Rusko-kazahstanski odnosi službeno su korektni, ali u stvarnosti Moskva sve jače stišće, a Kazahstan se nastoji osloboditi tog zagrljaja koji ga guši.
Najpoznatiji ruski propagandist Vladimir Solovjov odgovorio je na kritike Ministarstva vanjskih poslova Kazahstana o izjavi svojeg gosta, politologa Dmitrija Drobnickog, koji je u emisiji "Večer s Vladimirom Solovjovom" na državnom TV kanalu Rusija 1 sugovornicima sugerirao "da obrate pozornost da je sljedeći problem Kazahstan jer tamo također mogu početi nacistički procesi, kao u Ukrajini". Usput je napomenuo da "ondje ima puno Rusa", zbog čega je Roman Vasilenko, zamjenik kazahstanskog ministra vanjskih poslova, uzvratio da "takve izjave zaslužuju odgovarajuću reakciju ruskih vlasti".
Solovjov je uzvratio kako on ne voli pretjeranu emocionalnost (inače u emisiji poziva na ubijanje Ukrajinaca i korištenje nuklearnog oružja, ali to nije emotivno). "U mojem programu Dmitrij Drobnicki izrazio je svoju pretpostavku o tome što je tamo u Kazahstanu. Imamo slobodu govora", rekao je Solovjov pa pokušao odagnati i natruhe ideje da Putinova kamarila nešto zamjera Kazahstancima: "Na državnoj razini, svi naši dužnosnici uvijek govore više nego s poštovanjem o Kazahstanu". Slično su reagirali iz Kremlja porukom da se ne treba obazirati na mišljenje niza stručnjaka o problemima u odnosima između Rusije i Kazahstana, rekao je novinarima Dmitrij Peskov, tajnik za medije ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Malo morgen. Rusija odavno svojata sjever Kazahstana, a ove su godine problemi eskalirali jer kazahstanske vlasti ne podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu, a usput pokušavaju profitirati na zapadnim sankcijama Moskvi. Rusi ih, zauzvrat, svako malo upozore da bi mogli doživjeti sudbinu Ukrajine, iako se to sada ne čini realno.
Vladimir Putin je - ali to je prošlo ispod radara - još prije šest godina rekao da "Kazahstanci nikada nisu imali državnost prije raspada Sovjetskog Saveza", a u prosincu 2021. Vjačeslav Nikonov, predsjednik Odbora za obrazovanje i znanost u ruskoj Državnoj dumi, također je zaključio da Kazahstan jednostavno "prije nije postojao". "Sjeverni Kazahstan uopće nije bio naseljen. Etnički Kazahstanci su postojali, ali puno dalje prema jugu. Teritorij Kazahstana veliki je dar Rusije i Sovjetskog Saveza", rekao je Nikonov na državnoj televiziji. Nekoliko dana poslije Jevgenij Fjodorov, također zastupnik Dume, ustvrdio je da je Kazahstan "unajmio svoj teritorij od Sovjetskog Saveza". Na to je osobno odgovorio kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev porukom Moskvi. "Nitko izvana nije Kazahstancima poklonio ovo veliko područje. Što god rekli, imamo međunarodno priznate granice, uspostavljene bilateralnim ugovorima, i nitko ne može sumnjati u njih", napisao je Tokajev u članku objavljenom 5. siječnja.
Kazahstan je deveta najveća država svijeta i najveća bez izlaza na more, a bogata naftom (više od tri posto svjetskih zaliha) i uranom (41 posto svjetske proizvodnje). Ali, i s problemima, zbog korupcije i nepravedne raspodjele nacionalnog bogatstva.
Kazahstan je 2014. u svoj Kazneni zakon uveo članak o "separatističkim aktivnostima" koji predviđa zatvorske kazne do 15 godina, pa čak i izuzetno rijetku kaznu oduzimanja državljanstva, za sve one koji budu proglašeni krivima za separatizam ili potkopavanje teritorijalnog integriteta zemlje. Taj potez uslijedio je nakon što je Rusija od Ukrajine nelegalno pripojila Krim i poticala separatizam u Donbasu. Sredinom godine na gospodarskom formu u Sankt Peterburgu Tokajev je u razgovoru s Putinom odbacio mogućnost i osudio priznanje paradržavnih tvorevina Luhansk i Doneck te nedvosmisleno odbio da bude "poligon za rusko zaobilaženje zapadnih sankcija" jer se i sam boji da bi se u tom slučaju mogao naći na udaru Zapada. Kazahstan se oslanja na ruske naftovode za izvoz nafte u Europu, a u srpnju, kada je Tokajev Charlesu Michelu obećao povećanje obujma kazahstanskih energenata za Europu, već idući dan Rusi su zbog "ekoloških nedostataka" najavili tromjesečno zatvaranje naftnog terminala u Novorosijsku i tako praktički blokirali čak dvije trećine kazahstanskog izvoza nafte. Tada su neki poznati režimski jastrebovi opet počeli govoriti o "diskriminaciji 3,5 milijuna pripadnika ruske zajednice u Kazahstanu", pa čak i o "povijesnoj Rusiji" koja obuhvaća sjeverni dio te goleme zemlje.
Tokajev je 5. siječnja raspustio vladu i proglasio izvanredno stanje diljem zemlje nakon što su se tisuće demonstranata sukobile s policijom i upale u vladine zgrade, a usput je uklonio svog prethodnika, 81-godišnjeg Nursultana Nazarbajeva, s pozicije šefa Savjeta sigurnosti. Kako bi "smirile" situaciju, trupe Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), vojnog saveza nekoliko bivših sovjetskih država, počele su operacije u Kazahstanu. Državna novinska agencija RIA Novosti objavila je 6. siječnja da su zračno-desantne jedinice mirovnih snaga ušle u Kazahstan. Odatle ne namjeravaju otići, što je ove srijede u Erevanu potvrdio i Putin koji je rekao kako je "vrlo dragocjeno praktično iskustvo stečeno tijekom mirovne operacije u Kazahstanu, a Rusija, naravno, podržava važnu odluku da se mirovne snage Organizacije opreme modernim oružjem, vojnom i specijalnom opremom te specijalnim sredstvima".
Nedavno je Tokajev osvojio novi predsjednički mandat (s 81 posto glasova, a OESS sumnja u brojanje listića), a u svom je inauguracijskom govoru među glavnim prioritetima vanjske politike naveo suradnju sa susjednim državama - Rusijom, Kinom i zemljama Srednje Azije. "Kazahstan će nastaviti provoditi uravnoteženu, konstruktivnu vanjsku politiku, usmjerenu na zaštitu nacionalnih interesa. Fokus će biti na pitanjima obostrano korisne suradnje i strateškog partnerstva sa susjednim državama - Rusijom, Kinom i bratskim zemljama Srednje Azije, ali i Amerikom, EU i drugima". U ponedjeljak Tokajev ide u službeni posjet Ruskoj Federaciji, što će biti njegov prvi inozemni posjet nakon reizbora za šefa države. On i Putin će se videovezom iz Moskve obratiti sudionicima foruma Međuregionalna suradnja između Rusije i Kazahstana, koji će se održati u Orenburgu.
Tokajev zna da svi žele pridobiti Kazahstan. Josep Borrell je nedavno na svom službenom blogu napisao da se Europska unija zalaže za proširenje suradnje s državama Srednje Azije, uključujući gradnju prometnih koridora koji zaobilaze Rusiju, posebice Transkaspijsku prometnu rutu o čijem se razvoju raspravljalo u Kazahstanu tijekom njegova radnog putovanja u Srednju Aziju. I kineski predsjednik Xi Jinping poslao je poruku kako se nada uspješnoj realizaciji projekta "Novi Kazahstan" o kojem Tokajev neprestano govori od početka godine. Od 1991. kineske investicije u tu državu iznose 20 milijardi dolara te se Kazahstan nalazi među pet vodećih zemalja prema vrijednosti ulaganja iz Kine. Osim toga, Kazahstan je važan član zajednice turkofonskih država, a postoji i ideja o naftovodu po dnu Kaspijskog jezera prema Azerbajdžanu, koji bi se spojio na tamošnje naftovode i turske luke. Rusi sve to znaju i zato prijete ukrajinizacijom Kazahstana.