Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u petak je jednoglasno izglasalo prekid deset godina duge mirovne misije u Maliju nakon što je vojna hunta te zapadnoafričke zemlje iznenada zatražila odlazak UN-ovih snaga koje se sastoje od 13.000 vojnika. Istovremeno je iz Washingtona stigla optužba kako iza svega stoji ruska plaćenička skupina Wagner.
Naime, završetak UN-ove operacije, poznate kao MINUSMA, uslijedio je nakon godina napetosti i vladinih ograničenja koja su kočila zračne i kopnene operacije očuvanja mira otkako se Mali udružio 2021. s Wagnerom, koji su tamo poslali svoje plaćenike, a zauzvrat osigurali materijalni i politički profit.
Malijske vlasti su se od 2012. borile protiv tamošnjih islamista, koji su pokušali zavladati u toj državi, pa je Vijeće sigurnosti 2013. rasporedilo MINUSMA-u s namjerom zaustavljanja krvoprolića i uvođenja kakvog-takvog reda. Umjesto toga, uslijedilo je daljnje pogoršanje situacije i dva državna udara, najprije 2020., a zatim i 2021. godine.
Zato je sada Vijeće sigurnosti usvojilo rezoluciju koju su izradili Francuzi, u kojoj se traži misija UN-a već ove subote započne "prestanak svojih operacija, prijenos svojih zadaća, kao i uredno i sigurno povlačenje i povlačenje svog osoblja, s ciljem dovršetka ovog procesa do 31. prosinca 2023."
Dok je Vijeće sigurnosti glasovalo, Bijela kuća optužila je čelnika Wagnera Jevgenija Prigožina da je pomogao u planiranju odlaska mirovnih snaga UN-a iz Malija i objavila kako ima informacije koje pokazuju da su u protekle dvije godine, vlasti Malija Wagneru platile više od 200 milijuna dolara.
"Ono što nije toliko poznato jest da je Prigožin pomogao u projektiranju tog odlaska u korist Wagnerovih interesa", rekao je novinarima glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby. "Znamo da su visoki malijski dužnosnici radili izravno s Prigožinovim zaposlenicima kako bi obavijestili glavnog tajnika UN-a da je Mali opozvao suglasnost za misiju MINUSMA", poručili su iz Washingtona.
Na drugoj strani, Ana Evstignejeva,zamjenica ruskog veleposlanika pri UN-u uzvratila je u govoru u Vijeću sigurnosti da je Mali donio "suverenu odluku". "Željeli bismo potvrditi našu podršku Bamaku u njegovoj težnji da preuzme punu odgovornost i igra vodeću ulogu u stabilizaciji malijske države. Rusija će nastaviti pružati sveobuhvatnu potporu Maliju za normalizaciju situacije u toj zemlji na bilateralnoj osnovi", poručila je Ruskinja.
Rezolucija Vijeća sigurnosti ovlašćuje MINUSMA-u da - "u svojoj neposrednoj blizini" - odgovori na neposredne prijetnje nasiljem civilima i pridonese sigurnoj isporuci humanitarne pomoći predvođenoj civilima do 30. rujna. Od glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa traži se da počne raditi s malijskim vlastima na planu prijenosa zadaća MINUSMA-e i predstavi ga Vijeću sigurnosti do 15. kolovoza, dok se Mali poziva da u potpunosti surađuje s UN-om tijekom povlačenja MINUSMA-e.