Načelnik jednog sela u Španjolskoj, čije je ime ružan podsjetnik na sramotnu srednjovjekovnu prošlost tog mjesta u kojoj je proganjano židovsko stanovništvo, obećao da će do kraja provesti planove o izgradnji Sefardskog memorijalnog centra, unatoč silnim antisemitskim grafitima koji su se prošli tjedan pojavili po zidovima seoskih kuća, piše Guardian.
Prije sedam godina je 52 stanovnika mjesta koje se zove Castrillo Matajudíos - što u slobodnom prijevodu znači 'Kamp za ubijanje Židova' - na referendumu izglasalo da se mjestu vrati njegovo prijašnje ime Castrillo Mota de Judíos, što bi značilo 'Židovski kamp na brdu'.
Promjenu imena je službeno odobrila pokrajinska vlada Castilla i Leóna još u lipnju 2015.
Iz arhivskih dokumenata jasno je vidljivo da je nekadašnje ime mjesta bilo Castrillo Mota de Judíos, a u sramotnu varijantu Castrillo Matajudíos promijenjeno je 1627. godine - 135 godina nakon edikta kojim je španjolskim Židovima naređeno da se preobrate na katolicizam ili će biti protjerani iz zemlje.
Unatoč naporima vlasti da se iskupe zbog sramotne prošlosti, selo je opet postalo žrtvom antisemitizma.
U nedjelju ujutro načelnik mjesta, Lorenzo Rodríguez, na Twitteru je objavio fotografije grafita ispisanih po zidovima kuća među kojima su bili i natpisi 'Juden Raus' ('Židovi van', prev.), 'Živjeli katolički vladari', 'Načelnik se prodao Židovu ubojici' i jedna referenca na velikog inkvizitora Tomása de Torquemada. Išarani su i zidovi gradske vjećnice, kao i zidovi Sefardskog memorijalnog centra - koji je trenutačno u izgradnji - ali i putokaz na ulazu u mjesto.
Rodríguez kaže da je prijavio zasad nepoznate autore grafita Civilnoj gardi i dodao kako ovaj 'kukavički, odvratan, nasilan i netolerantan' napad neće spriječiti da se u mjestu sljedeće godine otvori Židovski memorijalni centar kao što je i planirano.
Kazao je i da će vlasti Castrillo Mota de Judíosa nastaviti raditi 'za selo i za njegove ljude, kako kultura prošlosti ne bi ponovno oblikovala našu sadašnjost'.
Rodríguez je kazao i kako se nada da će odgovorni za sramotne grafite biti pronađeni, uhićeni i osuđeni za ovaj 'izravan napad na našu demokraciju te na naše individualne i zajedničke slobode'.
Federacija židovskih zajednica Španjolske kaže da su napad i prijetnje izrečene u grafitima 'neprihvatljive i pokazuju ideologiju koja je jednom Europu odvela u propast'.
'Izražavamo punu podršku načelniku Castrillo Mota de Judíosa i ohrabrujemo ga da nastavi raditi kako bi se otkrila prošlost Židova. Također se nadamo mirnom i tolerantnom suživotu', kazali su.
Smatra se da je selo u 11. stoljeću osnovala grupa Židova koji su izbačeni iz obližnjeg naselja. Iako je s vremenom postalo popularno trgovačko središte i dom za više od 1000 ljudi, njihov se život drastično promijenio kad su kraljica Izabela i kralj Ferdinand 1492. prognali Židove iz Španjolske.
Neki istraživači vjeruju da je mjesto promijenilo svoje ime kao izraz odanosti katolicizmu i kruni, dok drugi misle da se radilo o jednostavnom lapsusu calami pri čemu je riječ 'mota' (brdo) zamijenjena riječju 'mata' (ubiti).
2015. godine Španjolska je pokušala ispraviti 'povijesnu nepravdu' progona Židova tako što je ponudila državljanstvo potomcima onih koji su bili prisiljeni otići iz svoje domovine.
Ta je ponuda, koja je trajala do listopada 2019. godine, rezultirala time što je 132.226 ljudi sefardskog porijekla apliciralo za državljanstvo.