Zastupnik Skupštine Republike Kosovo i umirovljeni general kosovskih sigurnosnih snaga Hisen Berisha stigao je u Zagreb na poziv Fakulteta hrvatskih studija, gdje je sudjelovao u panel-raspravi o ulozi NATO-a u stabilizaciji jugoistočne Europe. Tom prilikom Berisha je u intervjuu za Jutarnji list komentirao trenutačno stanje na sjeveru Kosova i ponudio vlastiti plan za izlazak iz krize.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je naredbu o podizanju borbene spremnosti, nakon incidenta prilikom ulaska albanskih gradonačelnika u tri općine na sjeveru Kosova, a srpska vojska je raspoređena duž granice. Očekujete li da će srpska vojska na bilo koji način reagirati?
Mislim da je to za njega sve samo politička igra. Vučić je u Srbiji predstavnik svih šovinista i kriminalaca koji koriste sjever Kosova za krijumčarenje i kriminalne radnje. Vučić je našao način kako da iskoristi svu negativnu energiju svog naroda, nakon masovnih demonstracija protiv njega u Srbiji, i usmjeri je prema Kosovu. Isto je činio i Milošević. Beogradu je Kosovo adresa svaki put kad dođe do nestabilnosti u srpskoj vladi. Kurti je upao u Vučićevu zamku reagiravši na njegove provokacije. Ta nestabilnost ide u korist Beogradu. Vučić želi palestinizirati regiju i mi ne smijemo više padati na njegove podvale. Ali što se tiče dovođenja srpskih snaga blizu granica, to može zaboraviti. Jer napad na Kosovo znači napad na NATO i na SAD. Nije moguće da se to dogodi.
Kosovski premijer Albin Kurti uporno odbija u ovoj krizi poslušati EU i SAD te je svojim protivljenjem takoreći doveo Srbiju u ulogu pozitivca u očima međunarodne javnosti. U kojoj mjeri sadašnja vlada djeluje pozitivno po kosovske interese? Radi li Kurti za budućnost Kosova?
Kurtijevo odbijanje suradnje s našim međunarodnim partnerima EU i SAD-om je njegova najveća pogreška. Tima je najviše štete učinio Kosovarima. Čini mi se kao da Kurtiju ta tenzija na sjeveru Kosova treba kako bi opravdao pogrešku koju je učinio s Asocijacijom općina s većinski srpskim stanovništvom. Kurti je znao da postoji ta grupa ljudi koja ima istu želju kao Šešelj (udruživanje srpskih općina op. a.) i on nije smio dopustiti da to završi u Bruxellesu. Kurti nas je vratio u stanje prije nezavisnosti, i to su pogrešne politike jednog autokrata.
Ima li opozicija, čije ste i vi dio kao zastupnik Demokratske partije Kosova, dovoljno glasova da izglasa nepovjerenje vladi?
Ne u ovom trenutku. Kurti ima većinu u parlamentu i zbog toga je arogantan. Ali, lažni patriotizam na kojem je Kurti gradio svoju kampanju i zadobio povjerenje naroda neće trajati zauvijek. Propaganda je dovela do toga da mnogi sad vjeruju svemu što premijer govori. U vladi ima pametnih ljudi, mojih suboraca koji su u jednom trenutku možda bili prevareni. Mislim da bi oni trebali apelirati na gospodina Kurtija i uvjeriti ga da surađuje s ostalim strankama i da se pronađe kompromis.
Što vi vidite kao alternativnu opciju za izlazak iz krize?
Mislim da je jedini spas da stvorimo proširenu, sveobuhvatnu vladu u kojoj će biti obuhvaćene sve partije i civilno društvo, vladu koja neće biti ograničena vremenski nego će biti usredotočena na rješavanje međunarodnih obligacija. Nakon toga možemo govoriti o reformama u zakonskom sistemu i izbornom sistemu. Moj prijedlog je stvaranje tehničke vlade koja će zatvoriti sve aktualne teme tako da se svaka buduća vlada više neće trebati baviti patriotskim temama, nego raditi na programima o razvijanju ekonomije, obrazovanja, poljoprivrede... Budućnost Kosova je u opasnosti jer Kurti izbjegava svoj narod. On kao da ne vidi da s Kosova više ne odlaze samo težaci, već i visokoobrazovani mladi ljudi. U pet godina s Kosova je otišlo više od 125.000 ljudi.
Može li Priština sebi dopustiti da situacija na Kosovu traje unedogled budući da ljudi napuštaju to područje?
U interesu Beograda je da s Kosova ode sva radna snaga i da Kosovo više nema nikakvu budućnost. Jer, ako tamo više nema ljudi, kako može postojati država? Srbija više ne može vojno krenuti prema Kosovu i sada joj je u cilju da što više ljudi ode s Kosova.
Što bi bile posljedice za obje strane ako ne ispune zahtjevi SAD-a i EU?
Postoji mogućnost da premijer i ministar unutarnjih poslova budu proglašeni persona non grata za SAD i da se zamrznu europski i američki fondovi za Kosovo. Vidimo da se kao jedna od mjera spominje i micanje KFOR-a iz regije i zahlađivanje odnosa s UN-om. Ako Kurti dovede Kosovo do toga, trebalo bi ga proglasiti izdajicom svog naroda. Ja se ozbiljno pitam ima li taj čovjek nekakvu misiju da sruši svoju državu ili možda ima kakvih mentalnih problema.
Kosovske vlasti okrivile su Beograd i Vučića da su izazvali nemire da bi destabilizirali Kosovo. Smatrate li da su SAD i međunarodna zajednica trebali biti oštriji prema Beogradu i Vučiću?
Mislim da su ga previše mazili i dali mu autoritet. To je dovelo do toga da se on sada predstavlja kao promotor mira, suživota i ekonomske suradnje, a znamo da je taj isti Aleksandar Vučić Šešeljev šegrt i Milošević suradnik koji je rekao da će za jednog Srbina biti ubijeno 100 muslimana. To su riječi koje je jedino Hitler još mogao izgovoriti, a sada ih u Srbiji izgovara ovaj Miloševićev Goebbels. Srbija nema budućnost ako gleda prema Rusiji i toga treba biti svjesna. A EU i SAD trebaju preispitati svoj stav prema Vučiću.
Kakvu je ulogu u trenutnoj eskalaciji između Srbije i Kosova imala Rusija?
Glavnu. Srbija je satelit Rusije. Skoro svi koji danas vode Srbiju blisko surađuju s Rusijom. Rusija utječe sa svojim mehanizmima da drži ovaj teritorij pod tenzijom jer im je to sada potrebno. Potrebna im je vatra na Balkanu kako bi maknuli pozornost sa situacije u Ukrajini. U Ukrajini se nalazi grob Rusije. Tu će Rusija završiti kao zemlja.
Kurti je rekao kako ima pripremljen okvir konvencije o zaštiti prava manjina po uzoru na Hrvatsku i da je spreman ponuditi određenu razinu samouprave srpskim zajednicama. Kako komentirate taj njegov model rješavanja pitanja srpske manjine?
Pa mi smo to već napravili. Uspjeli smo integrirati Srbe u naše institucije, obukli su istu uniformu i postali dio civilne zaštite. Ali ako želimo u potpunosti provesti hrvatsku formulu integriranja Srba i ostalih manjina u institucije, onda trebamo demarkirati svoje granice. To je sada najbitnije. Imamo 366 kilometara otvorene granice sa Srbijom koje je potrebno demarkirati.
Koliko je realno da će se tenzije na Kosovu preliti na regiju i destabilizirati Europu?
Na Europu neće utjecati, ali jedna od namjera Beograda je destabilizacija Crne Gore. U Crnoj Gori trebaju zahvaljivati Bogu što su dio NATO-a jer bi Crna Gora proživljavala istu nesreću u kojoj se sada nalazi Kosovo, vjerojatno i goru da nemaju njihovu podršku. Moja ideja je da stvorimo dogovor o uzajamnoj vojnoj obrani između Hrvatske i Kosova po uzoru na ugovor između SAD-a i Južne Koreje. Takav bi sporazum štitio obje države i ostatak regije.
Na Ohridu je postignut dogovor o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Međutim, niti jedna strana ga ne provodi. Mislite li da su pregovori neuspjeli?
Ja mislim da je i bolje da se ne implementiraju ni Ohridski dogovor niti prijedlog za formiranje Statuta Asocijacije koji je 2. svibnja Kurti predstavio u Bruxellesu. Zašto to mislim? Jer sada, prema dogovoru koji je Kurti postigao s Vučićem, interpretator međunarodnih obligacija više nije Ustavni sud Kosova niti institucije, nego Borrell i Lajčak. To je veoma štetno i opasno za Kosovo. Povijest je pokazala da Europskoj uniji nedostaje odlučnost u rješavanju kriza. Pa Kosovo je zapravo već dalo rješenje što se tiče normalizacije odnose sa Srbijom i dogovor je postignut 2013. godine. Trebalo je samo finalizirati sporazume u vezi s granicom. Svaki put kad smo to pokušali Vučić je ustuknuo. Beogradu i Rusiji odgovara status quo jer bi zatvaranje političkog procesa na Balkanu pomirilo cijeli Balkan. A ako dođe do pomirenja na Balkanu, Rusija će imati cijeli svijet protiv sebe.
Američki državni tajnik Antony Blinken prozvao je kosovsku vladu da je akcijom na sjeveru Kosova nepotrebno podigla napetosti, a Europska komisija je odbacila Kurtijev plan za izlazak iz krize i zatražila rješavanje elemenata koji su izazvali krizu. Kako deeskalirati situaciju?
Sada trebamo naći zakonsko rješenje. Nema više političkog rješenja jer je političko rješenje doneseno 2008., kad smo proglasili nezavisnost i kad je više od 150 država priznalo Kosovo u aktualnim granicama. A zakonsko rješenje proizlazi iz našeg Ustava i zakona. Naša vlada treba blisko surađivati s američkom ambasadorom u Srbiji Christopherom Hillom i treba održati nove izbore na Kosovu. Ali u međuvremenu se moraju formalizirati mandati ovih što su izabrani, koji mogu vršiti svoje zadatke na tehničkoj razini kao predsjednici općina. Bitno je da nema kompromisa po pitanju Ustava i zakona.