Dok se ukrajinske zastave vijore europskim prijestolnicama, a zapadni tenkovi dolaze u pomoć Kijevu, mađarski premijer Viktor Orban otvoreno dovodi u pitanje održivost Ukrajine kao suverene države. Njegova je vlada u Budimpešti oblijepila grad plakatima protiv sankcija Rusiji, a Mađarska državna opera postavlja produkciju “Rat i mir” Sergeja Prokofjeva.
Politico piše kako je Orban nedavno na eklektičnom druženju male skupine međunarodnih konzervativaca kazao da je Rusija već uspjela učiniti Ukrajinu olupinom kojom se ne može upravljati.
"To je sada Afganistan", rekao je Orban tijekom razgovora za okruglim stolom opisanom na stranicama The American Conservative.
„Vladimir Putin neće izgubiti i vrijeme je na strani Rusije, ustvrdio je Orban, nazivajući Ukrajinu "ničijom zemljom".
Ta je poruka gotovo dijametralno suprotna retorici ostatka zapadnog saveza, koji je probio još jednu crvenu liniju kada je prošli tjedan obećao Ukrajini poslati stotine modernih zapadnjačkih tenkova. Orbanove izjave izazvale su bijes među ukrajinskim dužnosnicima, koji su najavili da će pozvati mađarskog veleposlanika, piše Slobodna Dalmacija
U Budimpešti se pak Orbanove izjave smatraju djelomično domaćom političkom smicalicom kojom se želi odvratiti pozornost od ekonomskih problema Mađarske, kao i dodvoravanje nacionalističkim biračima. Ali isto tako postoji i osjećaj među stručnjacima da je Orbanova retorika nešto više od običnog kratkoročnog politikanstva: mađarski čelnik, kažu, želi očuvati svoj dugogodišnji dobar odnos s Kremljom.
"Politički čelnici u mađarskoj vladi često govore o promicanju mira, ali - počevši od osude sankcija do prihvaćanja ruskih prijedloga o ‘prekidu vatre‘ - oni nastavljaju gurati politiku koju podržava Putin", rekao je David Pressman, američki veleposlanik u Budimpešti.
"Pridružujemo se pozivu mađarske vlade na mir, ali ti pozivi trebaju biti upućeni Vladimiru Putinu", rekao je u izjavi za Politico Pressman dodajući da će Washington "nastaviti zagovarati kraj ovog rata tako što će odlučno stajati uz njegove žrtve.”
Dok većina zapadnih saveznika pruža potporu Ukrajini koja ruši tabue, Mađarska pojačava svoj stav da bi se Kijev jednostavno trebao prestati boriti.
Milanovićev politički blizanac
“Naša elementarna ljudskost i osjećaj za moral zahtijevaju da učinimo sve što možemo da zamrznemo liniju bojišnice, da dođe do prekida vatre i da pregovori počnu - rekao je Orban na državnom radiju u petak, a njegove izjave izgledaju navlas isto kao i one našeg predsjednika Zorana Milanovića koji se pretvorio u Orbanovog političkog blizanca.
Dio analitičara smatra kako Orban nije antiukrajinski nastrojen, nego da je njegova retorika jednostavno pokušaj da se igra na obje strane i osvoji političke poene kod kuće.
Premijer je godinama provodio dvostruku vanjsku politiku: uživajući u prednostima članstva u EU i NATO-u dok je razvijao unosne odnose s Moskvom, Pekingom i drugim totalitarnim prijestolnicama. A kada je ista ruska vlada s kojom je bio prst i nokat, izvršila invaziju u mađarskom susjedstvu, Orban je osudio invaziju - ali nije u potpunosti odustao od svog prijateljskog stava prema Rusiji.
Mađarska tako i dalje nastavlja s projektom proširenja nuklearne elektrane zajedno s ruskim Rosatomom. A mađarski dužnosnici nastavljaju putovati u Rusiju kako bi razgovarali o energetskim poslovima. Zemlja, koja je uvelike ovisna o ruskom plinu, potpisala je ugovor o još većoj opskrbi prošlog ljeta - baš kad su druge tražile smanjenje uvoza. Istovremeno dok je Budimpešta odobrila pakete sankcija EU-a, Orban je pokušao ublažiti neke odredbe. U svojoj je zemlji vodio opsežnu kampanju protiv sankcija okrivljujući Bruxelles za ekonomske probleme Mađarske.
- Orban je puno uložio u svoju politiku naklonjenu Rusiji, podsjetio je Peter Krekó, direktor Instituta za politički kapital, istraživačkog tijela specijaliziranog za mađarsku vanjsku politiku. "Inercija ga vodi u tom smjeru. Čini se da zapravo nije u stanju ispraviti ove pogreške, navodi.
Mađarska i Ukrajina također imaju duge, problematične odnose zbog spora oko jezičnih prava Mađara koji žive u zapadnoj Ukrajini. Predvidljivo, Orbanov stav od početka invazije samo je produbio te napetosti.
"Ovo je, nažalost, očito ruska retorika", naglašava Ivana Klimpuš - Tsintsadze, predsjednica Odbora ukrajinskog parlamenta za EU integracije, upitana o posljednjim Orbanovim komentarima. "Iznenađeni smo da mađarske izjave i aktivnosti još nisu dobile odgovarajući odgovor unutar EU-a i NATO-a, kazala je.
Orban ne predstavlja sve Mađare
Premijerovi neistomišljenici brzo su se distancirali od vladina pristupa Ukrajini, tvrdeći da Orban ne predstavlja sve Mađare. “Orbanov komentar više je od sramote”, rekla je mađarska europarlamentarka Katalin Cseh, koja se nedavno vratila s putovanja u Kijev zajedno s ostalim članovima oporbene stranke Momentum. Ukrajina je, rekla je, zemlja hrabrih boraca za slobodu i sunarodnjaka Europljana, koji zaslužuju naše najveće poštovanje.
Mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova inzistira na ocjeni da je vlada postupa dobronamjerno. Odgovarajući na odluku Kijeva da pozove svog veleposlanika, Ministarstvo je provladinom mediju reklo da rat dovodi do smrti i pretvara dijelove Ukrajine u pustoš. Zbog toga, dodali su, Mađarska želi mir i trenutni prekid vatre umjesto isporuke oružja.
Neki analitičari navode kako je premijerova retorika o Ukrajini djelomično posljedica rane pogrešne procjene razvoja sukoba. "Vlada se kladila na brzo rješenje sukoba i nadala se da će Mađarska imati koristi od održavanja odnosa s Rusijom", smatra Zselyke Csaky, suradnica na Europskom sveučilišnom institutu. “Neki su očito mislili da bi Mađarska mogla postati neka vrsta ‘mosta‘ između Rusije i ostatka Europe i u međuvremenu ubirati trgovinske i druge koristi – poručila je uz konstataciju da je sada “jasno da se to neće dogoditi”.
Mađari koji osobno dobro poznaju premijera kažu da je dio objašnjenja za Orbanove kontroverzne komentare to što dugogodišnji političar voli biti otvoren o pitanjima za koja vjeruje da su drugi čelnici zakopčani i previše preplašeni da bi o njima govorili. "Mislim da to radi jer vjeruje da je to ono što mnogi Europljani zapravo misle – smatra Zsuzsanna Szelényi, koja je bila članica Orbanove stranke Fidesz ranih 1990-ih, a sada je kritičar vlasti.
U razgovoru sa stranim konzervativcima, Orban je aludirao na to da se neki političari potajno slažu s njim ali se o tome ne usuđuju javno govoriti. “Nijemci pate jer znaju što je u njihovom nacionalnom interesu, ali nisu u stanju to reći”, ustvrdio je.
No, u Budimpešti, piše Politico, također postoji osjećaj da Orban često kritizira odgovor Zapada na rat zato što poslovni krugovi bliski vladajućoj stranci još uvijek imaju koristi od ekonomskih veza s Moskvom - i zato što on želi ojačati svoju argumentaciju za protivljenje sankcijama.
Premijer "u suštini nastoji stvoriti opravdanje za suprotstavljanje bilo kakvim daljnjim sankcijama koje bi doista mogle štetiti njegovim vlastitim odnosima s Moskvom", ocijenila je Zsuzsanna Véghs s German Marshall Funda.
Orbanova retorika također dobro sjeda dijelu njegovog biračkog tijela. „U mađarskoj nacionalističkoj povijesti imate tradiciju antizapadnjaštva, a imate i tradiciju antiruskih osjećaja”, podsjetio je Peter Krekó, direktor Instituta za politički kapital. Sada, dodao je, antizapadni pristup "nadmašuje" antiruski sentiment.
Ali uvijek pragmatičar, Orban zapravo pokušava održati svoje mogućnosti otvorenim i stvara sebi prostor za manevriranje u ovoj krizi.