Duboko iznutra podijeljen i polariziran, Čile obilježava 50. obljetnicu puča koji je vodio Augusto Pinochet, uz pomoć SAD-a, u kojem je ubijen legitimni predsjednik Salvador Allende (službeno je izvršio suicid), a likvidirano je 2115 protivnika vojne hunte, dok ih je 27 tisuća mučeno. Uslijedilo je 17 godina vojne diktature koja je okončana 1990., ali ne i podjele u čileanskom društvu, iako se 70 posto današnjih Čileanaca i Čileanki u to vrijeme još nije rodilo.
Sada su predsjednik Čilea Gabriel Boric i četiri njegova prethodnika - Eduardo Frei Ruiz-Tagle (1994. - 2000.), Ricardo Lagos (2000. - 2006.), Michelle Bachelet (2006. - 2010. i 2014. - 2018.) i Sebastián Piñera (2010. - 2014. i 2018. - 2022.) - potpisali dokument pod nazivom "Obveza: Za demokraciju, uvijek". Čileanski predsjednici podsjetili su "na važnost 50. godišnjice nasilnog sloma demokracije u Čileu koji je koštao života, dostojanstva i slobode tolikih ljudi, Čileanaca i iz drugih zemalja".
Boric i njegovi prethodnici pozvali su na "čuvanje i obranu demokracije, poštivanje Ustava, zakona i vladavine prava". "Želimo očuvati i zaštititi ova civilizacijska načela od autoritarnih prijetnji, netolerancije i prezira prema mišljenju drugih", stoji u predsjedničkoj poruci, uz osudu nasilja i poziv Čileancima "na dijalog i mirno rješavanje razlika, radi dobrobiti građana". Na kraju teksta je petero potpisnika poručilo: "Brinimo se o sjećanju jer ono je sidro demokratske budućnosti koju zahtijevaju od naših ljudi".
Daleko od konsenzusa
Međutim, Čile je i nakon pola stoljeća jako daleko od konsenzusa o Pinochetovu državnom udaru pa je desnica odbila prisustvovati službenom obilježavanju tog događaja u palači La Moneda, uz ostalo i jer je predsjednik Boric ondje pozvao latinoameričke ljevičarske čelnike Andrésa Manuela Lópeza Obradora iz Meksika, Gustava Petra iz Kolumbije i Alberta Fernándeza iz Argentine.
Osim toga, Boriceva vlada neuspješno je pokušavala progurati zajedničku povelju nazvanu "Santiago kompromis", koja sadrži četiri načela: obranu demokracije, poštivanje Ustava, zakona i vladavine prava pred autoritarnim prijetnjama i netolerancijom, suočavanje s izazovima demokracije, obranu i neograničeno promicanje ljudskih prava te jačanje suradnje između država multilateralizmom koji poštuje razlike. Kada je to propalo, Gabriel Boric bio je prisiljen priznati kako u Čileu vlada naelektrizirana atmosfera.
Otmice i ubojstva
Atmosfera je dodatno zaoštrena prošli tjedan nakon pravomoćne presude Vrhovnog suda Čilea u sudskom slučaju za smrt Víctora Jare, koji je likvidiran 16. rujna 1973. godine. Vrhovni sud potvrdio je presudu protiv sedmorice bivših časnika i vojnika zbog Jarine otmice i ubojstva, ali da bi se to dogodilo, trebalo je proći pola stoljeća. No, nisu prošla ni 24 sata kada je jedan od osuđenika počinio samoubojstvo, i to upravo kada ga je policija krenula tražiti kako bi ga uhitila.
"Bez Allendea nema Pinocheta", poručili su s desnice, što je opravdanje prema kojem je državni udar proveden kako bi se spriječilo da komunisti preuzmu Čile. Lijeva vlada u Čileu oslabljena je nakon dva poraza koja je doživjela u posljednje vrijeme.
Na plebiscitu održanom 4. rujna 2022. godine 62 posto Čileanaca odbacilo je tekst koji je predlagao snažnu transformaciju čileanskih institucija, a u svibnju je Kastova desničarska lista nadmoćno pobijedila na izborima za Ustavno vijeće, tijelo zaduženo za izradu prijedloga novog Ustava koji će se na plebiscitu naći u prosincu.