Na treći i posljednji dan unaprijed odlučenih predsjedničkih izbora u Rusiji, na kojima nema ni teoretske šanse da pobijedi itko drugi do Vladimir Putin, brojni građani doista su izašli na poziv ubijenog oporbenjaka Alekseja Navaljnog kako bi prosvjedovali protiv ove farse od izbornog procesa.
Doduše, Navaljni ih je bio pozvao da točno u podne dođu na glasačka mjesta i prekriže glasačke listiće ili ih unište na bilo koji drugi način, za što im je Putinov režim jasno obećao da će im zahvaliti sa pet godina robije. Stoga su se građani u Moskvi, St. Peterburgu, Jekaterinburgu, Čeljabinsku, Tomsku, Novosibirsku i drugim većim gradovima odlučili na nešto suptilniji pristup.
Naime, nakon što je nedjeljno jutro bilo neuobičajeno mirno na većini biračkih mjesta, oko podneva tisuće Rusa nagrnule su "glasati" i stvorile ogromne redove. Na jednom biračkom mjestu u Moskvi red je u razdoblju od pet do deset minuta nabujao za oko 150 ljudi koji su se oko podneva odjednom pojavili, svjedočili su novinari CNN-a.
Policija je propuštala glasačke u grupama, nakon čega su morali proći sigurnosnu kontrolu - detektore metala i provjeru torbi. Ne bez razloga, jer su u prva dva dana izbora brojna biračka mjesta napadnuta molotovljevim koktelima, manjim požarima, tintom ubačenom u glasačke kutije i slično. Do subote je podneseno 15 kaznenih prijava protiv takvih sabotera, odnosno, kako ih je ruski režim etiketirao, "izdajnika" i "ljudskih gnjida".
"Došao sam da vidim druge ljude, a evo i oni su došli da vide mene", rekao je za CNN jedan 39-godišnjak iz Moskve.
Njegova sugrađanka rekla je: "Ovo je prvi put u mom žitovu da vidim red za glasanje. Zašto sam došla baš sada? Znate zašto. Mislim da svi u ovom redu znaju zašto".
Novinari Reutersa također su svjedočili iznenadnom povećanju redova oko podneva u Moskvi i Jekaterinburgu, s više stotina uglavnom mlađih ljudi koji su potiho govorili da prosvjeduju, premda nisu imali nikakve očite znakove koji bi ih identificirali kao protestne glasače.
Slični redovi zabilježeni su i u ruskim diplomatskim misijama od Australije do Japana. Brojni su primjeri prešaranih listića objavljenih na društvenim mrežama, najčešće sa sloganima protiv Putina: "Putin je ubojica", "Ne ratu, ne Putinu", "Navaljni je moj predsjednik"…
Na biračkom mjestu nedaleko od metro postaje Poljanka u centru Moskve, red od stotinjak ljudi protezao se oko zgrade još do 13 sati. U njemu su prevladavali Moskovljani u dvadesetim i tridesetim. Policijska marica i dva patrolna vozila kružila su okolo, a ulaz na biračko mjesto čuvali su naoružani policajci i nekoliko redara.
"Došli smo ovdje glasati protiv Putina. Stavit ćemo tri križa da pokažemo da smo za sve ostale, osim za njega. Doslovno bilo tko bolji je od Putina", kazala je novinarima Washington Posta 21-godišnja djevojka koja je predstavila kao Elizaveta.
Među onima koji su sudjelovali u podnevnoj akciji bio je i Boris Nadeždin, čovjek koji je bio najprominentniji opozicijski kandidat, prije nego što mu je Putinov režim zabranio da sudjeluje na izborima. Objavio je video svog glasanja u podne.
Kanali na društvenim mrežama kojima upravljaju pobornici pokreta Alekseja Navaljnog puni su videa koji pokazuju redove u brojnim gradovima. Uz sliku iz Novosibirska - koji je četiri vremenske zone od Moskve - objavili su poziv: "Danas je #podne. Prosvjed se već održao u prvim gradovima u Sibiru. Veselimo se vašem dolasku".
Međutim, koliko god bile plemenite i budile nadu u prisustvo zdravog tkiva u ruskom društvu, sve te antiputinovske akcije podjednako su uzaludne. Glasanje je provedeno u 11 vremenskih zona Rusije, od zapadne eksklave Kalinjingrad na Baltiku do dalekih istočnih regija nedaleko od Aljaske, i u 88 saveznih jedinica - u što su silom ugurani i dijelovi Ukrajine koji su ilegalno anektirani, odnosno okupirani.
Dodatno, pošto glasanje traje tri puna dana, počevši od petka, režimu to daje puno više vremena za manipulacije i prevare, smatraju kritičari. A zabilježene su svakojake metode - od kemijskih koje se mogu pobrisati, preko vojnika koji s kalašnjikovima upadaju u boksove i nadviruju se nad birače kako bi se uvjerili da znaju kako trebaju glasati, pa sve do klasičnog natrpavanja glasačkih kutija.
U 27 regija i dvije unutar Ukrajine na raspolaganju je i online glasanje, što je zasigurno dodatni izvor beskonačnih glasova, jer nema nikakvog načina da se to glasanje i provjeri. A osim standardnog petljanja s brojem glasova na svim izborima u Putinovoj Rusiji, ovaj put postoji dodatni motiv.
Naime, Putin je od svojih izvršitelja zatražio 80 posto glasova ili više. Ne treba sumnjati da će se to naposljetku i ostvariti. A kada pobijedi, Putinova će se vladavina produljiti najmanje do 2030. godine. Zahvaljujući promjenama Ustava, tada će moći opet raspisati izbore i potencijalno ostati na vlasti do 2036. godine.
