SARAJEVO
HDZ BiH DOBRO RAZMIŠLJA
Formiranje vlasti u susjednoj zemlji pokazuje sve njezine teškoće i kontradikcije koje vode disfunkcionalnosti
Mislite da se u SAD-u sporo broje glasovi? Dječja igra u odnosu na BiH koju su neki kolege u zapadnim medijima nazvali najkompliciranijom zemljom na svijetu. Usudio bih se ovdje opet povući usporedbu s Libanonom: ustroj vlasti u obje zemlje utvrđen je podjelom plijena između zajednica, religijskih ili etničkih. Libanon je to učinilo možda i najzaduženijom zemljom svijeta koja tone u siromaštvo.
U BiH teče formiranje vlasti nakon izbora održanih 2. listopada i u srijedu je ustrojeno novo Predsjedništvo. U kojem je prvi put i žena. Bio bi to dobar signal da nije riječ o gospođi Željki Cvijanović koja se nalazi pod sankcijama Ujedinjenje Kraljevine. Ali, i njezin je mentor Milorad Dodik pa, realno, nikom ništa. Važnije je pogledati što trojac u Predsjedništvu BiH vidi prioritetima. Željko Komšić, koji se mirno naziva hrvatskim članom iako su ga izabrali bošnjački glasovi, govori o približavanju EU iako je rješavanje mehanizma koji ga je doveo u Predsjedništvo jedan od uvjeta za taj put. A opire se bilo kakvom rješenju te sistemske pogreške do te mjere da je odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj noći, kojima je zaštitio prava hrvatskog korpusa, odbacio i tuži ga Ustavnom sudu. EU je pozdravila te promjene.
Zašto je to važno?
Gospođa Cvijanović je u prvi plan stavila regionalnu suradnju i suradnju s drugim državama, čitaj Rusija. Mogu eurointegracije, ako Republika Srpska može biti gotovo samostalna.
Denis Bećirović, koji je na izborima pobijedio Bakira Izetbegovića, prioritetima smatra osiguranje članstva u euroatlanskim integracijama, uz očuvanje vrijednosti demokratskog društva na antifašističkim temeljima. Nazaposlenost, nepravdu i siromaštvo nazvao je zajedničkim neprijateljima svih ljudi i naroda u BiH te je pozvao na očuvanje mira upozoravajući kako je došlo vrijeme da se političari prestanu ponašati sebično i prestanu širiti svađe i napetosti jer one samo vode u novo siromaštvo. Vrijedna doza razuma.
Što je šira slika?
Klix.ba u srijedu navodi da je skupina dosad oporbenih stranaka, bošnjačkih koje tvrde da su građanske (ali to nisu pokazale u prosvjedima protiv Schmidtove odluke), usuglasila zajednički dokument o programskim načelima suradnje s HDZ BiH. Borjana Krišto je to u ime najveće hrvatske stranke potvrdila. Za nadati se da neće doći do obrata i da će tih osam stranaka i HDZ BiH formirati vlast i poslati Izetbegovićevu SDA u opoziciju, potpuno zasluženo. U tom je kontekstu dobro da su kao uvjet za suradnju u vlasti naveli nesuradnju s Komšićevom strankom DF. Još da je izbjeći Dodikovu SNSD na državnoj razini … Da, eto i ja sam konačno morao pohvaliti HDZ BiH. Nadam se da me neće opovrgnuti.
I sad još samo treba formirati vlast u županijama/kantonima Federacije BiH, pa Dom naroda, pa predsjednika, vladu i onda vlast na razini BiH … A zločesti Schmidt je za sve postavio rokove. Zato ga Komšić i ne voli.
NUSA DUA
Velika preuzimanja su dobar znak, signaliziraju optimizam na tržištu
Razine duga zemalja s niskim i srednjim dohotkom naglo su porasle 2021. godine, pri čemu NR Kina drži 66% zajmova službenih bilateralnih vjerovnika, objavio je predsjednik Svjetske banke David Malpass. Jedna je sintagma u priopćenju nakon susreta američkog predsjednika Joea Bidena i kineskog cara Xi Jinpinga na summitu G20 na Baliju ostala bez formalnog odgovora Beijinga/Pekinga. Biden je istaknuo da “SAD i NR Kina moraju raditi zajedno na rješavanju transnacionalnih izazova … uključujući smanjenje duga”. Pisao sam o NR Kini i dugovima i eto sad muke za Xija, ako ne pokaže kooperativnost i pripravnost za stvaranje uvjeta lakše otplate duga, dodatno će mu se pokvariti ugled zemlje u tom važnom dijelu svijeta.
Zašto je to važno?
Novi odnosi snaga na financijskom tržištu slijede političke promjene. “London je izgubio još jedan statusni simbol. Više nije dom najveće europske burze.” Utrka je i dalje tijesna, ali Pariz sada vrijedi 2.823 bilijuna dolara, a London 2.821. Ne može britanski The Financial Times to mirno odgledati pa će poručiti da je do toga došlo zbog sektorskih razloga,više od četvrtine francuskog tržišta čine tvrtke robe široke potrošnje, LVMH, Hermès i L’Oréal, kojima kriza ne škodi. Američki Bloomberg, blago zlurado, podsjeća da su prije šest godina i prije Brexita britanska tržišta zajedno vrijedila 1,5 bilijuna dolara više nego francuska. Obje financijske meke i dalje daleko zaostaju za New Yorkom čija je vrijednost 26,2 bilijuna. I Tokio je jači od oba europska lidera, 5,67 bilijuna. A Londonu prijeti daljnji pad kad europska tržišt preuzmu klirinške poslove. Toliko o kolaču koji će Otok uzeti i pojesti.
Što je šira slika?
Velik i dobar posao, Estée Lauder je kupila tvrtku Tom Ford za 2,8 milijardi dolara, od čega 2,3 milijarde otpada na robnu markui intelektualno vlasništvo. Najveći je to posao ove poznate kompanije. Tom Ford, koji se sada opako obogatio (vrijedan je, tvrdi Forbes, 1,1 milijardu dolara), ostat će na poslu kao “kreativni vizionar”. Nije to iznenađenje, dvije su tvrtke blisko surađivale 15 godina. A u zemlji izlazećeg sunca sviće još jedno veliko preuzimanje, Nikkei navodi da će tvrtka Rohm, koja izrađuje čipove i Suzuki, zajedno krenuti u preuzimanje Toshibe.
Tko onda kaže da je kriza kad se sklapaju ovako dobri poslovi? Kako kaže FT, nema krize za tvrtke s ekskluzivnom robom.
NEW YORK
Rusija nikad nije snažna kako se čini, niti slaba kako se čini
Svaka novinarka, novinar, istraživač, znanstvenica našli su se u tom položaju. Kad pronađete da je netko tako dobro nešto napisao da nema druge nego to prenijeti. To je i točka na kojoj se lomi plagijator nadajući se da neće biti otkriven. U pravilu bude. A samo treba napraviti sljedeće: Andrea Kendall-Taylor i Michael Kofman su u časopisu Foreign Affairs objavili članak “Opasan pad Rusije”. Iz kojeg ću prenijeti nekoliko važnih naglasaka. “Rusija pod Putinom nikada neće biti dionik europske sigurnosti. Kremlj je pokazao da ga daleko više zanima imperijalistički revanšizam nego strateška stabilnost. Kratkoročno, Washington i njegovi saveznici moraju nastaviti raditi na smanjenju rizika od eskalacije - posebno nuklearne - i umanjiti sposobnost Rusije da vodi rat.”
Zašto je to važno?
“Washington će morati održavati stratešku komunikaciju s Moskvom kako bi izbjegao mogućnost nuklearnog sukoba”. Jer, “što se Moskva čini ranjivijom, to će više pokušavati kompenzirati ranjivosti oslanjajući se na nekonvencionalne alate - uključujući nuklearno oružje. Drugim riječima, ruska moć i utjecaj mogu biti smanjeni, ali to ne znači da će Rusija postati dramatično manja ugroza”.
Što je šira slika?
“Dok SAD i saveznici razmišljaju što bi moglo uslijediti nakon Putina, bilo bi dobro da se prisjete stare poslovice da Rusija nikada nije tako jaka kao što izgleda ili tako slaba kao što izgleda. I s globalnim položajem oslabljenim ratom u Ukrajini, Rusija će i dalje biti vođena svojim nezadovoljstvom, težnjom za geopolitičkim prostorom izvan granica i željom za statusom. Washington si ne može priuštiti da otpiše Rusiju niti bi trebao umišljati da Europa može sama riješiti problem. Prijetnja može evoluirati, ali će biti trajna.”