciji u Sjedinjenim državama gdje se čini da opasno visi First Republic Bank.
Tu banku pokušala je u dogovoru sa šeficom američkog Treasuryja stabilizirati grupa od 11 američkih financijskih divova, među kojima su JPMorgan Chase, Citigroup, Bank of America i Wells Fargo, tako što joj je osigurala liniju od 30 milijardi dolara kratkoročnih zajmova. First Republic je s imovinom od 212 milijardi dolara četrnaesta po veličini među svim američkim bankama te je pitanje njezine stabilizacije po jednostavnoj logici veličine važnije od sudbine dviju banaka koje su već kolabirale, Silicon Valley Bank i Signature banke, te u kojima su Federalne rezerve već preuzele obvezu isplate svih depozita, pa i onih neosiguranih, koji u prosjeku iznose oko 5 milijardi dolara po svakom deponentu. Zbog visine neosiguranih depozita koji se povlače, možemo govoriti o panici bogataša.
Depoziti se tope
Povlačenje depozita iz First Republic se nakon združene akcije najvećih američkih banaka počelo usporavati, ali oni se i dalje tope, dok je cijena dionice potonula u bezdan. Početkom godine razina depozita u First Republic iznosila je, piše Wall Street Journal, oko 176 milijardi dolara, a od tada su preplašeni klijenti povukli 70 milijardi. Svaki novo povlačenje depozita stoga multiplicira razinu drame u First Republicu. Investitori su pak nemilosrdni prema toj Banci koja je vrlo značajna i u američkim razmjerima. Cijene dionica First Republic pala je ovaj mjesec 90 posto, a samo u ponedjeljak za 47 posto, bez obzira na to što je već bila poznata informacija da joj je grupa najvećih osigurala 30 milijardi eura. Situacija se u First Republicu toliko zakomplicirala da menadžment čak nije mogao dovoljno brzo prodavati dionice kako bi pokrivao obveze jer je burzovna trgovina prema pravilima prekinuta 11 puta zbog prevelikog pada cijene. Sada se već razgovara o potrebi da se 30 milijardi eura koje su First Republicu osiguralo 11 najvećih bankarskih institucija pretvori u kapital. U tom slučaju bi menadžment tih 30 milijardi mogao fleksibilnije koristiti, ovako u osnovi predstavljaju dug banke prema konzorciju velikih.
Među bankama koje su pod sličnim pritiskom još su Zions, Western Alliance i PacWest.
U pozadini krize First Republica upravo se vode povjerljivi razgovori o preuzimanju banke, piše više velikih medija.
Pod ekstremnim pritiskom su i cijene obveznica First Republica. One s dospijećem 2046. u ponedjeljak su potonule 11 posto te su se trgovale po cijeni od 55 centi za dolar. Početkom ovog mjeseca njihova cijena iznosila je 75 centi za dolar.
Zanimljivo je da su skoro pa istodobno šefica američkog Treasury, Janet Yellen, i guvernerka Europske središnje banke izašle s izjavama u kojima naglašavaju visoku razinu likvidnosti sustava, što je izazvalo podizanje obrva zabrinutih promatrača. Treba obratiti pažnju kako isticanje dobre likvidnosti u bankarstvu u pravilu dolazi ako ima previše nelikvidnosti, pogotovo ako je jasno da regulatori moraju osigurati održavanje likvidnosti koja kopni. Pogotovo je jasno da postoji izraženi problem likvidnosti ako novinski izvještaji govore da regulatori i veliki igrači koordinirano upravljaju likvidnošću kako bi zaustavili navalu na banke. Isto vrijedi u situaciji kad je očigledno da države aranžiraju ‘prisilne brakove‘ banaka koje se urušavaju sa zdravijim, većim komercijalnim bankama.
Nerealizirani gubici
Uostalom, u Sjedinjenim državama jasno je da je Fed morao obećati podršku bankovnom sustavu u zaštiti depozita zbog 600-625 milijardi dolara (!) nerealiziranih gubitaka američkih banka. Glavni uzrok kolapsa SVB-a, podsjetimo, bilo je upravo tehničko ‘priznavanje‘ nerealiziranih gubitaka kod prodaje 20 milijardi državnih obveznica koje su kupili za novac deponenata. Nadalje, likvidnost sustava podržana je sa 175 vrijednim jamstvom Feda za depozite u SVB-u, 89 milijardi depozita u Signature banci, dok je s druge strane oceana, Švicarska nacionalna banka osigurala 100 milijardi dolara kako bi podržala forsirano preuzimanje Credit Suissa od strane UBS-a.
Ispada da je do sada bilo potrebno osigurati jamstvo 1000 dodatnih milijardi dolara kako bi se osigurala likvidnost sustava, a Yellen i Lagarde u osnovi pričaju da je likvidnost super. Što je točno rekla Yellen?
"Pozdravljamo današnju objavu švicarskih vlasti o podršci financijskoj stabilnosti. Pozicije kapitala i likvidnosti američkog bankovnog sustava su snažne, a financijski sustav SAD-a je otporan. Bili smo u bliskom kontaktu s našim međunarodnim kolegama kako bismo podržali njihovu provedbu", naglasila je Yellen.
Istu taktiku u javnom PR-u odabrala je i Lagarde:
"Pozdravljam brzu akciju i odluke koje su donijele švicarske vlasti. Oni su ključni za ponovno uspostavljanje urednih tržišnih uvjeta i osiguravanje financijske stabilnosti... Bankarski sektor europodručja je otporan, sa snažnim kapitalom i likvidnošću. U svakom slučaju, naš skup alata za politiku potpuno je opremljen za pružanje potpore likvidnosti financijskom sustavu europodručja ako je potrebno i za očuvanje glatkog prijenosa monetarne politike", rekla je Lagarde.
U osnovi ispada da Yellen i Lagarde mole boga da se potez švicarski vlasti s forsiranim preuzimanjem Credit Suissa pokazao dovoljno odlučnim da počne smirivati paniku velikih deponenata i investitore, te je očigledno da ističu jaku likvidnost sustava jer ih upravo tu jako žulja.
Inače, analitičari su primijetili da su u novoj bankarskoj krizi relativno dobro ostale najmanje, lokalne banke s ukupnom imovinom od po ‘samo‘ nekoliko stotina milijuna dolara. One zadnjih dana čak bilježe priljev depozita. Pod najvećim su pritiskom srednje do velike regionalne banke, a 10-postotni pad vrijednosti dionica otrpjeli su i oni najveći.