Dronovi koje je Ukrajina koristila kako bi 2. travnja i 13. ožujka napala rafineriju nafte Taneco tvrtke Tatneft u Nižnekamsku u Tatarstanu i rafineriju nafte tvrtke Rosnjeft u Rjazanju u središnjoj Rusiji imali su veći domet i naprednije mogućnosti od onih koje je dotad koristila, a jedan je izvor CNN-u rekao da je u neke od njih integrirana umjetna inteligencija koja im je pomogla da se snalaze u prostoru i izdrže ruske elektroničke napade.
Rafinerija nafte Taneco od ukrajinsko-ruske granice udaljena je više od 1100 kilometara dok je rafinerija u Rjazanju od Ukrajine udaljena više od 500 kilometara. Najmanje 12 osoba ozlijeđeno je u ukrajinskom napadu na rafineriju u Rjazanju, a jedan je ukrajinski izvor CNN-u rekao da je to bila jedna od "najdubljih operacija" koju su ukrajinske snage izvele na ruskom teritoriju.
"Svaka letjelica ima računalo sa satelitskim i terenskim podacima. Letove planiramo sa svojim saveznicima i letjelice prate te putanje. To nam daje veliku preciznost", rekao je izvor blizak ukrajinskom dronskom programu.
"Dronovi imaju nešto što se zove ‘strojni vid‘, što je oblik umjetne inteligencije. U suštini, vi uzmete model, stavite ga na čip i onda taj model naučite da prepozna krajolik i točku do koje treba doći. Kad dron poleti, on može otkriti gdje se nalazi. Ne mora komunicirati sa satelitima, potpuno je samostalan", rekao je Noah Sylvia, istraživač u britanskom trustu mozgova Royal United Services Institute.
Bivši časnik u britanskoj vojsci te stručnjak za dronove i umjetnu inteligenciju Chris Lincoln-Jones rekao je da je ta "inteligencija" još uvijek na prilično niskom nivou.
"Taj razina autonomije još nije viđena u dronovima, međutim još smo uvijek u ranoj fazi razvoja te tehnologije", izjavio je Lincoln-Jones.
Ukrajina se u ratu protiv Rusije obilato koristi dronovima i mnogo je sredstava uložila u razvoj i proizvodnju istih. Kijev je ispočetka koristio opremu koja se mogla kupiti u slobodnoj prodaji i koristio je za izviđanje i bombaške napade. U međuvremenu je izgradio industriju dronova i u tom segmentu prestigao Moskvu koja ima više vojnika i veću vojnu industriju. Zato su ukrajinski dronovi toliko precizni, što se moglo i vidjeti kad su napali rafinerije u Nižnekamsku i Rjazanj. Rafinerija u Nižnekamsku napadnuta je više puta.
Nekoliko je stručnjaka CNN-u reklo da Ukrajinci dronovima napadaju postrojenja u kojima se sirova nafta obrađuje i pretvara u gorivo i druge derivate.
"Napadaju postrojenja koja sadržavaju dosta tehnologije sa Zapada, a Rusiji je danas teže domoći se te tehnologije", rekao je Noah Sylvia.
Kijevu se takvi napadi više isplate od nasumičnih udara na rafinerije. CNN piše da se posljedice tih napada mogu vidjeti na svjetskim tržištima.
"Ukrajina ruskoj ratnoj mašineriji želi uzeti sredstva", rekla je Helima Croft iz investicijske banke RBC Capital Markets. Neki stručnjaci drže da bi ti napadi mogli biti učinkovitiji od gospodarskih sankcija.
"Ako pogledate sankcije koje su nametnute Rusiji, uglavnom se ne tiču energije. Rusija ovaj rat financira s pomoću izvoza energije, sirove nafte, prirodnog plina i naftnih derivata", dodala je Croft.
Ukrajina je izvijestila da je Rusija ostala bez 12 posto kapaciteta svojih rafinerija. Reuters je pak izračunao da je ostala bez 14 posto kapaciteta. Rusija je priznala da je ostala bez nešto kapaciteta i privremeno obustavila izvoz goriva kako cijene istog na tamošnjim benzinskim crpkama ne bi porasle.
"Ovi tjedni pokazali su da ruska ratna mašinerija ima slabe točke koje možemo doseći sa svojim oružjem", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinski napadi na ruske rafinerije prouzročili su rast cijena sirove nafte i američki se političari brinu da bi to moglo utjecati na ishod izbora u SAD-u. Američki dužnosnici kažu kako su Ukrajini rekli da ne napada ruske rafinerije.
"Rekli smo da ne podržavamo i ne potičemo napade na ruski teritorij", izjavio je jedan dužnosnik CNN-u. Helima Croft rekla je da su američke i međunarodne sankcije koje su nametnute Rusiji osmišljene kako bi ruska energija i dalje bila prisutna na svjetskim tržištima.
"To je bio dogovor s Ukrajinom. Dat ćemo vam novac, dat ćemo vam oružje, ali klonite se izvoznih postrojenja, klonite se ruske energije. Ne želimo ogromnu energetsku krizu", dodala je Croft.
Kijev se tog dogovora očito ne drži, a neki će reći i s razlogom. U Washingtonu se nikako ne mogu dogovoriti oko financijske pomoći za Ukrajinu, a Bijela kuća bi krajem godine mogla dobiti novog (starog) stanara. Stručnjaci se brinu da Ukrajinci neće stati na rafinerijama te da će početi napadati velike ruske izvozne luke.
"Samo jedan napad na njih značajno bi uzdrmao tržišta", rekla je Croft. Ukrajinski dužnosnici rekli su da su primjedbe Amerikanaca primili na znanje, ali da će nastaviti napadati ruske rafinerije.
"Jasno je da moramo maksimalno smanjiti te proračunske prihode i automatski prerezati dotok kisika do gospodina (Vladimira Putina)", rekao je Vasil Maljuk, čelnik Ukrajinske sigurnosne službe.
"Dakle, nastavit ćemo raditi, dok zemlja benzinskih postaja gori", dodao je Maljuk.