Već je sam prijedlog Ukrajine da Hrvatska bude domaćinom prvog susreta parlamentarne dimenzije Krimske platforme potvrda dobro vođene vanjske politike. Ukrajina je tu želju pojasnila "partnerstvom i prijateljstvom" Kijeva i Zagreba.
Odluka hrvatske Vlade, kad ju je preuzeo Andrej Plenković, da čvrsto stane uz Ukrajinu i ponudi joj 2016. godine iskustva mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja bila je povijesno ispravna bez obzira na to pod kakav se kritički aparat stavila. Jednostavno, ne smije se pristati na svijet u kojem bi moćni silom nametali svoju volju. Nije loše sjetiti se tko je sve tada negativno reagirao na Vladin prijedlog.
I prije ruske agresije, u kolovozu prošle godine, izrasla je Krimska platforma kao mehanizam koji je trebao pomoći Kijevu da vrati ilegalno oteti teritorij. Platforma prerasta u model okupljanja protivnika ruske agresije, ne samo iz Europe nego i iz zemalja članica saveza demokracija, ali i drugih koje gaje strah da bi ih neki moćnik mogao natjerati da mu se pokoravaju.
Zajednička izjava
U Zagreb će doći 42 izaslanstva, a 11 zemalja potvrdilo je sudjelovanje videovezom, među njima i Japan. Pet država, Belgiju, Češku, Irsku, Poljsku i Rumunjsku, predstavljat će predsjednici oba parlamentarna doma. Posebnu političku težinu summitu daje dolazak Nancy Pelosi, predsjednice američkog Kongresa, koja je nepokolebljivu odlučnost u pokazivanju solidarnosti i podrške temeljnim vrijednostima pokazala u kolovozu kad je, unatoč prijetnjama NR Kine, otišla u posjet Republici Kini na Tajvanu. Stiže u Zagreb kako bi potvrdila da savez demokracija mora ostati jedinstven. I da nema mjesta bilo kakvom raskolu ili pristajanju na ustupke agresoru koji se neće zadovoljiti onim što dobije. Uvijek će tražiti više. Zato nije čudno što ne dolaze predstavnici Srbije, Bjelorusije i sličnih država. Mađarska, što može čuditi, na summitu će sudjelovati virtualno, ali to je zbog stava koji je prema ratu u toj zemlji zauzeo premijer Viktor Orbán, koji ne želi razljutiti Rusiju.
Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, potvrdio je da se priprema zajednička izjava svih sudionika u kojoj će se izraziti "jasna potpora teritorijalnom integritetu, suverenitetu i međunarodno priznatim granicama Ukrajine".
"Krimska platforma važan je skup potpore Ukrajini upravo zbog svoje parlamentarne dimenzije. Dakle, na skup dolaze parlamentarci, via facto ljudi koji odražavaju raspoloženje svojih građana koji daju podršku Ukrajini", kaže nam Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu. Visoki diplomatski izvor blizak hrvatskoj Vladi zaključuje da je summit Krimske platforme "najvažniji parlamentarni međunarodni skup od postanka moderne hrvatske države. Kako po važnosti sudionika tako i po temi. Deklaracija će jasno definirati i rusku agresiju na Ukrajinu". Picula je suglasan i navodi da je "važno što smo domaćini takvog skupa i da su Hrvatska i Ukrajina, zemlje zajedničkog povijesnog i ratnog iskustva, zajedno i u ovakvim teškim vremenima za Ukrajinu".
Hrvatska će se domaćinstvom ovog skupa potvrditi prije svega u regiji kao stabilna točka kad je riječ o pitanju odnosa prema temeljnim vrijednostima zacrtanim u Povelji UN-a i svim dokumentima koji su nakon toga prihvaćeni te kao odgovorna članica NATO-a i EU, saveznica u svakom pogledu. "Domaćinstvo Krimske platforme Hrvatsku sasvim sigurno plasira na međunarodnoj sceni kao državu koja ne samo da podržava napore Ukrajine nego i napore demokratskog dijela međunarodne zajednice", dodaje Tonino Picula.
Predsjednikova sjena
Šteta je što je na takvu sliku sjenu bacio predsjednik Zoran Milanović pogrešnim stavom kad je riječ o pitanju obuke ukrajinskih vojnika. Što je, nažalost, nastavak njegove potpuno pogrešne vanjske politike.
Skup u utorak ujutro otvaraju predsjednik Sabora Gordan Jandroković i njegov ukrajinski kolega, predsjednik Verhovne Rade Ruslan Stefančuk. Potom će se sudionicima obratiti premijer Andrej Plenković, a onda se videovezom uključiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.