Stranka bivše mjanmarske mirovne ikone Aung San Suu Kyi, koju međunarodna zajednica jako kritizira, ali je većina sugrađana i dalje podržava, trebala bi ostati na vlasti nakon parlamentarnih izbora u nedjelju, čiji se legitimitet već dovodi u pitanje, piše France Presse.
U zemlji je gotovo 60.000 zaraženih koronavirusom, od čega je više od 1300 umrlo, zbog čega su mnogi tražili da se izbori odgode, ali uzalud.
Vlasti su ipak dopustile starijima od 60 godina da glasaju prije izbora. I sama Aung San Suu Kyi (75) glasala je prijevremeno 29. listopada s maskom na licu.
Godine 2015. njezina stranka Nacionalna liga za demokraciju (NLD) odnijela je premoćnu pobjedu, ali je bila prisiljena na delikatnu podjelu vlasti sa svemoćnom vojskom.
Vojska kontrolira tri ključna ministarstva, unutarnjih poslova, obrane i granica, a po ustavu ima 25 posto mjesta u parlamentu.
Uspjeh NLD-a na izborima u nedjelju, drugima od raspuštanja hunte 2011., trebao bi biti nešto manji.
Razlog za to je širenje političke scene i pojava desetaka novih stranaka, ali i neuspjeh Aung San Suu Kyi da sklopi mir s nekoliko pobunjenih manjina te njezini slabi rezultati na području zdravstva i borbe protiv siromaštva.
Dovodi se u pitanje i kredibilitet izbora.
Izbori u velikom dijelu države Rakhin na sjeverozapadu zemlje, gdje se u zadnje dvije godine intenziviralo nasilje između vojske i jedne pobunjeničke frakcije, odgođeni su iz sigurnosnih razloga. Ali, po nekima, to je i prilika da se ušutka etničke stranke koje su imale dobre izglede pobijediti u toj regiji.
Gotovo 600.000 muslimana Rohindža koji su ostali u zemlji, od kojih je polovica u dobi u kojoj bi trebali imati pravo glasa, još ne mogu dobiti državljanstvo i prema tome ne mogu sudjelovati na izborima.
Ukupno gotovo dva milijuna ljudi neće moći glasati u zemlji od 37 milijuna birača, što bi moglo dodatno raspiriti mnogobrojne oružane sukobe, upozoravaju stručnjaci.
Nakon raspuštanja hunte, „mnogi su se nadali da će se građanski prostor otvoriti svima”, kazala je Shamini Darshni Kaliemuthu, izvršna direktorica nevladine organizacije Forum-Asia.
„Isključenje najranjivijih zajednica” s izbora u nedjelju pokazuje da se „obećanje demokracije nije materijaliziralo” unatoč tome što je Aung San Suu Kyi na vlasti.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991., Aung San Suu Kyi još je uvijek cijenjena u zemlji, posebice među Burmancima, većinskom etničkom skupinom, ali ne više kao prije.
Međunarodna zajednica jako je kritizira optužujući je za pasivnost u drami Rohindža, koji su od 2017. u velikom broju pobjegli pred vojskom i potražili utočište u Bangladešu. Mjanmar je zbog te krize optužen za „genocid” pred Međunarodnim sudom pravde, najvišom sudskom instancom UN-a.
Branivši osobno svoju zemlju, Aung San Suu Kyi zanijekala je „bilo kakve genocidne namjere”.
Retorika usmjerena protiv Rohindža i općenito muslimana, koji čine četiri posto stanovništva, osobito je bila izražena tijekom predizborne kampanje kada je zabilježeno „jačanje govora mržnje i dezinformacija” na društvenim mrežama, upozorila je Shamini Darshni Kaliemuthu.
Političke stranke s time se ne mire. „Ne mogu prihvatiti da postoje nepotrebni ljudi u našoj zemlji”, rekao je u vezi Rohindža Than Htay, predsjednik glavne oporbene Stranke solidarnosti i razvoja, bliske vojski.
Novi saziv parlamenta izabrat će novog predsjednika države.
Ustav priječi Aung San Suu Kyi da se kandidira za tu dužnost jer je bila udana za stranca. Mogla bi ponovno biti imenovana „posebnom državnom savjetnicom”, što je dužnost uvedena posebno za nju koja joj omogućava da de facto vlada zemljom.