‘PAO SAM SA STOLCA...‘

Slama se europska energetska kičma: Ključne rijeke presušile, Francuska prvi put pala s trona najvećeg izvoznika struje

Rijeka Rajna, kičma njemačkog, nizozemskog i švicarskog gospodarstva, do kraja tjedna bi trebala postati praktički neprohodna
 /Nurphoto Via Afp

Usred sušnog ljeta, s toplinskim rekordima diljem Europe, isparavaju rijeke do te mjere da su ugroženi plovni putevi, izvještava Bloomberg. Rijeka Rajna, stoljećima kičma njemačkog, nizozemskog i švicarskog gospodarstva, do kraja tjedna bi trebala postati praktički neprohodna, zbog čega se zaustavlja promet ogromnoj količini robe. Dunav, koji vijuga 2850 kilometara kroz središnju Europu do Crnog mora, također je zagušen zbog preniskog vodostaja.

Predviđa se da će dubina Rajne kod Kölna u petak pasti na 40 centimetara, a u subotu do 37 centimetara, objavila je u srijedu njemačka Savezna uprava za plovne putove i brodarstvo. Na toj razini teglenice ne mogu ploviti. Glavni ekonomist Deutsche Banke za Njemačku Stefan Schneider rekao je za Reuters da bi i zbog prekida prometa Rajnom rast BDP-a u Njemačkoj na godišnjoj razini 2022. trebao biti samo 1,2 posto.

Od trećeg tromjesečja se očekuje da će njemačko gospodarstvo pasti u blagu recesiju. Vjerojatno najveći problem je smanjivanje transporta ugljena za elektrane duž Rajne, piše njemački Spiegel. Rajna je važna ruta za prijevoz robe kao što su žitarice, kemikalije, minerali, ugljen i naftni proizvodi.

Blaga recesija

Veći troškovi prijevoza vjerojatno će stvoriti dodatni pritisak na povećanje proizvođačkih cijena ugljena. I to baš sada, kad se Njemačka vraća ugljenu zbog kritične situacije s plinom iz Rusije. Po europskim rijekama i kanalima prevozi se više od jedne tone godišnje po glavi stanovnika. "No, ne radi se samo o komercijalnoj plovidbi, nego i o osvježenju kada je vruće, o navodnjavanju i mnogim drugim stvarima", kaže Cecile Azevard, direktorica francuskog vodovodnog operatera VNF.

Od sredine srpnja razina vode u Rajni bila je toliko niska da je imala primjetan utjecaj na teretni promet, kaže ekonomist Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) Nils Jannsen. U prošlosti bi pad vodostaja ispod kritične granice u razdoblju od 30 dana vodio do pada industrijske proizvodnje za oko jedan posto. Zadnji put kad je razina vode u Rajni ovako pala, 2018., pad industrijske proizvodnje iznosio je 1,5 posto.

U tjesnacu Kaub blizu Koblenza referentna razina vode iznosi samo 52 centimetra. Ali brodovi trebaju oko 1,5 metara da bi mogli voziti puni. "Nastavljamo ploviti, ali možemo napuniti samo oko 25-35 posto kapaciteta broda", rekao je Roberto Spranzi, direktor brodarske zadruge DTG, koja upravlja s oko 100 brodova na Rajni. To znači da klijenti često, umjesto jednog, za prijevoz iste količine tereta trebaju tri broda, piše Spiegel. Nije Njemačka jedina na udaru, Francuska je u najvećoj suši ikada. Gotovo u čitavoj zemlji na snazi su restrikcije, povećani su problemi s opskrbom strujom jer su Rhône i Garonne pretople da bi učinkovito hladile nuklearne reaktore.

Pao sa stolca

Talijanska rijeka Pad ima najniži vodostaj u 70 godina, nema vode za natapanje rižinih polja i opstanak školjaka, tisuće ribara i poljoprivrednika ostat će bez posla, upozorava Bloomberg.

Očekuje se da će ovogodišnja rekordna suša zbog blokade plovnih putova uzrokovati štetu veću od pet milijardi eura, koliko je iznosila šteta 2018. zbog obustave prometa Rajnom, kaže Albert Jan Swart, stručnjak za prijevoz u ABN Amro banci. Kapacitet prometa bit će ozbiljno ograničen sve dok u tom području nema puno kiše, kaže Swart.

Poduzetnik s Rajne Gunther Jaeger kaže da je nedavno pao sa stolca kad je vidio troškove otpreme jer je cijena jedne barže porasla za 30 posto u jednom danu. Rijeka koja je kanalom povezana s Dunavom teče oko 800 kilometara kroz švicarske i njemačke industrijske zone prije nego što se ulije u Sjeverno more u prometnoj luci Rotterdam u Nizozemskoj. Rijeke nije lako nadomjestiti, za prijevoz istog tereta koji preveze prosječna teglenica potrebno je 110 kamiona, a Njemačkoj nedostaje 80.000 vozača kamiona.

Francuska više nije najveći izvoznik struje u EU

Francuska je izgubila titulu vodećeg europskog izvoznika električne energije, piše Bloomberg. Prema podacima Enappsys Ltd, tvrtke koja se bavi analizom podataka u energetskom sektoru, Francuska je tijekom prve polovice godine morala uvesti više električne energije nego što ju je u tom razdoblju izvezla. S druge strane, Švedska je skočila na vrh ljestvice i postala najveći neto izvoznik struje koju većinom izvozi u Finsku i Dansku.

Čak 56 nuklearnih elektrana, inače, činilo je Francusku ključnim europskim izvoznikom, no produljeni prekidi rada zbog njihova održavanja znače da ih je na raspolaganju tek polovica. To je dovelo do najviših cijena energije u regiji i pojačalo pritisak na već zahuktalu europsku energetsku krizu.

- Zbog problema s nuklearkama francusko je tržište zauzelo poziciju uvoznika električne energije. Situacija je pogoršana zbog visokih cijena plina pa je Francuskoj manje financijski privlačno izvoziti uobičajene količine plina u Europu, kaže direktor Enappsysa Jean-Paul Harreman.

Francuske nuklearne elektrane okosnica su europskog elektroenergetskog sustava, ali su s godinama postale sve nepouzdanije. Toplinski val stavio je dodatni pritisak na većinski državnu tvrtku Electricite de France SA (EDF), koja upravlja nuklearnim elektranama, pa su regulatori odobrili privremena izuzeća za pet nuklearki po kojima mogu ispuštati toplu vodu u rijeke, što bi moglo biti kršenje ekoloških standarda.

Francuska je izvezla 16,4 teravat-sati struje u prvoj polovici godine, dok je u istom razdoblju prošle godine izvezla 30,9 teravat-sati. Francuski nuklearni reaktori u srijedu su radili s 50% kapaciteta, na istoj razini kao u utorak, prema izračunima Bloomberga koji je koristio podatke operatera mreže RTE.

I Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo povećale su neto izvoz električne energije tijekom istog razdoblja, uglavnom odgovarajući na potražnju iz Francuske.

Istovremeno, ukupni neto izvoz Švedske iznosio je 16 teravat-sati u prvoj polovici 2022. Italija je ostala najveći neto uvoznik tijekom prvih šest mjeseci ove godine, nabavljajući 22 teravat-sata uglavnom iz Švicarske i Francuske. (L.G.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. kolovoz 2022 23:38