Europa se mora odmah pripremiti na to da bi Rusija ove zime mogla isključiti sav izvoz plina, rekao je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) te je pozvao vlade da rade na smanjenju potražnje i na tome da nuklearne elektrane nastave s radom.
Fatih Birol kaže da bi smanjenje isporuka posljednjih tjedana, za koje Kremlj tvrdi da su ih uzrokovali radovi na održavanju plinovoda, zapravo mogao biti početak širih rezova u opskrbi, osmišljenih kako bi se spriječilo punjenje skladišnih objekata u pripremi za zimu, dok Rusija nastoji ojačati svoju snagu i utjecaj u odnosu na Europu.
"Europa bi trebala biti spremna u slučaju da isporuke ruskog plina budu u potpunosti prekinute", rekao je on u intervjuu za Financial Times. "Što se više približavamo zimi, to više razumijevamo namjere Rusije. Vjerujem da su rezovi usmjereni na izbjegavanje punjenja europskih punjenja skladišta i povećanje ruskog utjecaja u zimskim mjesecima".
Utrka za popunu zaliha
Zemlje Europske unije se utrkuju u cilju nadopunjavanja kapaciteta skladišta, a Njemačka se nada dosegnuti 90 posto kapaciteta do studenog, no njihova su skladišta trenutno samo napola puna.
Države članice također rade na smanjenju razine oslanjanja na ruska fosilna goriva nabavljanjem plina iz drugih zemalja, uključujući i SAD, te ubrzavanjem prelaska na obnovljive izvore energije, iako dužnosnici priznaju da bi utrka s ciljem postupnog izbacivanja ruske nafte i plina značila sagorijevanje više ugljena i održavanje rada nuklearnih elektrana.
Birol ističe da hitne mjere koje su europske vlade poduzele u cilju smanjenja potražnje za energijom vjerojatno nisu dovoljne te je pozvao zemlje da rade na očuvanju zaliha energije.
"Vjerujem da će biti sve jačih mjera potražnje kako se zima bude približavala", rekao je Birol. Dodao je da će možda trebati racionalizirati opskrbu plinom ukoliko Rusija odluči dodatno smanjiti izvoz.
Moskva je posljednjih tjedana smanjila ili čak prekinula isporuke plina u nekoliko zemalja EU, kao odgovor na sankcije nametnute Kremlju zbog njegove invazije na Ukrajinu.
Opskrba smanjena na 40 posto kapaciteta
Isporuke ruskog plina Europi koje idu preko plinovoda Sjeverni tok 1, koji se proteže ispod Baltičkog mora do Njemačke, opadaju. Prošlog tjedna, ruska državna energetska tvrtka Gazprom objavila je drugo smanjenje isporuke plina koji se transportira plinovodom, smanjujući opskrbu na tek 40 posto kapaciteta.
Talijanski energetski div Eni izvijestio je o prepolovljenju Gazpromovih isporuka plina Italiji, koja oko 40 posto uvezenog plina dobiva iz Rusije. U međuvremenu, francuski mrežni operater GRTgaz rekao je da Francuska nije primila ruski plin preko Njemačke još od sredine svibnja.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov prošlog je tjedna smanjenje opskrbe objasnio problemima s održavanjem plinovoda, pozivajući se na ranije informacije prema kojima Moskva nije u stanju osigurati povrat opreme poslane u Kanadu na popravak zbog sankcija.
Birol je nakon intervjua za FT, sličnu izjavu dao i novinskoj agenciji Reuters.
"Ne bih odbacio mogućnost da će Rusija povremeno nalaziti opravdanja za daljnju obustavu dostave plina u Europu, a možda će je i zaustaviti u potpunosti", rekao je.
"Europa treba smisliti plan za ovakvu izvanrednu situaciju", dodao je Birol i rekao da je nedavno smanjenje dostave mogući pokušaj za ostvarivanje političke prednosti ususret zimskim mjesecima kada je potrošnja veća.
IEA smatra da potpuna obustava ipak nije izgledan scenarij, dodao je.
Sankcije
Europska unija uvela je sankcije na rusku naftu i ugljen, ali zbog velike ovisnosti o plinu iz Moskve nije potpuno obustavila uvoz plina.
Što se tiče ulaganja u energiju u 2022 godini, u izvješću IEA stoji da će u taj sektor biti uloženo 2,4 bilijuna dolara, što uključuje i rekordna ulaganja u obnovljivu energiju. No, dodaju i da to nije uspjelo popuniti jaz u opskrbi i uhvatiti se u koštac s klimatskim promjenama.
Ulaganje je u usporedbi s prošlom godinom, kada je još uvijek harala pandemija, poraslo za 8 posto i uključuje rekordna ulaganja u sektor električne energije u želji da se poveća energetska učinkovitost, stoji u godišnjem izvješću o ulaganju objavljenom prošle srijede.
Ulaganje u naftu i plin, osim što je protivno ciljevima za klimatsku neutralnost, neće moći zadovoljiti potražnju u slučaju da energetski sistemi ne budu preuređeni za potrebe čišće energije, objavljeno je u izvješću.
"Današnja potrošnja nafte i plina je između dvije verzije budućnosti: previsoka je za postizanje cilja ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa, ali ne dovoljno visoka da zadovolji potrebe u slučaju da se vlasti odluče za nastavak trenutne politike i propuste priliku da ispune obaveze vezane uz klimatske promjene na koje su se obvezali", kazali su iz agencije.
