Svijet od katastrofe dijeli jedan pogrešan korak, a 10 je potencijalnih okidača, piše ispraćajući 2023. godinu britanski The Telegraph.
Na prvo mjesto prijetnji svjetskom gospodarstvu konzervativni dnevnik iz Londona stavio je ishod američkih izbora. Britanski list piše da je Donald Trump u prvom mandatu napravio nekoliko odličnih poteza. Srezao je visoke korporativne poreze koji su gušili američku konkurentnost, smanjio nepotrebnu birokraciju, ustanovio "investicijske zone" te pokušao zaštititi američko gospodarstvo od rastuće Kine. Međutim, Trump sad najavljuje carine od 10 posto na sav uvoz, a to je mjera koja bi svijet gurnula u depresiju na razini one iz 1930-tih. Potencijalno bi ukinuo i pomoć Ukrajini, komplicirajući svjetsku ekonomiju.
No, ništa bolja budućnost ne smiješi se u slučaju pobjede Joea Bidena, smatra Telegraph. Njegova tanka pobjeda nad Trumpom mogla bi izazvati najveću krizu demokracije u Americi od osnutka 1776. Tu je i niz potencijalno loših Bidenovih ekonomskih najava. Za Telegraph je jedini izlaz pobjeda Nikki Haley, no ankete trenutno nisu ohrabrujuće.
Na drugom mjestu najopasnijih događaja ruska je pobjeda u Ukrajini. Očekivalo se da će Ukrajinci pritisnuti Ruse u svojoj velikoj ofenzivi prije zime. No sada je nemoguće isključiti rusku pobjedu u ratu, pogotovo pokrene li vojska Ruske federacije proljetnu ofenzivu na oslabljene ukrajinske linije.
Treći skliski teren je Crveno more i ranjivost pomorskih trgovačkih ruta. Američka mornarica morala je nedavno obećati transportnim divovima da će štititi njihove brodove prilikom plovidbe Crvenim morem. No, koliko su kompanije zabrinute, pokazala je odluka da pošalju brodove na plovidbu oko Afrike iako to produljuje putovanje za dva tjedna. Rutom kroz Suez i Crveno more inače ide 30 posto globalnog kontejnerskog prometa, 12 posto ukupne pomorske trgovine te oko deset posto morem transportirane nafte i plina. Problemi s tom rutom znače stotine milijuna dolara skuplju logistiku, stvaranje uskih grla i rast cijena u trenutku kada se mislilo da je inflacija pod kontrolom, piše Telegraph.
Američka mornarica, pogotovo s pomoću saveznika, može obuzdati zaigrane jemenske pobunjenike. No, problem predstavljaju dronovi zbog kojih je postalo lako napasti moderne supertankere. Iran je već zaprijetio da će napasti Gibraltarska vrata, a vjeruje se da je već izveo neke napade, neke u udaljenom Indijskom oceanu. Jednako razoran za svjetsku trgovinu bio bi napad u Panamskom kanalu ili u Malajskom prolazu, koji bi mogao biti žarišna točka sukoba Kine i susjednih zemalja. Svjetske pomorske rute odjednom su itekako ranjive.
Telegraph kao još jednu prijetnju navodi posljedice politika za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Naime, Kina je većinski proizvođač infrastrukture za čistu tehnologiju i to je stavlja u poziciju zemalja OPEC-a u slučaju fosilnih goriva.
Oko 80 posto svjetskih solarnih ploča je iz Kine, podsjeća Telegraph. Isto vrijedi za pola materijala za proizvodnju baterija i 60 posto opreme za vjetroturbine. Amerika i EU pokušavaju izgraditi vlastite kapacitete za zelenu energiju, ali možda su već zakasnili, smatra taj list.
Peti potencijalni način da svijet otkliže u kaos bila bi blokada Tajvana. U siječnju su na Tajvanu izbori. Dvije glavne stranke naginju jedna Washingtonu druga Pekingu. Invazija Kine na otok malo je izgledna, ali ako rezultati budu blizu, moguća opcija je pomorska blokada. Zaustavi li se tajvanski izvoz, svijet bi vrlo brzo osjetio posljedice jer Tajvan proizvodi 60 posto svih svjetskih mikročipova te 90 posto onih najnaprednijih. Došlo bi do prekida u radu tehnološke industrije.
Prošle godine puno se govorilo o umjetnoj inteligenciji i tome hoće li se AI okrenuti protiv ljudi. Neposrednija je prijetnja, smatra Telegraph, to što će umjetna inteligencija uvišestručiti prijetnju koju hakerski napadi predstavljaju za globalnu ekonomiju. Umjetna inteligencija čini krađu podataka, identiteta i infiltraciju u osjetljive sustave mnogo lakšima nego ranije. Povećava se prijetnja za banke, globalne trgovinske sustave, vlade i financijske sustave. Desetorostruko se povećava mogućnost nanošenja štete.
Kolaps fondova za rizična ulaganja mogao bi biti izvor nove financijske krize, podsjeća također Telegraph. Privatna kapitalna ulaganja snažno su rasla proteklih 20 godina, a često se uzlet financirao novim zaduživanjima. Cijena zaduživanja proteklih se godina upeterostručila. Bit će puno problema kada krediti dođu na naplatu, upozorava list.
Na popisu najvećih prijetnji dubinska je recesija europskog pogonskog motora - gospodarstva Njemačke. Nema više jeftinih energenata i izvoznog booma u Kinu. Njemačka je ekonomija u velikim nevoljama. Čak je gora i od britanske, navodi Telegraph.
Iako se predviđa umjerena recesija, postoji opasnost da stvari budu puno, puno gore, a sistemski sunovrat četvrtog svjetskog gospodarstva osjetio bi se diljem svijeta. Za sobom bi povuklo eurozonu, smanjujući vrijednost eura. Skočila bi i podrška radikalnoj desnoj stranci Alternativa za Njemačku.
Potencijalni problem kuha se i u Indiji. Iako gospodarstvo i vanjska ulaganja rastu, Indija je i dalje gospodarstvo u razvoju, a ona su ranjiva i nepredvidljiva. U Indiji su velike kompanije posebno kompleksne i teško je procijeniti njihovu vrijednost, upozorava britanski dnevnik. Dogodili se pad na tamošnje burze, to bi odjeknulo svijetom.
Posljednja opasnost dolazi iz Južne Amerike, a riječ je o novom argentinskom predsjedniku Javieru Mileiju. Radikalni libertarijanac bacio se na posao i već je drastično devalvirao peso, zatvorio niz ministarstava i izdao 300 dekreta o stanogradnji, radnicima i tržištu. U slučaju Argentine opasnost ne prijeti od bankrota. Argentina je na njih već navikla. Rizik je, smatra Telegraph, da Mileijeve reforme uspiju. To bi moglo navesti birače da i drugdje prigrle ekstremne političare, a oni bi, tresući svjetsku ekonomiju, u procesu izazivali sukobe, poremećaje i prekide.
Moguće je dakako i da svijet relativno neokrznuto prebrodi 2024. godinu, navodi za kraj Telegraph. Da burze završe godinu s par postotnih bodova više, da globalna ekonomija postigne skroman rast te da financijski sustavi nastave kao i dosad. Ali, potencijal za katastrofu je tu. Pitanje je samo hoće li se rizični elementi materijalizirati...