I opet se vraćamo pokojnom Donaldu Rumsfeldu, bivšem američkom ministru obrane (2001. - 2006.), koji je rekao da postoji stara i nova Europa. Izjava je dana u jeku priprema za nepotrebnu i dugoročno pogubnu vojnu avanturu SAD-a i Ujedinjene Kraljevine u Iraku 2003. godine. Tada su Francuska i Njemačka (Jacques Chirac i Gerhard Schröder) odbile sudjelovati, a Poljska i Rumunjska su podržale operaciju.
Kad je SAD odlučio graditi proturaketni štit, nije bilo puno rasprava o lokaciji, Poljska i Rumunjska. Obje su, uz baltičke zemlje, najizloženije ruskoj prijetnji i obje imaju povijesno loše odnose s Moskvom. I zato im je sigurnosno jamstvo važnije i od čega drugoga. Poljska je prošlog četvrtka srušila četiri spomenika vojnicima Crvene armije koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Kad se na to 2007. godine odlučila Estonija, uslijedio je kibernetički udar koji je blokirao cijelu državu. Poljska je prošla bez posljedica, ali Kremlj ju ima na ciljniku i, ako se odluči na eskalaciju prema članicama NATO-a, izgledna je meta napada.
Kad su te dvije zemlje odlučile ojačati proizvodnju energije iz nuklearnih izvora, nije bilo dvojbe o dobavljaču, SAD. Iako već dulje traju rasprave o potrebi europske solidarnosti ne samo kad je riječ o, primjerice, pomoći u opskrbi plinom, pa tako Hrvatska pomaže Sloveniji, nego i kad je riječ o davanju prednosti europskim tvrtkama u velikim poslovima. Francuska ima bogato iskustvo kad je riječ o nuklearnim postrojenjima. Ali, veze s Washingtonom su jače.
Američka tvrtka Westinghouse Electric gradit će prvu poljsku nuklearnu elektranu, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki, potvrdivši dugo čekanu odluku čiji je cilj smanjenje emisija CO2 i prestanak korištenja ugljena o kojem ova zemlja snažno ovisi (70% proizvodnje električne energije). Westinghouse se natjecao s tvrtkom u vlasništvu južnokorejske države Korea Hydro Nuclear Power, koja je poslala ponudu u travnju. Jedan od glavnih kooperanata u poslu bit će poznata američka tvrtka Bechtel koja je radila i u Hrvatskoj.
Varšava je također razgovarala s francuskim tvrtkama o projektu, a u završnoj je fazi pregovora ostao EDF (Électricité de France). Koji je, kažu poljski izvori, izgubio utrku jer je iskustvo pokazalo da kasni u izgradnji i probija dogovorene proračune.
"Američko partnerstvo na ovom projektu je povoljno za sve nas: možemo se suočiti s klimatskom krizom, ojačati europsku energetsku sigurnost, i ojačati američko-poljsku stratešku vezu", napisala je na Twitteru američka potpredsjednica Kamala Harris.
Potpredsjednica Harris je s američkom ministricom za energetiku Jennifer Granholm nastojala pomoći tvrtki Westinghouse osigurati ugovor nekoliko puta razgovarajući s Morawieckim tijekom protekle godine, rekao je dužnosnik Bijele kuće za Reuters. Odabir Westinghousea i SAD-a poslao je poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu "o snazi i umrežavanju američko-poljskog savezništva", kazao je viši dužnosnik američke vlade.
Poljska, u nastojanju da ojača energetsku sigurnost, planira graditi vjetroelektrane na moru te investirati u solarne elektrane. Prema jednom američkom dužnosniku, šest nuklearnih reaktora pomoći će Poljskoj da smanji emisije ugljičnog dioksida za 54 milijuna tona godišnje.
Varšava je tražila partnera koji bi osigurao 49% financiranja za izgradnju 6-9 gigawatta nuklearnog kapaciteta. Poljska je namjeravala odabrati tehnologiju za prva tri reaktora do kraja 2022. godine, a prvi bi trebali proraditi 2033. Elektrana će se graditi u mjestu Choczewo blizu obale Baltičkog mora, Pomeransko vojvodstvo, 64 km sjeverozapadno od regionalnog glavnog grada Gdańska.
"Razumijemo da će odluka biti za prva tri reaktora i naše je očekivanje da Poljska s vremenom namjerava izgraditi šest reaktora AP1000 od Westinghousea i da će donijeti konačnu odluku o drugom setu od tri (reaktora) kasnije", kazao je američki dužnosnik.
Izvori su rekli da će Poljska najprije odabrati tehnologiju, što bi naznačilo tko će biti partner, a naknadno će razgovarati o pojedinostima ugovora.
Nova taksonomija EU omogućila je da se u tranziciji prema potpuno obnovljivim izvorima koriste sredstva iz Bruxellesa i za ulaganja u plinsku i nuklearnu infrastrukturu. Ova potonja se sve više spominje i kao trajno rješenje iako se tome snažno protive brojne ekološke skupine i stranke Zelenih koje su na vlasti u Austriji i Njemačkoj.
Rumunjski premijer Nicolae Ciucă je u svibnju izjavio da njegova zemlja želi razviti stratešku suradnju sa SAD-om na planu nuklearne tehnologije. Ministar energetike Virgil Popescu je 25. listopada izjavio da je osigurao potrebnu potporu za rumunjski program proizvodnje energije iz nuklearnih izvora. Riječ je primarno o tvrtkama iz SAD-a i Kanade, uz sudjelovanje i francuske kompanije Framatome.
Američka tvrtka Westinghouse gradila je Nuklearnu elektranu Krško koja također planira izgradnju novog bloka.