Rusija ide prema najdubljoj recesiji nakon raspada Sovjetskog Saveza: procjene pada BDP-a u ovoj godini kreću se od 10 posto (EBRD, Goldman Sachs) do 15 posto (Institut za međunarodne financije), a urušavanje ekonomije nastavit će se i u godinama koje dolaze.
"Dugoročno, predviđanja stručnjaka sugeriraju da će se BDP i dalje smanjivati jer je zemlja odsječena od zapadne tehnologije", navodi britansko Ministarstvo vanjskih poslova. Uz vrtoglavi rast inflacije, koja bi prema procjeni Capital Economicsa ove godine mogla premašiti 23 posto, ruske tvrtke već su izvijestile o smanjenju poslovne aktivnosti u ožujku te o padu narudžbi.
Ublažena inflacija
Pripremajući se za nadolazeću snažnu recesiju, Banka Rusije najavila je iznenadno smanjenje ključne kamatne stope. Šest tjedana nakon njezina udvostručenja u hitnom pokušaju da spriječi urušavanje rublja, od ponedjeljka će kamatna stopa s 20 posto biti smanjena na 17 posto. Kako se rubalj oporavio, a strah od inflacije je ublažen, centralna banka sad se usmjerila na potporu gospodarstvu.
Objašnjavajući svoju odluku, navodi da odražava "promjenu ravnoteže rizika ubrzanog rasta potrošačkih cijena, pada gospodarske aktivnosti i rizika financijske stabilnosti". Najizazovniji ostaju vanjski uvjeti koji "značajno ograničavaju gospodarsku aktivnost".
Smanjenje ključne kamatne stope pokazuje da je centralna banka "uvjerena kako je najakutnija faza ekonomske krize prošla", rekao je za Guardian Liam Peach, ekonomist u Capital Economicsu, a izbjegnuta je i destabilizirajuća navala na šaltere banaka. U nastavku godine očekuje se daljnje postupno smanjenje kamatnih stopa. Rubalj se oporavio od rekordno niskih vrijednosti u ranim danima ukrajinske invazije, kad je pao na 135 rubalja za američki dolar, i sad se vratio na oko 80 rubalja za dolar.
Štednja u rubljima
Tome su pomogla brojna ograničenja na deviznom tržištu, ali i rast kamatnih stopa u veljači jer je potaknuo Ruse da više štede u rubljima. Ruskim financijama, naravno, na ruku je išao i snažan rast cijena energenata.
Do kraja 2023. godine ekonomisti procjenjuju da bi recesija mogla izbrisati sav rast ostvaren u proteklih 15 godina, ali samo drastični bojkot energenata mogao bi izazvati ono što Zapad doista želi.