UŽIVO: RAT U UKRAJINI

U Haagu izdan nalog za uhićenje Putina, Medvedev bijesan: ‘To može koristiti kao WC papir!‘

Ukrajinska državna televizija Suspilne javlja kako su u posljednja 24 sata ruske snage granatirale 13 naselja u regiji Zaporižja

Vladimir Putin

 Mikhail Metzel/Afp

Ključni događaji:

- Zelenski: ‘Povijesna odluka suda za rusko zlo‘

- Rusija: Nečuveno i neprihvatljivo, nalog nema značaja za nas

- Turska kreće s ratifikacijom kandidature Finske za NATO

- ICC izdao nalog za uhićenje Putina

- I Slovačka Ukrajini šalje avione

- Xi Jinping idući tjedan dolazi u Moskvu

- Kuleba: ‘Zemlje koje su iznevjerile Ukrajinu odgovarat će za to‘


Zelenski: ‘Povijesna odluka. Ta kriminalna operacija nemoguća bi bila bez Putina

I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski reagirao je na vijest da je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina zbog sumnje na deportacije djece. "Odvajanje djece od njihovih obitelji, lišavanje svake mogućnosti kontakta s rodbinom, skrivanje djece na ruskom teritoriju, njihovo odvođenje u udaljene regije - sve je to očito ruska državna politika, državne odluke, državno zlo", naveo je Zelenski u objavi na Telegramu.

On kaže kako bi bilo "nemoguće izvesti takvu kriminalnu operaciju" bez Putina. Odluku suda nazvao je "povijesnom" te "od koje počinje povijesna odgovornost".

Ukrajinski predsjednik zahvalio je glavnom tužitelju suda i "svima u svijetu koji nam pomažu u borbi za pravdu".


Medvedev: ‘Putin bi trebao koristiti nalog za uhićenje kao toaletni papir‘

Jedan od najvećih i najgorljivijih saveznika Vladimira Putina, bivši ruski predsjednik i premijer, a sadašnji zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev, kaže da bi ruski predsjednik trebao koristiti nalog za uhićenje koji je izdao Međunarodni kazneni sud (ICC) kao toaletni papir, prenosi The Telegraph.

"Nema potrebe objašnjavati GDJE bi se ovaj dokument trebao koristiti", naveo je Medvedev na Twitteru.


ICC: Iz sirotišta i domova odvedene stotine djece; Ukrajina: Više od 16.000

Karim Khan, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, rekao je da su stotine ukrajinske djece odvedene iz sirotišta i dječjih domova u Rusiju.

"Mnoga od te djece, kako navodimo, u međuvremenu su dana na posvajanje u Ruskoj Federaciji", kaže on.

Khan je prije godinu dana otvorio istragu o mogućim ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu u Ukrajini.

Ukrajina tvrdi da je više od 16.000 djece ilegalno prebačeno u Rusiju ili na teritorije koje je Rusija okupirala u Ukrajini.

Izvori u ICC-u kažu kako u Sudu smatraju da je sada "vrlo malo vjerojatno" da će Vladimir Putin putovati u bilo koju zemlju koja trenutačno podržava Ukrajinu. Ukoliko bi to učinio, riskirao bi uhićenje, ističu, kako prenosi The Guardian.

Kažu kako je moguće da će Putin ipak putovati u Kinu koja nije potpisnica Rimskog statuta, ugovora koji obvezuje vlade da provode naloge ICC-a. "Mogućnosti putovanja ruskog predsjednika postale su krajnje ograničene", rekao je izvor.


SAD: Xi bi trebao razgovarati i sa Zelenskim

Američka vlada pozvala je kineskog vođu Xi Jinpinga, koji će posjetiti Moskvu idući tjedan, da razgovara i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

"Nadamo se i da će se predsjednik Xi izravno obratiti predsjedniku Zelenskom jer i dalje vjerujemo da je izrazito važno da posluša i ukrajinsku stranu, a ne samo stranu gospodina Putina", kazao je direktor za komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u petak.

Rekao je da je izražena zabrinutost da Kina iznosi jednostrane prijedloge za rat u Ukrajini koji odražavaju samo rusku perspektivu.

Kirby je kao primjer naveo mirovnu inicijativu koju je Peking nedavno predstavio, koja uključuje i prekid vatre. Prekid vatre u ovome trenutku bio bi ravan "ratifikaciji ruskog osvajanja" iz perspektive SAD-a.

Rusija bi prekid vatre iskoristila kako bi učvrstila svoju poziciju u Ukrajini te ponovno izgradila, naoružala i nadomjestila snage za ponovni napad na Ukrajinu kad joj to bude odgovaralo, kazao je Kirby.


Putin bi trebao u JAR, no ta zemlja je ratificirala Rimski statut ICC-a

Odmah nakon što je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina, stručnjaci i analitičari su počeli pretraživati popis potencijalnih Putinovih angažmana u zemljama u kojima bi se nalog - barem u teoriji - mogao provesti.

Iako su inozemna putovanja ruskog predsjednika ograničena nakon ruske invazije na Ukrajinu - prvo je bilo u bivše sovjetske države Tadžikistan i Turkmenistan prošlog lipnja - on je, kako je bilo objavljeno, trebao prisustvovati summitu BRICS-a u Durbanu u Južnoafrička Republici ovog kolovoza.

No, JAR je među 118 zemalja koje su ratificirale Rimski statut ICC-a te bi stoga imala zakonsku obvezu provesti nalog za uhićenje.

Više pročitajte OVDJE.


Britanija pozdravlja nalog ICC-a, EU: ‘Početak pozivanja Rusije na odgovornost‘

Josep Borrell, povrerenik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, komentirao je vijest da je ICC izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina zbog optužbi za ratne zločine rekavši kako je "ovo važna odluka međunarodne pravde i (za) narod Ukrajine".

"Ovo je samo početak pozivanja Rusije na odgovornost zbog zločina i zvjerstava u Ukrajini".

Britanski ministar vanjskih poslova pozdravio je nalog za uhićenje Vladimira Putina.

"Oni koji su odgovorni za užasne ratne zločine u Ukrajini moraju biti izvedeni pred lice pravde", napisao je James Cleverly na Twitteru. "Mora se nastaviti s radom na istraživanju počinjenih zločina", dodao je.


Lvova-Belova: ‘Nalog za moje uhićenje je odlična stvar‘

Ruska povjerenica za dječja prava Marija Aleksejevna Lvova-Belova rekla je da nalog za njezino uhićenje zbog sumnje da je deportirala djecu potvrđuje njezin dobar rad na "pomaganju djeci naše zemlje".

"Sjajno je što međunarodna zajednica cijeni rad na pomoći djeci naše zemlje", izjavila je ona, kako prenosi novinska agencija RIA Novosti.

Prošlog mjeseca Lvova-Belova rekla je da je "posvojila" dijete iz ukrajinskog grada Mariupolja.


Kremlj reagirao na nalog ICC-a: ‘Nečuveno, neprihvatljivo, ništavno‘

Kremlj je ICC-ov nalog za uhićenje Vladimira Putina nazvao "nečuvenim i neprihvatljivim". Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da Rusija ne priznaje nadležnost Međunarodnog kaznenog suda.

Sve odluke suda bile su "ništavne i nevažeće" u odnosu na Rusiju, rekao je Peskov.

Upitan strahuje li Putin od putovanja u zemlje koje su priznale ICC, Peskov je rekao: "Nemam što dodati na tu temu. To je sve što želimo reći".


Rusija: ICC-ov nalog nema nikakvog značaja za nas

Rusija je reagirala na ICC-ov nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina poručivši kako to za njihovu zemlju nema nikakvog značaja.

"Odluke Međunarodnog kaznenog suda nemaju nikakvog značaja za našu zemlju, uključujući i s pravne točke gledišta. Rusija nije stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i ne snosi nikakve obveze prema njemu", izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, prenosi Sky News.

Kremlj nije odgovorio na zahtjeve za komentar.

Rusija je potpisala Rimski statut 2000. godine, ali ga nikada nije ratificirala kako bi postala članica ICC-a. Konačno je povukla svoj potpis 2016. godine, u vrijeme kada je bila pod pritiskom zbog aneksije Krima dvije godine ranije, kao i zbog zračnih napada u Siriji.


Turska započinje proces ratifikacije finskog članstva u NATO-u

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u petak je rekao da će Turska u parlamentu započeti proces ratifikacije kandidature Finske za članstvo u NATO-u nakon što je Helsinki poduzeo konkretne korake da ispuni svoja obećanja.

Više pročitajte OVDJE.


Prve reakcije na nalog za uhićenje Putina: ‘To je samo početak‘

Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmitro Kuleba, reagirao je na odluku Međunarodnog kaznenog suda (ICC) da izda naloge za uhićenje Vladimira Putina i njegove povjerenice za prava djece Marije Aleksejevne Lvove-Belove.

"Kotači pravde se okreću", naveo je Kuleba na Twitteru, dodajući da pozdravlja odluku ICC-a. "Međunarodni kriminalci će odgovarati za krađu djece i druge međunarodne zločine", dodao je.

Andri Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, reagirao je također na Twitteru, napisavši da je tjeralica ICC-a za Putinom "samo početak".


Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Putina

Međunarodni kazneni sud (ICC) u Haagu izdao je naloge za uhićenje predsjednika Vladimira Putina i povjerenice ruskog predsjednika za prava djece, Marije Aleksejevne Lvove-Belove, javlja The Guardian.

U priopćenju je ICC naveo kako postoje "razumni razlozi" za vjerovanje da ruski čelnik "snosi kaznenu odgovornost" za "ratni zločin protuzakonite deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva (djece) s okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju" na ukrajinskom okupiranom području.

Navodi se također kako postoje "razumni razlozi" za vjerovanje da Lvova-Belova "snosi pojedinačnu kaznenu odgovornost" za "ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju".


Mađarska vladajuća stranka poduprijet će finski ulazak u NATO 27. ožujka

Mađarski parlament trebao bi glasati o ratifikaciji ulaska Finske u NATO 27. ožujka, a klub zastupnika vladajuće stranke Fidesz to će jednoglasno podržati, rekao je čelnik tog zastupničkog kluba u petak.

Mate Kocsis objavio je na Facebooku da će zastupnički klub razgovarati o Švedskoj "kasnije", ali nije specificirao datum.

Finska i Švedska zatražile su članstvo u NATO-u u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine.

Samo Mađarska i Turska od 30 država članica nisu još ratificirale protokole o pristupanju dviju zemalja u Sjevernoatlantski savez.

Turski parlament mogao bi ratificirati ulazak Finske u NATO prije nego završi s radom sredinom travnja.

Ankara blokira Švedsku tvrdeći da ona na svome teritoriju pruža utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) i savezničkih organizacija koje smatra teroristima.


Peskov: Vrijeme specijalne vojne operacije doista se razvuklo

Kremlj je priznao da se sveobuhvatna invazija na Ukrajinu otegla dulje nego što je isprva planirano. Dmitrij Peskov, glasnogovornik predsjednika Vladimira Putina, rekao je u četvrtak za Newsweek da je ono što je počelo kao borba protiv vlade ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog preraslo u širu konfrontaciju s NATO-om, koji je od 24. veljače 2022. krenuo u neviđene napore da naoruža Ukrajinu.

- Vrijeme specijalne vojne operacije doista se razvuklo. Počelo je kao operacija protiv ukrajinskog režima, a nastavlja se, zapravo, kao rat protiv NATO-a, uz de facto uključenost mnogih zemalja saveza uključujući SAD. To neće spriječiti Rusku Federaciju u postizanju zadanih ciljeva, rekao je Peskov.

Dodao je da moraju osigurati međunarodnu stabilnost i sigurnost Ruske Federacije za sadašnje i buduće generacije.


Kremlj reagirao na objavu Slovačke

Kremlj je ekspresno reagirao na najave Slovačke da će Ukrajini poslati borbene avione. "Ti zrakoplovi će biti uništeni i neće promijeniti tijek rata", poručili su u kratkoj izjavi.


I Slovačka Ukrajini šalje avione

Slovačka vlada odobrila je slanje borbenih zrakoplova MiG-29 Ukrajini, rekao je u petak premijer Eduard Heger, pojačavajući vojnu pomoć Kijevu u borbi protiv ruske invazije.

Slovačka je druga zemlja koja je najavila da će poslati ratne zrakoplove u Kijev nakon Poljske, koja je to najavila u četvrtak.

Slovačka flota od 11 aviona MiG-29 povučena je prošlog ljeta i većina njih nije u operativnom stanju. Poslat će one koji su ispravni, a ostali će ići za rezervne dijelove. Slovačka će također isporučiti dio svog sustava protuzračne obrane KUB, rekao je Heger.

NATO saveznici na bivšem komunističkom istoku, poput Poljske i Slovačke, posebno su glasno podržavali Kijev otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače 2022.

Poljska je u četvrtak objavila da će poslati Ukrajini četiri borbena zrakoplova MiG-29 u narednim danima, čime će postati prvi saveznik Kijeva koji će osigurati takve zrakoplove.

Zapadne zemlje koje su Ukrajini opskrbljivale oružje do sada su odbijale poslati borbene zrakoplove.


Poljska Ukrajini šalje borbene avione

- Zapadne zemlje raspravljaju o tome hoće li poslati borbene zrakoplove u Ukrajinu - rekla je u četvrtak danska premijerka Mette Frederiksen za dansku televiziju TV2.

- To je nešto o čemu razgovaramo u skupini zemalja saveznica, to je ono što Ukrajina želi - dodala je.

Danska je bila otvorena za ideju slanja borbenih zrakoplova u Ukrajinu kako bi pomogla njezinim ratnim naporima protiv ruske invazije, rekao je u petak danski ministar obrane Troels Lund Poulsen.

Danske zračne snage od 1970-ih godina kupile su 77 zrakoplova F-16, a otprilike 30 ih je u pogonu.

A poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je u četvrtak kako njegova zemlja planira Ukrajini dati desetak borbenih zrakoplova MiG-29. Time bi Poljska postala prva članica NATO-a koja će ispuniti sve hitnije zahtjeve ukrajinske vlade za ratnim zrakoplovima.

- Četiri borbena zrakoplova sovjetske proizvodnje predat ćemo Ukrajini u sljedećih nekoliko dana. Ostalima je potrebno servisiranje i oni će biti isporučeni kasnije - izjavio je Duda.

Poljska je, podsjetimo, bila i prva članica NATO-a koja je Ukrajini poslala tenkove Leopard 2 njemačke proizvodnje.

No čini se kako je Njemačku iznenadila Dudina odluka o slanju vojnih aviona Ukrajini.

- Dosad su svi bili složni oko toga da nije vrijeme za slanje borbenih zrakoplova. Još nemam nikakvu potvrdu iz Poljske da se to dogodilo - rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius.

Istovremeno, američka administracija naglašava kako potez Poljske neće imati nikakvog utjecaja na predsjednika Joea Bidena, koji se opirao pozivima da Ukrajini isporuči američke borbene zrakoplove F-16.

- U ovom trenutku nema promjena u našem stavu u pogledu borbenih zrakoplova. To je naša suverena odluka, drugi narodi mogu govoriti o svojim odlukama - izjavio je John Kirby.


Rusi granatirali 13 naselja u regiji Zaporižja

Ukrajinska državna televizija Suspilne javlja kako su u posljednja 24 sata ruske snage granatirale 13 naselja u regiji Zaporižja, no te tvrdnje zasad nije moguće neovisno provjeriti.

Zaporižja je jedna od djelomično okupiranih regija Ukrajine za koju Rusija tvrdi da ju je anektirala.


Xi Jinping dolazi u Moskvu

Kineski predsjednik Xi Jinping stiže u službeni posjet Rusiji od 20. do 22. ožujka, priopćio je u petak Kremlj.

- S Vladimirom Putinom razgovarat će o aktualnim pitanjima daljnjeg razvoja sveobuhvatnih partnerskih odnosa i strateške suradnje između Rusije i Kine, a bit će potpisan i niz važnih bilateralnih dokumenata - dodaju iz Kremlja.

Kina je također komentirala Jinpingov predstojeći posjet Rusiji. Glasnogovornik Wang Wenbin na redovnom brifingu za novinare rekao je kako je cilj posjeta daljnje produbljivanje bilateralnog povjerenja.


‘Razgovori između Zelenskog i kineskog čelnika bili bi dobra stvar‘

Bijela kuća u četvrtak je izvijestila kako bi razgovori između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i kineskog čelnika Xi Jinpinga bili "dobra stvar", a istodobno je upozorila Peking da ne zauzima jednostran pogled na sukob.

- Podržavamo taj kontakt i uvijek smo ga podržavali, ali Kina mora smanjiti svoj pritisak na prekid vatre u Ukrajini jer to pomaže ruskoj agresiji... Iako kinesko isticanje potrebe za prekidom vatre zvuči savršeno razumno, ono bi zapravo moglo ratificirati rusko osvajanje. To bi zapravo priznalo dobitke Rusije i predstavljalo još jedno kontinuirano kršenje Povelje UN-a.

Prekid vatre omogućio bi Moskvi da dodatno učvrsti svoje položaje u Ukrajini, da obnovi svoje snage i ponovno ih uvježba kako bi mogli opet započeti napade u vrijeme koje sami odaberu. Trajni mir ne može biti jednostran, on apsolutno mora uključivati ukrajinske perspektive i odluke - izjavio je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost, John Kirby.


Kuleba: ‘Zemlje koje su iznevjerile Ukrajinu odgovarat će za to‘

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u intervjuu za BBC rekao je kako će "izbor svake nacije oko ruske invazije biti uzet u obzir kad je u pitanju izgradnja budućih odnosa".

- Zemlje koje su iznevjerile Ukrajinu odgovarat će za to nakon završetka rata - izjavio je.

Upozorio je i na to da kašnjenja zapadnih isporuka oružja Ukrajince koštaju života.

- Ako se jedna isporuka odgodi za jedan dan, to znači da će netko umrijeti na prvoj crti - rekao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 11:55