Ruska pravoslavna crkva u srijedu je izrazila spremnost za novi susret patrijarha Kirila, bliskog predsjedniku Vladimiru Putinu, i pape Franje, usprkos diplomatskim napetostima zbog rata u Ukrajini.
Sveti Otac je drugoga dana posjete Kazahstanu, gdje se odvija međureligijski kongres, ali bez Kirila koji podržava rusku ofenzivu na Ukrajinu, osudio "okrutnu i barbarsku agresiju", pokušavajući istovremeno održati dijalog s Moskvom otvorenim.
Franjo je potom oko 15 minuta razgovarao s Antunum Sevrjukom, mitropolitom volokalmskim, Kirilovim "ministrom vanjskih poslova" koji je susret ocijenio "srdačnim" te ocijenio da je susret između čelnika dviju crkava "moguć" ako se "dobro pripremi".
"Moramo vidjeti kad, gdje, a najvažnije je da na kraju do nečega dođemo, kao što smo došli do apela koji smo uputili u Havani", rekao je novinarima aludirajući na susret Franje i Kirila 2016. na Kubi.
Bio je to prvi takav susret od Velike šizme, crkvenog raskola istočne i zapadne Crkve 1054. godine. Crkveni raskol koji je podijelio Crkvu na katoličku i pravoslavnu dogodio se za vrijeme vladavine carigradskog patrijarha Mihajla I. Celularija i pape Lava IX.
Visoki pravoslavni dužnosnik izrazio je žaljenje što je Sveta Stolica "otkazala" susret između Kirila i Franje koji je bio predviđen za lipanj u Jeruzalemu.
Drugoga dana boravka u Kazahstanu Franjo se obratio Sedmom kongresu vođa svjetskih i tradicionalnih religija, susretu koji okuplja kršćane, židove, muslimane, budiste, hinduse i druge vjere te poručio da Bog ne podupire rat.
"Bog je mir. On nas uvijek vodi putem mira, nikad putem rata", rekao je Franjo.
Papa, koji je ranije ove godine izjavio kako Kiril ne može biti "ministrant" ruskog predsjednika Vladimira Putina, poručio je na konferenciji: "Sveto nikad ne smije biti oslonac moći, niti moć oslonac za sveto!".
Kiril je s entuzijazmom podržao rusku invaziju na Ukrajinu, koju patrijarh vidi kao bedem protiv Zapada koji naziva dekadentnim. Njegov stav izazvao je razdor s Vatikanom i pokrenuo unutarnju pobunu koja je dovela do prekida veza nekih lokalnih pravoslavnih crkava s Ruskom pravoslavnom crkvom.
Franjo je također rekao da, iako nasilje u Božje ime nikad nije bilo opravdano, "virusi" mržnje i terorizma neće biti iskorijenjeni bez prethodnoga uklanjanja nepravde i siromaštva.
Rekao je da je vjerska sloboda ključna za miran suživot u svakom društvu i da nijedna vjera nema pravo prisiljavati druge na obraćenje.
Papa Franjo je poslijepodne održao misu na otvorenome pred oko 3000 ljudi. Bivša sovjetska republika broji oko 70 posto muslimana, 25 posto pravoslavaca i tek jedan posto katolika.
Ovo je 38. Franjin inozemni posjet od proglašenja Papom 2013.