BEZOBZIRNA MANJINA

UN-ov napad na najbogatije ljude svijeta: ‘Elita zagađivača mora radikalno promijeniti način života‘

Samo najbogatijih pet posto - takozvana ‘elita zagađivača‘ - odgovorno je za čak 37 posto rasta emisija između 1990. i 2015.
Ilustracija
 Gary Crabbe/Enlightened Images/Alamy/Profimedia

Najbogatiji ljudi na svijetu moraju radikalno promijeniti svoj način života kako bi se društvo uhvatilo u koštac s klimatskim promjenama, piše BBC.

Prema UN-ovom izvješću, najbogatijih jedan posto ljudi na svijetu proizvodi dvostruko više kombiniranih emisija ugljika od najsiromašnijih 50 posto.

Samo najbogatijih pet posto - takozvana "elita zagađivača" - odgovorno je za čak 37 posto rasta emisija između 1990. i 2015.

Autori žele odvratiti vozače terenaca i česte korisnike aviona od njihovih navika i nagovoriti ih da dobro izoliraju svoje domove.

Izvještaj poziva britansku vladu da preinači svoju odluku o ukidanju zrakoplovne pristojbe na povratnim letovima u Velikoj Britaniji. Također, ministri bi trebali ponovno uspostaviti shemu potpora tzv. 'zelenim kućama' koju su nedavno također ukinuli.

Dokument je rad britanske Komisije za održivost Sveučilišta Cambridgea o nužnim promjenama ponašanja.

Radi se o panelu od 31 pojedinca koji proučavaju ponašanje ljudi vezano za okoliš. Zadatak im je pronaći najučinkovitiji način pojačavanja djelovanja u borbi protiv emisija ugljika.

Njihovi kritičari kažu da su najbolji način za brže smanjenje emisija, tehnološka poboljšanja, a ne mjere koje bi se pokazale nepopularnima.

No, glavni autor izvješća, prof. Peter Newell sa Sveučilišta Sussex, rekao je za BBC News: "Potpuno se zalažemo za tehnološka poboljšanja i učinkovitije proizvode - ali jasno je da je potrebno drastičnije djelovanje jer emisije rastu. Moramo smanjiti prekomjernu potrošnju, a najbolje mjesto za početak je prekomjerna potrošnja među elitama koje u emisiji ugljika doprinose daleko više od ostalih."

„To su ljudi koji najviše lete, najviše voze automobile i žive u najvećim kućama čije grijanje si lako mogu priuštiti, pa uglavnom ne brinu jesu li im kuće dobro izolirane ili ne. To su također ljudi koji bi si zaista mogli priuštiti dobru izolaciju i solarne panele ako bi to željeli."

image
Ilustracija
Ghislain & Marie David De Lossy/Carte Blanche/Profimedia

Profesor Newell rekao je da za borbu protiv klimatskih promjena svi moraju biti dio kolektivnih napora - a to znači i da bogati trebaju manje trošiti i dati primjer siromašnijim ljudima.

„Bogati ljudi koji puno lete možda misle da svoje emisije mogu nadoknaditi sadnjom drveća ili projektima za hvatanje ugljika iz zraka. Ali ove su sheme vrlo spore i ne toliko učinkovite. Bogati jednostavno moraju manje letjeti i manje voziti. Čak i ako posjeduju električni terenac, to je i dalje velika potrošnja energije, a i za izradu takvog automobila ispusti se mnogo stakleničkih plinova."

Sam Hall, iz Konzervativne mreže za zaštitu okoliša, rekao je za BBC News: "Potrebno je naglasiti važnost pravičnosti u postizanju smanjenja emisija - a politika bi ljudima i tvrtkama mogla olakšati da postanu zeleni - putem poticaja i ciljane regulacije. Ali poticanje čistih tehnologija vjerojatno će biti učinkovitije i uživati veću potporu od pozamašnih kazni ili ograničenja načina života."

No, profesor Newell rekao je da su postojeće političke strukture dopuštale bogatim firmama i pojedincima da lobiraju protiv nužnih promjena u društvu koje bi mogle nagristi životni stil bogatih.

Nedavno izvješće britanske Klimatske skupštine, na primjer, predložilo je niz mjera usmjerenih na ponašanje s visokim udjelom ugljika, poput preusmjeravanja s mesnih i mliječnih proizvoda; zabrana terenaca koji najviše zagađuju; i nametanje nameta za česte letove.

Iz Ministarstva financija rekli su za BBC News da bi zbog pristojbe na česte letove vlada mogla zatražiti prikupljanje i pohranu osobnih podataka o svakom putniku. To bi moglo pokrenuti pitanje obrade podataka i privatnosti. Također bi bilo teško pratiti ljude s više putovnica.

image
Ilustracija
Artinun Prekmoung/Panthermedia/Profimedia

No, u izvješću komisije stoji: "Ciljevi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama ne mogu se postići bez radikalnih promjena načina života i promjena u ponašanju, posebno među najbogatijim članovima društva. Ako se promjene u društvu žele postići brzinom i u razmjerima potrebnim za postizanje dogovorenih klimatskih ciljeva, trebamo smanjiti proračun za ugljik i ravnopravnije dijeliti odgovornost."

Izvješće je posljednje u dugotrajnom dijalogu o tome što znači biti “fer” dok se borimo protiv klimatskih promjena.

Siromašnije nacije poput Indije dosljedno tvrde da bi im trebalo dopustiti da povećaju razinu svojeg onečišćenja, jer je to značajno manje po osobi od emisije bogatih nacija.

To je pitanje dio zamršenih pregovora koji će se voditi na klimatskom summitu sljedećeg tjedna koji je organizirao predsjednik Joe Biden i summita COP-a u Velikoj Britaniji zakazanog za studeni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. svibanj 2024 21:13