Lideri Quada, čelnici SAD-a, Joe Biden, Indije, Narendra Modi, Japana, Yoshihide Suga, i Australije, Scott Morrison, završili su svoj prvi virtualni summit obećavajući učvršćivanje sigurnosti u Indo-Pacifiku, širenje aktivnosti za proizvodnju cjepiva protiv Covida-19 i koordinaciju napora po pitanjima klimatskih promjena i pomoći u katastrofama. Tako glasi početak agencijske, Bloombergove vijesti o summit Quada, Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga.
Koji je imao nekoliko dimenzija. Prva se ogleda u deklariranoj obvezi čelnika da će udružiti svoje financijske, proizvodne i distribucijske kapacitete kako bi do kraja 2022. godine osigurali milijardu doza cjepiva protiv covida-19 za azijske zemlje. Iako niti jednom riječju nije spomenuta, ovo je jasan odgovor Kini koja svojim cjepivom nastoji uz sebe vezati brojne zemlje ne samo Azije. Jer, u ovom je trenutku cjepivo jedno od najmoćnijih oružja za kreiranje geopolitičke, kasnije i geoekonomske, prednosti u globalnom poretku koji se formira. "Uz indijske proizvodne mogućnosti, američku tehnologiju, japansko i američko financiranje i australsku logistiku, Quad je obećao dostaviti do milijardu doza cjepiva jugoistočnoj Aziji, indopacifičkoj regiji, do kraja 2022.", izjavio je Jake Sullivan, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost.
Druga je dimenzija formiranje “klimatske radne skupina Quada”, a treća radne skupine za “kritičnu i tehnologiju u razvoju”.
Zanemarivana suradnja
Quad, iako je nakon nastanka 2007. godine puno desetljeće bio zanemaren, sada se polagano formalizira, a Biden ga smatra “posebno važnim jer je posvećen praktičnim rješenjima i konkretnim rezultatima”. I dodaje: “Quad će biti vitalna arena za suradnju na Indopacifiku”. Dakle, tko nije unutra - Kina - taj ima problem. Modi tvrdi da će Quad postati “snaga za globalno dobro”, a Morrison potvrđuje da će “Indopacifik oblikovati sudbinu našeg svijeta u 21. stoljeću”.
Završni dokument summita klasičan je diplomatski materijal koji u sebi ima nekoliko važnih poruka. Quad vidi Indopacifik “slobodnim i otvorenim”. Jasna aluzija na Kinu koja ukida demokraciju u Hong Kongu i smatra da ključni pomorski trgovački putovi moraju biti pod njezinom kontrolom. Dodatna karakterizacija ističe “uključivost, zdravlje, ukotvljenost u demokratskim vrijednostima i slobodu od prisile”. Opet refleksija na Kinu uz koju ne idu epiteti "demokratske vrijednosti" - Kina smatra da ona razvija posebnu demokraciju koja se ne temelji na ljudskim pravima nego na pravu pojedinca na ekonomski napredak - niti "sloboda od prisile" jer je drskost i nasrtljivost ključna odlika djelovanja Kine od kad je na vlast došao Xi Jinping.
Sljedeća je rečenica sigurno izazvala puno bijesa u Pekingu: “Ponovno potvrđujemo svoju snažnu potporu jedinstvu i središnjem položaju ASEAN-a, kao i ASEAN-ovom pogledu na Indopacifik”. "ASEAN (Association of Southeast Asian Nations, Savez država jugoistočne Azije), osnovan 1967. u Bangkoku radi razvoja gospodarskih, društvenih i kulturnih odnosa te očuvanja mira i stabilnosti na području jugoistočne Azije. Države osnivačice su Indonezija, Malezija, Singapur, Tajland i Filipini. Pristupili su joj i Brunej (1984), Vijetnam (1995), Laos i Mjanmar (1997) te Kambodža (1999)", navodi mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije.
Problemi za Peking
Strateški je cilj Kine ostvariti prevlast nad državama ASEAN-a s kojima je u studenom prošle godine formirala RCEP (Sveobuhvatno regionalno ekonomsko partnerstvo) kako bi se pokušala nametnuti kao ekonomski lider. U RCEP su ušle Australija i Japan, ali nije Indija, tako da će Peking imati problema djelovati tvrdom, pa čak i svojom omiljenom oštrom silom. Osim toga, mnoge zemlje ASEAN-a su ušle u RCEP samo kako bi olakšale trgovinu jer s Kinom imaju ozbiljne tenzije u odnosima vezane za teritorijalna pitanja (granica na moru), etnička (uloga kineske manjine), religijska (odnos Kine prema muslimanima u Xinjiangu). Ako se Quad snažnije poveže s ASEAN-om na potki sigurnosne osovine u zaustavljanju nasrtljive Kine to će predstavljati ozbiljan problem za Peking i njegove regionalne, a posljedično i globalne planove.
Što se precizno zrcali iz sljedeće rečenice: “Quad s velikim potencijalom gleda u budućnost; s ciljem podupiranja mira i prosperiteta te jačanja demokratske otpornost koji se temelji na univerzalnim vrijednostima”. Gruba je za uši partijskih lidera u Pekingu sintagma “demokratska otpornost”.
I još jedna vrlo interesantna stavka: “Pozivamo na transparentnu reformu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) usmjerenu na rezultate”. Bidenova se administracija vratila u članstvo WHO, ali dijeli nezadovoljstvo bivše - i nekih drugih diljem svijeta - radom WHO-a. Koji je u trenutku izbijanja pandemije u Kini pao na testu nepristranosti. Ovo se nadovezuje i na poruke nove američke administracije: vraćamo se multilateralizmu, ali je nužno da je utemeljen na međunarodnom pravu. Za što je potrebno ograničiti kineski utjecaj. Peking je od početka ovog stoljeća, a posebno nakon dolaska Xija na čelo Narodne Republike, pokrenuo operaciju ovladavanja globalnim organizacijama: tako je Iran uspješno ojačao svoj utjecaj u UNESCO-u nakon što je Ronald Reagan povukao 1984. godine SAD iz članstva tvrdeći da je organizacija pod pretjeranim sovjetskim utjecajem. Dakle, poručuje Quad, puna podrška WHO-u, ali uz reformu i smanjenje kineskog toksičnog utjecaja.
Južno kinesko more
Interesantna je točka i poziv Quada na “ulogu međunarodnog prava na području mora, posebno kako se ogleda u Konvenciji o pravu mora (UNCLOS)”. SAD, naime, nije potpisnik te konvencije. Ali se na nju poziva.
Nastavak ove rečenice je nova snažna poruka Pekingu. Quad poziva na suradnju i kad je riječ o sigurnosti na moru “kako bi se odgovorilo na izazove pomorskom poretku u Istočnom i Južnom kineskom moru”. A to su Republika Kina na Tajvanu koju Kina želi pripojiti i silom ako je potrebno, otoci Senkaku koje Kina naziva Diaoyu i smatra svojim teritorijem te sporovi s, primjerice Filipinima o granici na moru.
I zaključak: “Predani smo jačanju našeg partnerstva kako bismo pomogli najdinamičnijoj regiji svijeta da odgovori na povijesnu krizu, tako da može biti slobodan, otvoren, dostupan, raznolik i uspješan Indopacifik kakav svi želimo.”
Odgovor Pekinga nije trebalo čekati. Zhao Lijian, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, pozvao je zemlje da se suzdrže od stvaranja blokova. “Razmjena među vladama bi trebala kreirati razumijevanje i izbjegavati usmjerenje protiv trećih strana”, poručio je.
Global Times, megafon Komunističke partije na engleskom, objavio je na mrežnim stranicama tekst koji navodi kako “Quad neće biti azijska kopija NATO-a” jer je Kina presnažna. I regija ovisi o Kini ekonomski.
Ovako oštra reakcija znak je velike zabrinutosti.