Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder pohvalio se njemačkim medijima da se ponovno susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Kontroverzni njemački političar prije nekoliko je dana bio, kako je sam rekao, "u Moskvi na odmoru", ali su neki prorežimski ruski mediji "nagađali" da je on zapravo u Moskvu stigao kao izaslanik njemačke vlade (što Berlin niječe) kako bi razgovarao o energetskim problemima i novim isporukama ruskog plina za Njemačku. I dobro obaviješteni moskovski list Komersant navodi da je Gerhard Schröder "boravio nekoliko dana u Moskvi zbog pregovora o isporukama energenata iz Rusije za Njemačku" te kako se zauzeo za otvaranje plinovoda Sjeverni tok 2 koji je spreman za uporabu.
Podsjetimo da je taj plinovod, vrijedan više od deset milijardi dolara, "blokiran" nakon ruske agresije na Ukrajinu. Osim toga, Rusija je nedavno smanjila protok plina kroz plinovod Sjeverni tok 1, što je izazvalo zabrinutost u nekim poslovnim krugovima u Berlinu i najave o drastičnijoj štednji energenata u toj zemlji kako ove zime ne bi imali problema s grijanjem, ali i poslovanjem i radom njemačkih tvornica.
U intervjuu nakon povratka u Njemačku, koji je dao tjedniku Stern i TV postaji RTL, izjavio je kako je "Vladimir Putin spreman naći rješenje sukoba u Ukrajini u pregovorima sa Zapadom". Schröder je nedavni sporazum o deblokadi ukrajinskog žita, potpisan u Istanbulu 22. srpnja, proglasio prvim korakom koji u neko dogledno vrijeme može rezultirati primirjem i prekidom vatre. Stoga je pohvalio zalaganja turskog predsjednika Tayyipa Recepa Erdoğana. Bivši njemački kancelar rekao je da Njemačka i Francuska imaju posebnu odgovornost, kao najznačajnije države EU, ali smatra da ne ulažu dovoljno napora da bi se rat u Ukrajini zaustavio. Izjavio je da intervenciju Rusije u Ukrajini "smatra pogreškom ruske vlade", ali ne misli "prekidati svoje prijateljske odnose s Putinom" te je postavio retoričko pitanje: "Bi li prekid prijateljstva s ruskim predsjednikom donio ikome ikakvu korist?"
Schröder je bio član Nadzornog odbora najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, a dužnost je napustio nakon velikih kritika kojima je bio izložen u Njemačkoj. Zbog njegove pozicije prema ratu u Ukrajini nekoliko njegovih suradnika ga je napustilo i dalo ostavke, a ostao je i bez svog ureda u Bundestagu na koji imaju pravo svi bivši kancelari. Osim toga, i u SPD-u se vodi postupak za njegovo izbacivanje iz stranke, a od njega su se distancirali mnogi njemački političari, među kojima i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.