Rekordni toplinski val koji je u listopadu zahvatio Madagaskar bio bi ‘gotovo nemoguć‘ bez globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, pokazalo je novo istraživanje, piše Guardian.
Ekstremne temperature posebno su pogodile milijune vrlo siromašnih ljudi, no ni dužnosnici ni mediji nisu tome posvetili previše pozornosti. Mnoge vlade u Africi nemaju sposobnosti za bilježenje klimatskih utjecaja. Znanstvenici koji su izradili izvješće kažu da manjak informacija znatno otežava provedbu mjera kojima bi se te silne smrti mogle izbjeći.
Ovo je bila prva studija koja se bavila prostorom subsaharske Afrike i koja je dugotrajni toplinski val povezala s klimatskom krizom. Otkriveno je da su temperature bile 2,5 C više od nedavnog prosjeka. Antananarivo, glavni grad Madagaskara u kojem živi više od tri milijuna ljudi, pogodile su izrazito velike vrućine. Ako kontinuirano izgaranje fosilnih goriva podigne globalnu temperaturu do 2 C iznad predindustrijskih razina, ovaj intenzitet toplinskih valova mogao bi se očekivati svakih pet godina, izračunali su istraživači.
Stotine klimatskih studija sada su pokazale da globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem čini ekstremne vremenske prilike sve češćima i intenzivnijima diljem svijeta. Sami toplinski valovi vjerojatno su u posljednja tri desetljeća uzrokovali milijune neprijavljenih preranih smrti.
Financijska pomoć bogatih zemalja zemljama u razvoju, kako bi se one bolje nosile s utjecajem klimatskih promjena, bit će ključna tema na klimatskom summitu UN Cop28 koji počinje 30. studenog.
Dr. Rondrotiana Barimalala, oceanografkinja s Madagaskara koja sada radi u Norveškom istraživačkom centru u Bergenu, kaže: ‘Madagaskar je već pod utjecajem klimatskih promjena, što otežava život milijunima ljudi. Silno je važno da zajednice i vlade poduzmu korake kako bi postale otpornije.‘
Više od 90 posto stanovnika zemlje živi u siromaštvu, polovica nema pristup čistoj vodi ili struji, a mnogi žive u neformalnim stanovima, što otežava suočavanje s ekstremnom vrućinom.
Dr. Izidine Pinto, klimatologinja na Kraljevskom nizozemskom meteorološkom institutu, kaže: ‘Afrika je poznata po tome da slabo prijavljuje utjecaje vrućine. Mnoge siromašne zemlje jednostavno nemaju sredstva za upravljanje ekstremnim vrućinama.‘
Sayanti Sengupta iz Klimatskog centra Crvenog križa i Crvenog polumjeseca kaže: ‘Samo zato što nije prijavljeno, ne znači da nema utjecaja - to je sigurno.‘ Dodala je da je bilo mnogo slučajeva kad su djeca tijekom vrlo vrućih noći imala poteškoća s disanjem.
Globalni temperaturni rekordi oboreni su 2023., a vodeći klimatski znanstvenici rekli su da je ‘ludo‘ ekstremno vrijeme samo ‘vrh sante leda‘ u usporedbi s onim što dolazi.
Novu studiju provela je grupa World Weather Attribution. Istraživači su koristili vremenske podatke i klimatske modele kako bi vidjeli kakvi su intenzitet i učestalost toplinskih valova na Madagaskaru danas u usporedbi s onima prije globalnog zagrijavanja.
Dr. Friederike Otto, viša predavačica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu, kaže: ‘Klimatske promjene su problem koji stvaraju i pogoršavaju najbogatije zemlje i kompanije, ali najsiromašniji najviše pate. Na Cop28 moramo dogovoriti da najbogatije zemalje najviše diprinesu financiranju fonda za gubitke i štete nastale zbog klimatskih promjena.‘