Spasioci su i dalje u utrci s vremenom kako bi spasili ronilicu koja je nestala tijekom spuštanja do olupine Titanica koja se nalazi 3800 metara pod morem u blizini obale Newfoundlanda u Kanadi.
Zadnji kontakt bio je u nedjelju, a ako se podmornica ne pronađe do petka, više neće biti nade za spašavanjem pet osoba koji se nalaze u dubinama oceana.
- Ako uzmemo pretpostavku da nema nikakvih oštećenja same ronilice, najveći problem je potrošnja kisika, kojeg će u nekom trenu nestati - kaže dr. Mario Franolić, specijalist hitne medicine, liječnik podvodne i hiperbarične medicine te mentor na Zavodu za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC-a Rijeka.
Na pitanje što se događa s ljudima kojima polako nestaje kisika, dr. Franolić kaže da u konačnici dolazi do gušenja, no to se ne dogodi odjednom
- Postoji niz faktora koji utječu na samu potrošnju kisika. Naime, štednja kisika bi značila pravilno i polagano disanje, ali ovo je situacija u kojoj je to teško očekivati - kaže dr. Franolić.
Očekivano je da su ljudi u panici, što dovodi do ubrzanog disanja, osim toga dolazi i do strahova, koji se mogu manifestirati agresijom, depresijom, napadajima panike pa i halucinacijama.
- Svatko će reagirati individualno, a sve to utječe. Treba uzeti u obzir i činjenicu, da kada je sve manje kisika, ljudi dišu dublje pokušavajući se boriti za udisaj, što također brže troši kisik - pojašnjava dr.Franolić i dodaje da u konačnici dolazi do otkazivanja organa koji ne dobivaju kisik.
Naravno, količine kisika su ograničene čak i uz uređaje koji čiste od ugljičnog dioksida. Stručnjak nam govori kako se unutar takvih plovila uglavnom nalaze mješavine plinova po sistemu plinske mješavine Nitrox ili Rebreather mješavina obogaćenih kisikom gdje se pročišćava izdahnuti zrak.
- Ne diše se čisti kisik nego mješavine plinova, i dok ima kisika ljudi će preživjeti - govori, a kada preuzme ugljični dioksid dolazi do gušenja.
Druga opasnost koja vreba je i hipotermija, odnosno pothlađivanje.
- Ronilica u kojoj se nalaze je okružena oceanom i s vremenom se temperatura snižava bez obzira na izolaciju. Oplate su čelične i zakonom termodinamike temperature se izjednačavaju - pojašnjava dr. Franolić.
Ono što otežava izvlačenje, smatra dr. Franolić, u varijanti da se ronilica pronađe, jest činjenica da nije riječ o pravoj podmornici, odnosno nema otvor na koji bi se spasioci priključili i preuzeli posadu i putnike.
- Trebalo bi cijeli objekt odvući i ne bi bilo klasičnog spašavanja, kako bi bilo da je riječ o podmornici. Ovo je zapravo ronilica - naglašava dr. Franolić.
Smatra i da je moguće da se čuje udaranje kao poziv u pomoć, što danas prenose strani mediji.
No, isto tako ako je došlo do bilo kakvog mehaničkog oštećenja, popuštanja tlaka, prodora vode ili kvara uređaja za pročišćavanje zraka, tada ne bi bilo nade u spas.
No, ako spasioci pronađu ronilicu, vjerojatno bi svih pet osoba zahtijevalo liječenje.
- S obzirom na kontrolirane uvjete tlaka u barokomori sigurno ne bi liječili dekompresijsku bolest, ali bi svakako liječili posljedice hipoksije, i to bi bilo ključno liječiti - zaključuje dr. Franolić.