Konvoj od pet kombija polako je krenuo u petak iz Kijeva prema Černihivu na sjeveroistoku zemlje. Prevozili su generatore, odjeću, gorivo i lijekove koji djeluju protiv HIV-a.
Budući da je glavni most bio razoren granatiranjem, vozači su se 'ušuljali' sporednim cestama, nadajući se da će u subotu stići do Černihiva i početi dijeliti lijekove nekima od 3000 stanovnika kojima su oni očajnički potrebni.
Organizatori koji su uložili napore poput ovih pokušavaju spriječiti da se rat u Ukrajini pretvori u javnozdravstvenu katastrofu. Rusko-ukrajinski sukob, kako kažu, prijeti uništenjem desetljećima dugog napretka u borbi protiv zaraznih bolesti u cijeloj regiji, a istovremeno izaziva stvaranje novih epidemija koje će biti gotovo nemoguće kontrolirati.
Naime, u Ukrajini postoji alarmantno velik broj ljudi koji žive s HIV-om i hepatitisom C, te imaju opasno nisku razinu cijepljenih protiv ospica, dječje paralize i covida-19. Prenaseljenost i nehigijenski uvjeti života za izbjeglice plodno su tlo za širenje kolere i drugih bolesti poput dijareje, a da se ni ne spominju pošasti poput tuberkuloze, upale pluća i covida-19.
"Ako ne dobiju lijekove, postoji veliki rizik da će ti ljudi stvarno umrijeti zbog nedostatka terapije, ako prije toga ne umru zbog granatiranja", rekao je Dmitro Šerembej, koji se nalazi na čelnoj poziciji organizacije "100% Life" koja isporučuje lijekove stanovnicima koji žive s HIV-om u Černihivu.
Šerembej je i sam prije 24 godine saznao da je HIV pozitivan te je on jedan od više od 250 tisuća ljudi u Ukrajini koji žive s virusom, a tako visok broj osoba koje su HIV pozitivne posljedica je dijeljenja kontaminiranih igala među intravenskim korisnicima droga.
Ukrajina i teritorij oko nje također čine svjetski epicentar tuberkuloze otporne na više lijekova, odnosno oblika bolesti koji je otporan čak i na najmoćnije lijekove.
Ukrajinsko ministarstvo zdravstva posljednjih je godina uspjelo postići napredak u stavljanju ovih epidemija pod kontrolu, uključujući pad od 21 posto kod novih zaraza HIV-om te pad od 36 posto kod oboljelih od tuberkuloze od 2010. godine.
Međutim, zdravstveni djelatnici sada strahuju da bi kasne dijagnoze i prekidi liječenja uzrokovani ratnom krizom mogli omogućiti da se ti patogeni ponovno razbuktaju, i to s posljedicama koje će trajati godinama.
"Prošle smo godine radili na razlikovanju različitih mutacija tuberkuloze", rekla je Jana Terlejeva, voditeljica programa za tuberkulozu pri ukrajinskom Ministarstvu zdravstva. "Sada, umjesto toga, pokušavamo razlikovati zračno granatiranje, napade i drugu vojnu opremu", dodala je.
Zdravstvene ustanove stradale su u sukobima
Ratni sukobi također su oštetili zdravstvene ustanove u cijeloj zemlji i izazvali izbjegličku krizu, ugrozivši tisuće ljudi s kroničnim oboljenjima poput dijabetesa i raka, a koja ovise o kontinuiranoj skrbi.
"Sve je pod vrlo visokim rizikom jer smo stalno na bojnom polju", rekao je bivši izaslanik glavnog tajnika UN-a za istočnu Europu, dr. Michel Kazatchkine, kako piše New York Times.
"Trebali bismo predvidjeti velike zdravstvene krize s obzirom na zarazne bolesti i kronične bolesti diljem regije, za koje očekujem da će biti teške i dugotrajne. Rat će imati ogroman utjecaj na zdravstvene sustave koji su već i sada vrlo krhki", dodao je.
Više od tri milijuna Ukrajinaca izbjeglo je u susjedne zemlje, a većina njih otišla je u Poljsku, dok je gotovo sedam milijuna stanovnika interno raseljeno. Izbjeglice stižu u druge zemlje koje su nepripremljene za toliku navalu osoba s medicinskim potrebama, upozoravaju stručnjaci.
Moldavija je, primjerice, jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi te je loše opremljena za brigu o izbjeglicama ili za zaustavljanje izbijanja zaraznih bolesti. Zemlje poput Kirgistana i Kazahstana kupuju lijekove i cjepiva koje proizvodi Rusija te uvelike ovise o njezinu gospodarstvu.
Sama Rusija ima više ljudi kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om nego bilo koja druga zemlja u istočnoj Europi, a sankcije Zapada vjerojatno će prekinuti ionako niske razine financiranja liječenja u toj zemlji.
U Ukrajini se gotovo 1000 zdravstvenih ustanova nalazi u blizini zona sukoba ili područja koja više nisu pod kontrolom vlade. Svjetska zdravstvena organizacija zabilježila je najmanje 64 napada na takve objekte, uključujući 24 u kojima su takvi objekti oštećeni ili uništeni.
Bolnice koje još uvijek rade bore se sa zbrinjavanjem bolesnika i ranjenih, a onesposobljene su zbog sve manjih medicinskih zaliha, uključujući kisik i inzulin, te nedostatka opreme za spašavanje života poput defibrilatora i ventilatora.
Stotine djece oboljele od raka napustilo je svoje domove, navodi Svjetska zdravstvena organizacija, a rat u Ukrajini čak je prekinuo i rutinska cijepljenja koja se obavljaju u djetinjstvu.
Samo oko 80 posto ukrajinske djece cijepljeno je protiv dječje paralize 2021. godine, a u toj je zemlji otkriveno nekoliko slučajeva dječje paralize i prije početka rata. Procijepljenost protiv ospica u Ukrajini također je preniska da bi se spriječile epidemije. To su sve stvari koje mogu uzrokovati javnozdravstvenu katastrofu, strahuju mnogi stručnjaci.
WHO i druge organizacije pokušavaju raspoređivati medicinske timove i isporučivati zalihe, cjepiva i lijekove u Ukrajinu i njoj susjedne zemlje. Ali ta pomoć možda nikada neće stići do područja aktivnog sukoba.
'Jako je zastrašujuće'
Tijekom pandemije, ukrajinska je vlada počela isplaćivati tromjesečne zalihe lijekova za liječenje HIV-a i tuberkuloze. Međutim, mnogi Ukrajinci koji su bili prisiljeni napustiti svoje uništene gradove mogli su uzeti samo ograničene zalihe lijekova.
Elizaveta Grib (16) pobjegla je iz svoje kuće u Kijevu s majkom i mlađim bratom i to četiri dana nakon početka bombardiranja. Spakirali su u kovčege sve što su mogli i vlakom se uputili u Mikolajiv, grad u blizini južne luke Odese koji su ruske snage teško bombardirale.
Njoj je tuberkuloza dijagnosticirana u rujnu 2020. i sa sobom je ponijela neke od svojih lijekova, ali sada nije sigurna kako će dugoročno nabavljati te lijekove. Bez liječenja, njezina bi bolest mogla postati otporna na sve dostupne terapije, a možda joj čak i uzeti život. "Vrlo je zastrašujuće", rekla je Grib.
Smatra se da je najmanje 1200 ljudi oboljelih od tuberkuloze pobjeglo iz Ukrajine. Neprofitna organizacija pomaže više od 400 takvih pacijenata u zemljama poput Poljske i Moldavije, a WHO je također pripremio zalihe lijekova protiv tuberkuloze za izbjeglice iz Ukrajine koje stižu u Poljsku.
No, većina izbjeglica su žene i djeca, dok su većina Ukrajinaca s tuberkulozom otpornom na lijekove muškarci koji moraju ostati u zemlji i boriti se, rekao je Andrij Klepikov, izvršni direktor neprofitne organizacije.
Unutar zemlje, lijekovi se dostavljaju najbolesnijim ljudima u gradovima gdje je još uvijek moguće putovati i šalju se lijekovi poštom u mjesta u kojima pošta još uvijek radi.
Sam dr. Klepikov imao je 20 minuta da napuni ruksak i evakuira se iz predgrađa Kijeva u Lavov. Kada se početkom prošlog tjedna kratko vratio u Kijev, bio je potresen uništenim stambenim naseljima, vrtićima i trgovačkim centrima koji su udaljeni samo nekoliko minuta hoda od njegove zgrade.
"Osjeti se miris gustog dima, čuje se zvuk bombardiranja, topništva, sirena", napisao je u SMS poruci.
U većini ukrajinskih gradova nemoguće je dostaviti pomoć
U Lavovu, gradu koji je postao utočište za raseljene Ukrajince, dostavljaju se prezervativi, šprice i testovi. Međutim, u mnogim drugim gradovima Ukrajincima se malo može pomoći.
Članovi organizacije izgubili su kontakt s kolegama u Mariupolju koji je teško stradao tijekom ruske invazije na Ukrajinu, a voditeljica tamošnjeg mobilnog tima uspjela se javiti i potvrditi da je još uvijek živa. Također je izgubljen kontakt sa 60 posto osoba iz predgrađa Kijeva, koje je tjednima bilo napadano od strane ruskih snaga.
"Ono što smo uspjeli napraviti tijekom ovih 20 godina može biti uništeno u samo nekoliko dana. Nećemo to dopustiti - borit ćemo se da se održimo", rekao je dr. Klepikov.
Više od jedne od četiri nove infekcije HIV-om u Ukrajini javlja se među otprilike 350 tisuća konzumenata droga. Prije rata, ukrajinska politika omogućila je da više od 17 tisuća građana prima takozvanu opioidnu supstitucijsku terapiju. Potražnja za liječenjem porasla je kako se pristup drogi na ulici smanjio tijekom ratnog sukoba. Ali sada zalihe opioidnih zamjenskih lijekova metadona i buprenorfina vjerojatno neće potrajati dulje od jednog do dva tjedna, tvrde stručnjaci.
Stoga WHO i druge neprofitne organizacije sada traže donacije lijekova iz Češke, Austrije i drugih zemalja.
Globalni fond, koji je ogromna globalna zdravstvena organizacija, stavio je na raspolaganje više od 3 milijuna dolara za kupnju ovih lijekova tijekom sljedeće godine.
Ako ruske snage prevladaju, neki Ukrajinci bit će u ozbiljnoj opasnosti
Neki stručnjaci zabrinuti su da će ukrajinski korisnici droga, ako ruske snage prevladaju, biti u ozbiljnoj opasnosti. Naime, supstitucijska terapija opioidima ilegalna je u Rusiji. U roku od 10 dana od aneksije Krima 2014., Rusija je zatvorila sve centre za isporuku metadona, koje se registrira kao sredstvo predoziranja, što je rezultiralo povećanjem broja smrti uzrokovane predoziranjem, ali i povećanjem broja samoubojstava.
Žene koje koriste droge suočavaju se s posebnom stigmom i diskriminacijom od strane državnih organizacija i zdravstvenih ustanova, rekla je Tatjana Košova, regionalna koordinatorica za Ukrajinsku mrežu žena koje koriste droge u Kijevu.
Prije rata, organizacija je pomagala 50 do 70 žena svaki mjesec, ali sada se taj broj udvostručio.
Košova je također saznala da je pozitivna na HIV 2006., kad joj je bilo 27 godina. Iako skladišta još uvijek drže zalihe antiretrovirusnih lijekova, “situacija se svakog trenutka može promijeniti, jer rakete lete bilo gdje i uništavaju sve”, dodala je.
“Neprestano se čuju eksplozije, a povremeno se javljaju i problemi sa strujom”, otkrila je. “Cijelu noć i nekoliko puta dnevno moram ići u sklonište", dodala je za New York Times.