U
Ž
I
V
O
Ključni događaji:
Glavni tajnik NATO-a: Savez mora udvostručiti napore da zajamči sigurnost građana
- Ruske snage srušile dron u regiji Kursk
- Francuska poziva EU da Wagner označi kao terorističku organizaciju
- Ukrajina i Macron uputili "iskrenu sućut" zbog smrti novinara AFP-a blizu Bahmuta
Američki državni odvjetnik sredstva ruskog oligarha preusmjerio u Ukrajinu
Američki državni tužitelj Merrick Garland ovlastio je prvi prijenos zaplijenjenih ruskih sredstava za korištenje u Ukrajini, objavljeno je u srijedu.
Ministarstvo pravosuđa prošle je godine optužilo ruskog oligarha Konstantina Malofejeva za kršenje sankcija nametnutih Rusiji nakon invazije Ukrajine, rekavši da je financirao Ruse koji su promovirali separatizam na Krimu.
Garland je također najavio "zapljenu milijuna dolara s računa u američkoj financijskoj instituciji koji se povezuje s Malofejevljevim kršenjem sankcija." Kako je sam rekao, Garland je sada ovlastio prijenos tog novca za korištenje u Ukrajini.
"I dok ovo predstavlja prvi američki prijenos zaplijenjenih ruskih sredstava za izgradnju Ukrajine, neće biti posljednji", priopćio je Garland.
Turski šef diplomacije: Crnomorski sporazum bi se mogao produžiti za još dva mjeseca
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je u srijedu da smatra da bi se ukrajinski Crnomorski sporazum o žitaricama mogao produžiti za barem još dva mjeseca, dok su dužnosnici uključenih strana održali prvi dio pregovora o produžetku sporazuma u Istanbulu.
Rusija je rekla da neće produžiti sporazum nakon 18. svibnja ako se ne zadovolji lista zahtjeva da se uklone prepreke njihovom vlastitom izvozu žitarica i gnojiva. Cavusoglu je govorio pred novinarima po povratku sa svoga puta u Moskvu.
Rekao je da je među pitanjima o kojima je raspravljao sa svojim kolegom Sergejom Lavrovim tijekom posjeta i sporazum o žitaricama i da se nada da može doći do pozitivnog rezultata u Istanbulu, gdje se pregovori trebaju nastaviti u četvrtak.
"Mislim da možemo ostvariti rezultat da sporazum produžimo na barem još dva mjeseca", rekao je Cavusoglu.
UN i Turska su dogovorili Crnomorski sporazum o izvozu žitarica prošlog lipnja kako bi pomogli u ublažavanju globalne prehrambene krize koja je pogoršana ruskim ratom u Ukrajini. Dužnosnici iz Rusije, Ukrajine, Turske i UN-a čine Zajednički koordinacijski centar (JCC) u Istanbulu, koji provodi sporazum.
Ujedinjeni narodi su rekli da su se inspekcije brodova koji isplovljavaju nastavile u utorak prema sporazumu koji omogućuje siguran izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora. Nije bilo inspekcija dolazećih i odlazećih brodova u nedjelju ili ponedjeljak.
Manjak ruskog proračuna u prvom kvartalu 44 milijarde dolara
Deficit ruskog državnog proračuna u prvom kvartalu 2023. dosegao je 43,8 milijardi dolara, pokazuju u srijedu podaci ministarstva financija u vrijeme dok Mokva nastavlja nemilice trošiti a prihodi od prodaje energenata oštro padaju.
U istom razdoblju prošle godine Rusija je imala višak od 14,3 milijarde dolara, ali su troškovi vojne kampanje u Ukrajini i zapadne sankcije na plin i naftu teško pogodili državnu blagajnu.
Povećana proizvodnja oružja i golema državna potrošnja održavaju rusku ekonomiju živom, ublažavajući utjecaj zapadnih sankcija i omogućujući Moskvi da nastavi s kampanjom u Ukrajini.
U samo četiri mjeseca ove godine, manjak je u travnju bio 17 posto veći u odnosu na vladine projekcije. Rashodi su u odnosu na 2022. porasli 26,3 posto, a prihodi pali za 22,4 posto.
Ministar financija Anton Siluanov je nekoliko puta rekao da proračunski manjak ove godine neće biti veći od dva posto BDP-a, iako se s time ne slaže većina analitičara.
Siluanov je nedavno rekao da su za ostvarenje toga cilja ključni prihodi od prodaje nafte i plina koji su na godišnjoj razini pali 52,3 posto.
Zbog pada prihoda i smanjenja deficita, Moskva je bila prisiljena prodavati međunarodne rezerve.
Središnja banka, koja od rujna prošle godine drži kamatne stope na 7,5 posto, više je puta upozorila da proračunski manjak predstavlja rizik za rast inflacije.
Admiral NATO-a: Ruski Golijat posrće
NATO uočava da su ruske snage u Ukrajini u sve težoj situaciji, rekao je jedan od visokopozicioniranih zapovjednika NATO saveza.
"Rusija je u 15. mjesecu onoga za što au mislili da će biti trodnevni rat", rekao je u srijedu u Bruxellesu admiral Rob Bauer, predsjednik vojnog odbora NATO-a.
"Golijat posrće, a tome je tako zato što je David pokazao golemu otpornost i taktičku briljantnost, uz podršku 50 zemalja diljem svijeta", dodao je Bauer.
Bauerovi je svoje komentare dao na početku sastanka načelnika vojnih snaga saveza na kojem su najviši vojni dužnosnici zemalja članica NATO-a raspravljali o novim regionalnim obrambenim planovima.
Putin priprema povlačenje iz Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Europi
Rusija se priprema službeno povući iz Sporazuma o konvencionalnom oružanim snagama u Europi (CFE Treaty), prema nalogu predsjednika Vladimira Putina koji je Kremlj objavio u srijedu.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov zadužen je za raspravu u parlamentu. Sam nacrt zakona o povlačenju još nije stigao u Dumu, donji dom ruskog parlamenta.
Sporazum CFE postavlja gornje granice za stacioniranje teškog naoružanja na europskom kontinentu. To uključuje borbene tenkove i pješačka borbena vozila, teško topništvo, borbene zrakoplove i helikoptere.
Moskva je bila jedan od supotpisnika sporazuma 1990., ali je većinu njegove provedbe suspendirala 2007. godine.
Od 2015. godine, godinu dana nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, Rusija također više ne sudjeluje na sastancima savjetodavne skupine.
Nakon početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Putin je pozvao obrambene tvrtke svoje zemlje da masovno povećaju proizvodnju.
Od tada su mnoge tvrtke u tom sektoru radile u više smjena kako bi zadovoljile potrebe ruske vojske za streljivom i oružjem - uključujući teško naoružanje.
Početkom godine Rusija je suspendirala i ugovor o kontroli nuklearnog naoružanja Novi Start, koji je još bio na snazi kao posljednji veliki sporazum o razoružanju između Rusije i Sjedinjenih Država.
Turska odgodila plaćanje ruskih energenata
Turska je odgodila plaćanje računa od 600 milijuna dolara za ruski prirodni plin do 2024. godine, prema sporazumu s Moskvom koji predviđa odgodu višestruko većeg iznosa, rekla su u srijedu dva izvora.
Sporazum predviđa mogućnost odgode plaćanja više od četiri milijarde dolara računa do 2024., otkrila su oba izvora pod uvjetom da ostanu anonimni.
Turska uvelike ovisi o uvozu energije, a Rusija joj je najveći dobavljač.
Dogovor o odgodi plaćanja plina ublažava pritisak na turske devizne rezerve, iscrpljene neortodoksnom politikom, usmjerenom na jačanje lire, i rastom cijena energije, objašnjava Reuters.
"Uplata 600 milijuna dolara službeno je odgođena za iduću godinu. Veliku ulogu (u odgodi) odigralo je povećanje cijena energije", rekao je jedan od izvora.
Turska bi u idućim mjesecima mogla odgoditi plaćanje još računa, ovisno o kretanju cijena energije, dodao je.
Rusko i tursko ministarstvo energetike i energetske kompanije Gazprom i Botas nisu odgovorili na upit Reutersa da komentiraju informaciju o odgodi.
Turski ministar energetike Fatih Donmez rekao je prošli tjedan da su Turska i Moskva postigle dogovor koji Ankari omogućuje odgodu plaćanja energije do određenog iznosa, ali nije navao detalje.
Turski račun za uvoz energije dosegnuo je prošle godine rekordnih skoro 100 milijardi dolara.
Turci će ovoga vikenda izaći na predsjedničke izbore, a ankete pokazuju da bi predsjednik Tayyip Erdogan mogao pretrpjeti poraz, uglavnom zbog krize životnih troškova i naglog slabljenja lire, velikim dijelom pod utjecajem snižavanja kamatnih stopa unatoč visokoj inflaciji.
Ukrajinci potvrdili da je ruska brigada pobjegla iz predgrađa Bahmuta
Ukrajinska postrojba objavila je u srijedu da je natjerala na povlačenje rusku pješačku brigadu s područja blizu Bahmuta čime je potvrdila nedavnu izjavu vođe ruske plaćeničke skupine Wagner da su ruske snage pobjegle.
Moskva nije komentirala izvješća niti jedne strane da je 72. zasebna motostreljačka brigada napustila svoje položaje u jugozapadnim predgrađima Bahmuta.
Rusko ministarstvo obrane nije odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentarom, a Reuters nije mogao potvrditi stanje na terenu iz neovisnih izvora.
Ruska brigada obično ima nekoliko tisuća vojnika.
Bahmut, grad na istoku Ukrajine, glavna je meta ruske ofenzive od zime i poprište najkrvavijih borbi u Europi od Drugog svjetskog rata.
Vođa Wagnera Jevgenij Prigožin rekao je u utorak da je ruska brigada napustila svoje položaje.
"Naša vojska bježi. Sedamdeset i druga brigada potratila je jutros tri četvorna kilometra gdje smo izgubili oko 500 ljudi", rekao je Prigožin.
Vođa Wagnera opetovano optužuje ruske oružane snage da ne pružaju dovoljnu potporu njegovoj privatnoj vojsci koja predvodi borbe u Bahmutu.
Ukrajinska Treća zasebna jurišna brigada priopćila je noću na srijedu: "To je službeno. Prigožinovo izvješće o bijegu ruske 72. neovisne motostreljačke brigade iz okolice Bahmuta i ostavljenih ‘500 leševa‘ Rusa je istinito."
"Treća jurišna brigada zahvalna je na publicitetu o uspjehu na fronti."
Postrojba, formirana od nacionalističke bojne Azov, objavila je rano u srijedu video snimku jednog od osnivača Azova, Andreja Bileckog, koji je rekao da su njegove snage "porazile" tu rusku brigadu.
"Zapravo, 6. i 7. bojna te brigade gotovo su u cijelosti uništene, uništena je brigadna obavještajna služba, uništen je velik broj borbenih vozila, zarobljen je značajan broj vojnika", rekao je.
"Napadi su izvedeni na teritoriju širokom tri i dubokom 2,6 kilometara i cijeli taj teritorij je posve oslobođen od ruskih okupatorskih snaga."
Ukrajinska vojska objavila je da su njezine snage nanijele ozbiljne gubitke 72. motostreljačkoj brigadi blizu Bahmuta, ali je nisu i uništile te dodaje da je istočni grad i dalje glavna meta Moskve.
Serhij Čerevatji, glasnogovornik vojnog zapovjedništva za istočnu Ukrajinu, rekao je da je stanje i dalje "teško" u Bahmutu, ali je Moskva sve više primorana ondje angažirati regularnu vojsku jer je privatna vojska Wagner pretrpjela goleme gubitke.
Rusija: Dvojici vojnika zatvorska kazna, odbili ratovati u Ukrajini
Dva ruska vojnika s Kamčatke osuđena su na dvije i pol godine zatvora jer su odbili boriti se u Ukrajini, priopćila je u srijedu udruga za ljudska prava OVD-Info.
Aleksander Stepanov i Andrej Mihailov su proglašeni krivima jer su se oglušili na naredbe o sudjelovanju u borbama u vrijeme rata.
Predsjednik Vladimir Putin je prošle godine uveo promjene u kaznenom zakonu koje uključuju zatvorsku kaznu do tri godine zbog kršenja nove odredbe zakona.
Kazne je krajem travnja izrekao vojni sud 35. garizona na Kamčatki, no Stepanov i Mihailov nisu poslani u zatvor jer imaju pravo žalbe.
Putin je prošle jeseni naredio mobilizaciju 300.000 vojnika za rat u Ukrajini. Stotine tisuća ruskih muškaraca napustilo je zemlju kako bi izbjegli novačenje.
U veljači je 20-godišnji mladić s Urala izvršio ubojstvo u vojarni nedaleko od Moskve nakon što je odbio ići na bojište u Ukrajini.
Ukrajinac pokušao ubiti šefa policije u regiji Zaporižja?
Tass javlja da je sigurnosna služba Ruske Federacije FSB ustvrdila da je spriječila pokušaj atentata na šefa policije u regiji Zaporižja koja je pod ruskom kontrolom.
- FSB je spriječio pokušaj ubojstva jednoga od čelnika agencije za provođenje zakona regije Zaporižja. Prva žrtva napadača trebao je biti načelnik policijske uprave u selu Kiriljovka (na obali Azovskog mora). Prilikom pokušaja uhićenja napadač je pružio oružani otpor, ali je zahvaljujuću profesionalnim aktivnostima specijalnih snaga FSB-a Rusije razoružan, tvrdi Tass.
Tass navodi da su u njegovu stanu pronađeni dijelovi za sastavljanje eksplozivne naprave i da je riječ o državljaninu Ukrajine (31) koji je u Zaporižju stigao radi izvođenja terorističkih aktivnosti.
Suspilne: Ukrajinski vojnici u Bahmutu napredovali dva kilometra
Ukrajinski javni servis Suspilne objavio je pregled najnovijih događanja tijekom noći na bojišnici u Ukrajini.
- U Bahmutu su borci 3. brigade Oružanih snaga Ukrajine napedovali 2,6 kilometara tijekom dva dana jurišajući na ruske položaje. Porazili su dvije jedinice 72. brigade Ruske Federacije, rekao je zapovjednik pukovnije Azov.
Snage protuzračne obrane Ukrajine uništile su tri ruske bespilotne letjelice iznad regije Dnipropetrovsk. Tijekom noći, ruska vojska je žestoko granatirala Herson. Tijekom dana u regiji Herson ispaljeno je više od 350 projektila, jedna osoba je ozlijeđena.
U Zaporižji je ruska vojska granatirala 19 naselja, a jedan je stanovnik sela Mykilske teško ozlijeđen.
Tvrdnje servisa Suspilne nije moguće provjeriti iz neovisnog izvora.
Glavni tajnik NATO-a: Savez mora udvostručiti napore da zajamči sigurnost građana
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u Bruxellesu na sastanku vojnog odbora NATO-a da Savez mora udvostručiti napore kako bi zajamčio sigurnost za milijardu ljudi u zemljama NATO-a zbog niza rastužih prijetnji, kako je naglasio.
- Transformacija našeg saveza tijekom zadnjeg desetljeća nije bila ništa manje nego izvanredna. Otkako je Rusija nezakonito anektirala Krim i ušla u istočnu Ukrajinu 2014. godine povećali smo spremnost naših snaga. Rasporedili smo borbene snage istočno od saveza prvi put u našoj povijesti, a europski saveznici i Kanada potrošili su dodatnih 350 milijardi dolara za obranu, poručio je.
- Kada je predsjednik Putin pokrenuo punu invaziju na Ukrajinu 2022., bili smo spremni. U roku od nekoliko sati aktivirali smo sve naše obrambene planove. Stavili smo 40.000 vojnika pod zapovjedništvo NATO-a, uz značajnu potporu zračnih i pomorskih snaga. Tako smo ojačali našu prednju obranu od Baltika do Crnog mora. Ove akcije smanjuju rizik od pogrešnih procjena i eskalacije izvan Ukrajine. Kristalno jasno smo dali do znanja da ćemo braniti svaki pedalj teritorija NATO-a, rekao je.
- Dok se pripremamo za opasniju budućnost, moramo udvostručiti naše napore kako bismo očuvali sigurnosti milijardu naših građana i očuvali međunarodni poredak. U Europu se vratio rat visokog intenziteta, globalna konkurencija raste, autoritarni režimi dovode u pitanje naše vrijednosti, interese i sigurnosti, a druge prijetnje se množe - od terorizma do kibernetičkih napada, od širenja nuklearnog naoružanja do klimatskih promjena. Stoga se moramo pripremiti za novu eru strateškog natjecanja, rekao je Stoltenberg.
Ruske snage srušile dron u regiji Kursk
Reuters javlja da su ruske snage protuzračne obrane oborile neprijateljsku bespilotnu letjelicu u regiji Kursk koja graniči s Ukrajinom, izvijestio je u srijedu njezin guverner, dodajući da su krhotine pale i oštetile plinovod i kuću.
- Krhotine su pale u selu Tolmačevo. Nitko nije ozlijeđen, rekao je regionalni guverner Roman Starovojt na Telegramu.
Ukrajina gotovo nikada ne preuzima odgovornost za napade unutar teritorija Rusije ili na teritoriju Ukrajine pod ruskom kontrolom.
Francuska poziva EU da Wagner označi kao terorističku organizaciju
Francuski parlament pozvao je Europsku uniju da službeno označi rusku plaćeničku skupinu Wagner kao terorističku organizaciju, jer se Velika Britanija navodno sprema učiniti isto.
Jednoglasno su donijeli neobvezujuću rezoluciju s ciljem poticanja 27 članica EU-a da stave Wagner na svoj službeni popis terorističkih organizacija, kao što je to nedavno učinio SAD.
- Gdjegod djeluju, članovi Wagnera šire nestabilnost i nasilje. Oni ubijaju i muče. Masakriraju i pljačkaju. Oni zastrašuju i manipuliraju gotovo potpuno nekažnjeno, rekao je francuski zastupnik Benjamin Haddad.
Ukrajina i Macron uputili "iskrenu sućut" zbog smrti novinara AFP-a blizu Bahmuta
Ukrajinsko ministarstvo obrane uputilo je u utorak "iskrenu sućut" u povodu smrti novinara agencije France Pressea, Armana Soldina koji je ubijen u raketnom napadu blizu Bahmuta, a francuski predsjednik Emmanuel Macron je istaknuo njegovu "hrabrost" rekavši da "suosjeća s boli njegove obitelji i svih kolega".
"Izražavamo iskrenu sućut obitelji i kolegama", napisalo je ukrajinsko ministarstvo obrane na Twitteru, dodajući da je "posvetio život upoznavanju svijeta s istinom".
Emmanuel Macron je odao priznanje "hrabrosti" novinara AFP-a Armana Soldina koji je u utorak ubijen u raketnom napadu na istoku Ukrajine, rekavši da suosjeća s "boli njegove obitelji i svih kolega".
"Novinar agencije France Pressea, naš sunarodnjak Arman Soldin, ubijen je u Ukrajini. Hrabro, od samog početka sukoba bio je na bojišnici kako bi se upoznao s činjenicama. Kako bi nas informirao", napisao je francuski predsjednik na Twitteru.
Njegova "tragična smrt" koja se dogodila "dok je izvještavao o ratu u Ukrajini, podsjeća nas na hrabrost svih novinara koji se izlažu opasnosti da bi nas informirali", reagirala je francuska premijerka Elisabeth Borne.
Raketni napad se dogodio tijekom poslijepodneva u okolici Časiv Jara, blizu Bahmuta koji je svakodnevno na meti ruskih napada.
Arman Soldin (32), francuski državljanin rođen u Bosni i Hercegovini, bio je zajedno s četvero kolega koji su neozlijeđeni. Bili su s ukrajinskim vojnicima kada su zahvaćeni raketnim napadom.
Zastupnici svih skupina u Narodnoj skupštini u utorak navečer pljeskom su odali počast ubijenom novinaru.