Ruski poduzetnik Pavel Durov, koji je 2013. godine osnovao aplikaciju za razmjenu poruka Telegram, vjerojatno će ostati u pritvoru još do 96 sati. Sud tada mora odlučiti hoće li okrivljenika pustiti na slobodu ili će ga optužiti i, po potrebi, zadržati u pritvoru. Durov je uhićen u noći 25. kolovoza u Francuskoj, a mogao bi biti optužen za niz zločina, uključujući prijevaru i terorizam, zbog nedostatka moderiranja na platformi i odbijanja suradnje s obavještajnim službama. Francusko tužiteljstvo obećalo je da će u dogledno vrijeme javno iznijeti optužbe.
Pavel Durov je 2013. osnovao Telegram, a u jednom intervjuu izjavio je da se ideja o stvaranju te aplikacije pojavila nakon policijskog pretresa u njegovu domu. U to je vrijeme tražio siguran način komunikacije zbog pritiska vlade, ali sva dostupna sredstva nisu bila zaštićena enkripcijom. Tako se pojavila ideja o novom glasniku, čije je sigurnosne standarde stvorio njegov brat Nikolaj, a on je bio odgovoran za funkcije i dizajn.
Ali već iduće godine zbog pritisaka Putinova režima napustio je Rusiju, kada je odbio udovoljiti zahtjevima vlasti da makne opoziciju sa svoje platforme VK, koju je poslije prodao. Zadržao je Telegram, koji je šifrirana aplikacija s približno 950 milijuna korisnika i osobito je utjecajna u Rusiji, Ukrajini i republikama bivšeg Sovjetskog Saveza. Rangirana je kao jedna od glavnih društvenih mreža nakon Facebooka, YouTubea, WhatsAppa, Instagrama, TikToka i WeChata, a Durovljevo bogatstvo naraslo je na 15,5 milijardi dolara. Najveći broj korisnika Telegrama je u Indiji - 84 milijuna, slijedi Rusija s 35 milijuna, SAD 29,9 milijuna, Indonezija 24, u Ukrajini 11,8, Kazahstanu 9,4, a u Francuskoj je 7,5 milijuna korisnika.
Je li riječ o udaru na slobodu medija kako sada tvrde od Kremlja do Elona Muska? Čini se da nije, iako je priča jako mutna, a unutra su tajne službe, ekstremna desnica, antivakseri i tko zna tko još.
“Uhićenje Pavela Durova prije je obrana vladavine prava nego napad na slobodu govora”, sugerira jučerašnji Le Monde uz objašnjenje kako je Durov libertarijanac koji misli da je na internetu dopušteno objavljivati ama baš sve, a to je dovelo do toga da je “nekoliko minuta pretraživanja u Telegramu dovoljno da pronađete skupine koje prodaju drogu ili lažne dokumente, promiču terorizam ili organiziraju prijevare s kriptovalutama”.
Telegram ima reputaciju platforme koja dopušta objavljivanje bilo kakvog sadržaj bez ikakva moderiranja. Veličina grupa ili prosljeđivanje poruka su gotovo neograničeni, a tijekom pandemije takav je pristup privukao aktere koji su, zbog objavljivanja dezinformacija ili sadržaja prožetih mržnjom, bili blokirani na platformama kao što su YouTube ili Facebook. Tako su se putem Telegrama organizirali i radikalni protivnici koronapolitike, a početkom 2022. njemačka vlada prisilila je Telegram na blokiranje 64 kanala putem kojih se plasirao govor mržnje. Za to je bio niz povoda - Durovljeva ekipa puštala je prijetnje ubojstvom raznim političarima, na prosvjedu u Berlinu jedan je novinar skinut s bicikla i pretučen nakon što je njegova fotografija podijeljena na Telegramu, a slične slučajeve teško je pobrojati.
Iako je Durov emigrirao iz Rusije, sada tamošnji dužnosnici, Z-blogeri i propaganda njegovo pritvaranje zovu napadom na slobodu govora. Neki "vojni dopisnici" i propagandisti strahuju da će Durov dati ključeve za šifriranje zapadnim obavještajnim službama, što će, po njihovu mišljenju, pogoditi rusku vojsku jer se Telegram aktivno koristi na ukrajinskom ratištu.
U stvarnosti, prije samo nekoliko godina ruske su vlasti tražile od Durova ključeve za šifriranje i pokušale ga prisiliti na suradnju s obavještajnom službom FSB. Kad je to odbio, četiri godine su ga pokušavale blokirati i, čini se, još ne odustaju od pokušaja ograničavanja rada Telegrama, podsjetio je antiputinovski portal Meduza. Još u jesen 2015. zastupnik Državne dume Aleksandar Agejev zahtijevao je da FSB "ograniči pristup ruskih korisnika Telegramu", jer su se, prema njegovim riječima, aplikacijom koristili teroristi Islamske države. Režim je nastavio s pritiscima i, 2017., Aleksandar Žarov, šef državne nadzorne agencije Roskomnadzor, napisao je otvoreno pismo Pavelu Durovu u kojem je zaprijetio da će blokirati messenger. Istodobno je FSB zahtijevao da Telegram dostavi ključeve za šifriranje poruka, što je Durov odbio, pa je sud u Moskvi kaznio Telegram s 800.000 rubalja zbog odbijanja davanja podataka FSB-u.
Onda je u proljeće 2018. Roskomnadzor počeo blokirati Telegram. Iako je to izazvalo masovne poremećaje u radu Vibera, Skyenga i drugih povezanih aplikacija, ruski Vrhovni sud također je potvrdio odluku o blokiranju. Poslije je Roskomnadzor deblokirao Telegram "pozitivno ocijenivši" spremnost Pavela Durova da se "suprotstavi terorizmu i ekstremizmu". Ove su godine iz Roskomnadzora objavili da je od 2021. godine Telegram na njihov zahtjev izbrisao više od 256.000 objava sa zabranjenim sadržajem, te više ne postoji "potreba za blokiranjem platforme".
Međutim, ruski telegram-kanal Baza, blizak snagama sigurnosti, izvijestio je 20. kolovoza da je administracija ruskog predsjednika pokušala organizirati sastanak Vladimira Putina i Pavela Durova dok su obojica bila u Bakuu (Putin je tamo bio 18. i 19. kolovoza). Prema objavi, Putin je odbio taj susret. Ali već idućeg dana, 21. kolovoza, u Rusiji je došlo do velikog kvara Telegrama, WhatsAppa, VKontakta, Steama, Discorda i mnogih drugih servisa. Roskomnadzor je ustvrdio da se radi o DDoS napadu, a stručnjaci pak vjeruju da su vlasti ponovno pokušale blokirati Telegram.