Aktivisti su krenuli u veliku akciju i pregovore s multinacionalnim kompanijama u namjeri da spase kritično ugrožene orangutane. Naime, njihova se staništa uništavaju kako bi se napravilo mjesta za plantaže palmi čije se ulje koristi u brojnim svakodnevnim proizvodima. No, paradoksalno, palminog ulja se već sada proizvodi sasvim dovoljno da se zadovolje sve svjetske potrebe.
Greenpeace je upozorio da je 'sad ili nikad' za ugroženu populaciju orangutana u Indoneziji koje ubijaju brzinom od 25 životinja dnevno. Kažu i da imaju dokaze da kompanije u svojim proizvodima koriste palmino ulje sumnjiva porijekla, iako su se obvezali da neće, piše Independent.
Staništa ovih inteligentnih primata uništavaju se ogromnom brzinom diljem Indonezije i Malezije kako bi se napravilo mjesta za nove plantaže palmi, zbog čega životinje ostaju bez svojih doma i praktično ne mogu preživjeti.
2010. su se mnogi popularni brendovi obvezali da će do 2020. za svoje proizvode prestati koristiti palmino ulje koje dolazi sa plantaža koje su nastale uništavanjem staništa orangutana.
Neke od tih kompanija su Unilever (koji proizvodi Dove sapune), Nestlé (koji proizvodi Kitkat i Shreddies), Colgate-Palmolive, Mondelez i brojne druge.
No aktivisti tvrde da su kompanije u proteklih osam godina napravile šokantno malo kako bi pronašli palmino ulje iz provjerenih (tzv. 'čistih') izvora, a do isteka zadanog roka preostalo je još samo 18 mjeseci.
Greenpeace je stoga objavio međunarodni izvještaj u kojem je obznanio svoja saznanja.
Palmino ulje nalazi se u polovici svih proizvoda u supermarketima
U proteklih 20 godina, potražnja za palminim uljem je nevjerojatno porasla jer se ta sirovina primjenjuje u raznim proizvodima, a i sama stabla palmi imaju vrlo visok prinos. Palmino ulje danas se može naći u gotovo polovici svih proizvoda u supermarketima, a koristi se i za proizvodnju biogoriva.
Također, palmino ulje vrlo je važno za indonezijsko gospodarstvo. Ta zemlja je samo prošle godine proizvela 36 milijuna tona palminog ulja od čega je izvezla 16,4 milijuna tona što je, prema podacima Sustainability Policy Transparency Toolkita, 12 posto ukupnog izvoza te zemlje.
O palminom ulju i njegovim derivatima, direktno ili indirektno, ovisi oko 50 milijuna stanovnika Indonezije. No širenje plantaža katastrofalno je za orangutane čija se populacije smanjila za upola, dok ih je prije stotinjak godina bilo čak 230.000 tisuća.
U samo 16 godina pobijeno je čak 148.000 orangutana s Bornea i sve tri podvrste ovih primata sada se službeno vode kao ugrožene te su samo jedan korak od potpunog nestanka.
VIDEO: Orangutan brani svoj dom pred buldožerom
Deforestacija, odnosno uništenje šuma, osim orangutana ugrožava i slonove, nosoroge i tigrove. Greenpeace kaže da je na Sumatri deforestacijom uništeno čak dvije trećine prirodnih staništa slonova, u prirodi je ostalo manje od stotinu nosoroga te samo dva čopora tigrova.
Aktivisti kažu da će blokirati rad buldožerima u kišnim šumama i zaustaviti isplovljavanje brodova koji prevoze palmino ulje kako bi omeli industriju vrijednu više milijardi dolara i tako pokušali spriječiti uništenje života u divljini.
No također kažu i da će nastaviti vršiti pritisak na industriju hrane i kozmetike koja koristi palmino ulje u svojim proizvodima.
Dogovorom koji su potpisale 2010. godine, kompanije su se obvezale u roku od deset godina prestati koristi palmino ulje koje dolazi s plantaža zasađenih na uništenim staništima životinja (tzv. 'prljavo' palmino ulje). Također, obvezale su se da neće poticati daljnju deforestaciju.
Međutim, prema podacima Greenpeacea, samo 500 dana prije isteka roka, velike kompanije i dalje koriste 'prljavo' palmino ulje, tj. ulje sumnjiva porijekla te tako svjesno sudjeluju u daljnjem uništavanju šuma.
Greenpeaceovi istražitelji dokazali su da su neki od vodećih brendova poput Colgate-Palmolivea, Unilevera, Nestléa i Mondeleza i dalje uključeni u deforestaciju te ih pozivaju da pomognu transformirati industriju umjesto da se 'skrivaju iza politika svojih kompanija'.
Svake sekunde uništi se šume površine jednog nogometnog igrališta
Podaci su doista zastrašujući. Svakih 25 sekundi uništeno je šume površine jednog nogometnog igrališta. To je 146 nogometnih igrališta svakoga sata.
Indonezijsko Ministarstvo šuma objavilo je službene statistike prema kojima je u razdoblju od 1990. do 2015. uništeno oko 24 milijuna hektara – što je skoro površina čitavog Ujedinjenog kraljevstva.
Krčenje šuma povećava i opasnost od požara jer bez šume tla postaju suha čime se staništa dodatno uništavaju.
VIDEO: Nevjerojatno inteligentni orangutani služe se alatom
'Ako se nastavi ovakva razina uništavanja, nemam nimalo nade da će u divljini ostati i jedan orangutan', rekao je Alan Knight, šef organizacije za zaštitu životinja International Animal Rescue.
No unatoč svemu, čini se da Indonezija povećava proizvodnju palminog ulja. Njihov predsjednik Joko Widodo pokrenuo je mjere kako bi povećao potrošnju biodizela od palminog ulja i smanjio ovisnost svoje zemlje o uvozu goriva. Prošlog mjeseca je, pak, ministar trgovine rekao da je Indonezija povećala uzgoj palmi za proizvodnju biodizela za američke i francuske avione kao dio dogovora s tim zemljama da od njih kupi Boeinge i Airbuse.
Vlada se također udružila i s privatnim sektorom kako bi povećala izvoz palminog ulja u Pakistan čija rastuća populacija pokazuje sve veći interes za tim proizvodom.
Palminog ulja već sad se proizvodi sasvim dovoljno
No ima i pozitivnih primjera. Pregovarači Europske unije pristali su i gorivo od palminog ulja uvrstiti u izračune emisija stakleničkih plinova zbog njegovog indirektnog utjecala na okoliš. Osim toga, jedna prehrambena kompanije s Islanda rekla je da će potpuno izbaciti palmino ulje iz svojih proizvoda.
Aktivisti Greenpeacea i međunarodne organizacije za zaštitu životinja, koji podučavaju lokalno stanovništvo kako da rade bez ugrožavanja orangutana, kažu da su palme stabla s vrlo visokim prinosom te se zapravo već sada proizvodi sasvim dovoljno palminog ulja da zadovolji svjetske potrebe te uopće ne treba krčiti dodatne šume.
Gdje sve ima palminog ulja i kako ga se sve naziva
Skriveno palmino ulje može se pronaći u proizvodima poput šampona, sladoleda, kolača, deterdženta, keksa, kruha u šnitama, pizze, instant tjestenine, margarina, čokolade, sapuna, ruža za usne i brojnim drugima.
Palmino ulje je na deklaracijama često navedeno kao palm kernel, palmate, glyceryl, stearate, stearic acid, palmitic acid, sodium laureth sulfate, sodium lauryl lactylate
Glasnogovornica Greenpeacea kaže da potpuno izbjegavanje svog palminog ulja nije rješenje, već bi rješenje bilo uvjeriti proizvođače hrane i kozmetike da koriste samo ono palmino ulje čija proizvodnja nije povezana s uništavanjem staništa divljih životinja.
Što kažu velike kompanije
Iz Unilevera su poručili da svi njihovi dobavljači moraju poštovati 'politiku tvrtke o održivom razvoju' te da 'rade na tome da povećaju sljedivost u svojem kompliciranom sustanu nabave'. Rekli su i kako imaju plan kroz sljedeću godinu koristiti samo palmino ulje iz provjerenih izvora te da ulažu mnoga napora kako bi to postigli, no naglašavaju kako nema brzog rješenja.
Glasnogovornica Mondeleza, pak, kaže da kompanija bilježi veliki napredak u ispunjavanju zadanog plana kad je korištenje palminog ulja u pitanju.
'Jedan od načina da to postignemo je da kupujemo samo legalno proizvedeno palmino ulje čija proizvodnja nije uzrokovala uništenje šuma. Podaci koje smo objavili u ožujku pokazuju odakle naši dobavljači nabavljaju palmino ulje i potičemo ih da razriješe sve kontroverze povezane s izvorom tog ulja.'
U petak se oglasio i Nestlé te objavio da će koristiti satelite kako bi motrili plantaže palmi s kojih dolazi njihovo ulje te se tako nadaju ubrzati čitav proces postizanja održivog razvoja.
'Odlučni smo u namjeri da zaustavimo deforestaciju i nastavit ćemo raditi u tom smjeru sve dok sto posto palminog ulja koje koristimo ne bude 'čisto'. Prošle godine, 63 posto ukupnih sirovina koje smo koristili u proizvodnji nije imalo nikakve veze s uništenjem šuma, uključujući i 58 posto palminog ulja', rekli su iz te kompanije.
Kompanija Colgate-Palmolive rekla je da svakako namjeravaju prestati s upotrebom 'prljavog' palminog ulja do 2020.
'Ove godine čak 90 posto korištenog palminog ulja došlo je s provjerenih plantaža, no i dalje ćemo raditi na potpunoj sljedivosti. Također, implementirat ćemo korištenje satelita kako bi uočili prve znakove deforestacija, a održivi razvoj i dalje će biti naš cilj', kažu iz tvrtke.
Ipak, dodajmo na kraju kako Greenpeace ne koristi izraz 'održivi razvoj' jer ne vjeruju da takvo što uopće postoji.