Bivši američki predsjednik Donald Trump na svojem je imanju držao dokumente o detaljima nuklearnog naoružanja druge države, otkrili su novinari Washington Posta, s drugim dokumentima tolike razine tajnosti da im čak ni neki od vodećih ljudi državnog vojno-sigurnosnog aparata SAD-a ni danas ne mogu pristupiti.
Radilo se o dokumentima kojima se pristup odobrava isključivo na temelju stvarne potrebe, koji se drže pod strogim ključem, isključivo u papirnatom obliku, bez digitalnih kopija, koje se smije pregledavati samo u posebnim, sigurnim prostorijama pod budnom paskom osiguranja zaduženog za očuvanje tajnosti informacija. Trump je, prema izvorima iz FBI-ja, brojne takve dokumente čuvao na svojem imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Riječ je o posebno problematičnoj činjenici jer je Trumpovo imanje više puta kompromitirano od strane stranih obavještajaca i jer su se dokumenti nalazili pod relativno slabom zaštitom, u usporedbi s time kako bi se trebali čuvati dokumenti te oznake tajnosti.
Dokumenti pod oznakom "najviša tajna - osjetljivi razdvojeni podaci" čuvaju detalje koji su često skriveni čak i od najviših dužnosnika jer ne postoji potreba da oni saznaju za njih. Primjerice, pregled borbenih sposobnosti i preciznosti senzora nuklearne podmornice bio bi označen kao "najviša tajna" i dostupan nizu vojno-sigurnosnih dužnosnika, od vodećih ljudi u Pentagonu do ministra obrane i njegovih pomoćnika.
Neviđena katastrofa po američku diplomaciju
S druge strane, detalji o tehnologiji sonara koji omogućavaju podmornicama te sposobnosti, poput nacrta i analiza, bili bi označeni kao "osjetljivi razdvojeni podaci" i pristup njima bio bi omogućen samo osobama koje izravno rade na njihovu razvoju ili pod posebnim odobrenjem pripremaju izvještaj.
Isto tako, osjetljivi razdvojeni podaci o obrambenim sposobnostima i nuklearnom naoružanju pojedine države mogli bi sadržavati podatke koji bi bili izostavljeni iz većine analiza dostupnih visokim dužnosnicima. Neke su podatke obavještajne službe dobile kroz satelitsko nadgledanje, druge kroz prisluškivanje i špijunažu službenih komunikacijskih kanala, a treće kroz izravne ili neizravne kontakte s ljudima unutar sigurnosno-vojnog aparata države o kojoj se radi.
U krivim rukama osjetljivi razdvojeni podaci tako mogu pomoći drugoj državi da sazna tko od njezinih visokih dužnosnika dijeli ili prodaje državne tajne SAD-u, tko je kompromitiran, čiju su komunikaciju američke službe uspjele probiti te koja postrojenja treba bolje zaštititi od satelitskog nadzora.
Među stotinjak dokumenata koje su agenti FBI-ja zaplijenili na Trumpovu imanju u kolovozu nalazi se niz dokumenata s oznakom "HCS" - sustavi za kontrolu ljudskih obavještajnih resursa. Radi se upravo o organizacijskim sustavima uz pomoć kojih se štite identiteti krtica, špijuna, dvostrukih špijuna i drugih - podaci koji mogu dovesti do uhićenja i pogubljenja osoba koje su pomagale SAD-u.
Iako nije poznato o kojoj se državi radi u slučaju dokumenata koji otkrivaju njezine nuklearne tajne, pojedini analitičari spekuliraju da bi se moglo raditi o Izraelu ili nekoj drugoj savezničkoj državi, što bi mogla biti neviđena katastrofa po američku diplomaciju i vanjske obavještajne službe.
Kakve su posljedice ovog otkrića?
Savezničke države bit će znatno manje sklone dijeliti osjetljive informacije s SAD-om ako spoznaju da se njihove najstrože čuvane tajne mogu bez problema prebaciti na slabo čuvano privatno imanje sad već bivšeg predsjednika, gdje redovito dolaze posjetitelji iz Kine, Rusije i s Bliskog istoka.
Pojedini lijevi izvori čak povezuju nađene obavještajne podatke s ugovorom od dvije milijarde dolara koji je Trumpov zet Jared Kushner sklopio s investicijskim fondom pod kontrolom saudijskog princa Muhameda bin Salmana. Iako se vjerojatno radi o preuranjenim zaključcima, sigurno je da bi saudijska kraljevska obitelj izdašno platila za detalje o obrani i nuklearnim kapacitetima Izraela. Najgore po Trumpa je ipak da je sve te dokumente držao kod sebe duže od 18 mjeseci nakon što je prestao biti predsjednik, iako ih po zakonima koje je sam potpisao nije uopće smio izuzimati sa sigurnih lokacija.
Trump je u siječnju ove godine isporučio 15 kutija tajnih dokumenata sa 184 dosjea Nacionalnom arhivu, nakon što su ga dužnosnici više puta upozoravali da mora vratiti sve dokumente s oznakom tajnosti. Dodatnih 38 dosjea istražiteljima je predala Trumpova odvjetnica u lipnju, tvrdeći kako se sad stvarno radi o svim dokumentima te da je osobno pregledala Trumpovo imanje na kojem više nema dokumenata.
U raciji, 8. kolovoza, agenti FBI-ja pronašli su još više od stotinu dokumenata s oznakama najviše tajnosti i osjetljivih razdvojenih podataka, među njima i podatke o nuklearnim tajnama zasad nepoznate države.
Trumpov odgovor na novinske napise o raciji bio je znakovit - prvo je tvrdio kako su vijesti o nuklearnim tajnama izmišljotina, potom da su mu ih podvalili agenti FBI-ja (koji inače ni sami nisu imali dopuštenje gledati većinu pronađenih dokumenata, već su morali tražiti posebno odobrenje) te, konačno, da je i Obama imao brojne dokumente te da "ljudi kažu" da je među njima bilo i nuklearnih.