Unatoč opsežnim sankcijama, uvedenim nakon što je Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, Rusija je pronašla načine kako da se suprotstavi zapadnim tehnikama ekonomskog ratovanja.
Čini se kako je Rusija od početka invazije uspjela primiti iz Europske unije robu u vrijednosti od najmanje milijardu dolara, saznaje The Financial Times. Prema javnim podacima koje je FT analizirao, samo polovica od dvije milijarde dolara vrijedne robe dvostruke namjene isporučene iz EU stigla je do svojih navedenih odredišta u Kazahstanu, Kirgistanu i Armeniji.
Roba s dvojnom namjenom
Roba s dvojnom namjenom je ona roba koja se može upotrebljavati u civilne i vojne svrhe, poput bespilotnih letjelica ili uređaja za šifriranje. Iako je ta roba na popisu sankcioniranih proizvoda koji se ne smiju izvoziti iz EU u Rusiju, čini se kako se uspjela provući kroz sankcije u sklopu tzv. "lažnog izvoza" (eng. "ghost trades").
Riječ je o metodi nezakonite trgovine prema kojoj proizvodi koje kupi jedna država nikada ne dođu do svojeg odredišta jer "nestanu" u tranzitu.
Neusklađenost podataka sugerira da je roba u vrijednosti od najmanje milijardu dolara, koju su tvrtke u Armeniji, Kazahstanu i Kirgistanu kupile od svojih partnera u Europskoj uniji, nestala dok je prelazila Rusiju. Primjerice, u 13 mjeseci nakon početka rata podaci iz Litve pokazuju da je zemlja poslala 84 milijuna dolara robe dvojne namjene u Kazahstan, koji je pak izvijestio da je primio robu u vrijednosti od samo 11 milijuna dolara.
Stvarna vrijednost robe iz EU koja je završila u Rusiji je vjerojatno znatno veća, budući da se milijarda dolara odnosi samo na uzorak koji je FT uspio usporediti s podacima o međunarodnim trgovinskim tokovima.
No, čak i ako se radi o "samo" milijardu dolara, to je značajan iznos koji je nesumnjivo pomogao Moskvi da zadrži pristup ključnim europskim proizvodima i održi gospodarsku stabilnost zemlje.
Na popisu robe s dvojnom namjenom koja je navodno završila u Rusiji nalaze se, među ostalim, komponente zrakoplova, optička oprema, plinske turbine i oprema za radiodifuziju.
Postojeće zabrane nedovoljne
EU je u veljači zabranila tranzit robe s dvojnom namjenom kroz Rusiju, što znači da roba ne može ući u Rusiju izravno iz EU, čak ni ako je u konačnici namijenjena drugoj zemlji. No, najnovija analiza FT-a pokazuje da su postojeće zabrane nedovoljne za zaustavljanje krijumčarenja.
Europske zemlje u srijedu su započele razgovore o novom paketu sankcija protiv Rusije, koji je u velikom dijelu usmjeren na zaustavljanje izvoza proizvoda u zemlje za koje se smatra da zaobilaze postojeća trgovinska ograničenja. EU je identificirala Kinu, Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, kao i zemlje središnje Azije i Kavkaza kao potencijalne krivce.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objasnila je kako bi funkcionirao novi mehanizam za smanjenje izvoza u treće zemlje, za koje se sumnja da zaobilaze sankcije Rusiji.
"Ako vidimo da roba ide iz Europske unije u treće zemlje i onda završava u Rusiji, mogli bismo predložiti državama članicama da sankcioniraju izvoz te robe. Ovaj alat će biti posljednje sredstvo i koristit će se oprezno", rekla je Von der Leyen, dodavši da će EU zaustaviti tranzit većeg dijela svog izvoza preko Rusije, uključujući proizvode napredne tehnologije i dijelove zrakoplova. Izvanteritorijalne sankcije nisu tradicionalni alat kojim se EU služi i Von der Leyen je svjesna da će nove sankcije trebati iznaći "sredinu" koja će odgovarati svih 27 država.
Potpuna zabrana ili otvorena lista
Za sada države članice ne pokazuju ujedinjenost kad je riječ o novim sankcijama. Litva traži stroža ograničenja na širi raspon robe s dvojnom namjenom i osjetljive robe te želi zaustaviti slanje zabranjene robe ruskom savezniku Bjelorusiji. Estonci su također podržali potpunu zabranu tranzita za proizvode koji napuštaju EU, ne samo za robu s dvojnom namjenom, već i za druge kategorije robe koje podliježu sankcijama i ograničenjima.
"Postavlja se pitanje je li bolje imati potpunu zabranu tranzita - uz humanitarne iznimke. Lakše je provesti potpunu zabranu nego otvorenu listu koja stalno raste", smatra Erki Kodar, podtajnik ministarstva vanjskih poslova Estonije.
Pojedine zemlje EU frustrirane su prijedlogom Komisije jer on ne uključuje zaustavljanje uvoza ruskih dijamanata ili suradnju u području nuklearne energije. Moguće je da će, umjesto kažnjavanja tvrtki i zemalja, EU na kraju dogovoriti određeno obuzdavanje izvoza.
"Berlin i Pariz su alergični na bilo kakvu upotrebu izvanteritorijalnih sankcija, tako da će novi alat morati imati neksus EU, što znači da se treća zemlja može dodati na popis sankcija EU ako se te sankcije prekrše. Ipak, ovo je dokaz da je asertivnija i geopolitički usmjerena EU spremna pogurati granice", rekla je Maria Shagina, znanstvena suradnica na Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) za Euronews.