U
Ž
I
V
O
Subotnje jutro nije započelo dobro za rusku vojsku i Vladimira Putina. Ukrajinci su, iako još nepotvrđeno, ruskom predsjedniku poslali za jedan dan zakašnjeli rođendanski poklon na Kerčki most. Mostom se dičio, otvorio ga 2018. godine i tom prilikom cijelom rutom odvezao kamion kako bi obilježio simbol ruskog Krima. Jutros je u šest sati tu 19 kilometara dugu, jedinu, poveznicu Krima i Rusije čija je gradnja koštala četiri milijarde dolara, zatresla jaka eksplozija. Detonacija je ubila tri osobe, zapalila okolna vozila i urušila dio mosta za cestovni promet. Tračnice na mostu, prema ruskim tvrdnjama, ostale su neoštećene.
O mogućem napadu na most prvi put se polemiziralo prije pet mjeseci kad je predstavnik Nacionalnih oružanih snaga Latvije, Janis Slaidiņš, u eteru latvijskog radija rekao kako postoji ta mogućnost. Ruski mediji na najavu su odgovorili posprdno. Na ruskom portalu KP nabrojali su cijeli asortiman oružja s kojim raspolažu njihovi neprijatelji i onda jednostavno konstatirali: "Most je zaštićen od napada."
Samouvjereni, čak i bahati, nisu bili bez pokrića, nego su stav temeljili na defenzivnim mehanizmima koji su se brinuli za sigurnost mosta. Nabrojali su čak 20 moćnih oružja zbog kojih je most nemoguća meta, od ronioca, raketnih sustava S-400, aviona Su-30, sustava protuzračne obrane Pancir S-1 i Tor, do, ni manje ni više, vojnih dupina.
Od raketnih napada glavna obrana mosta snažni su zemlja-zrak raketni sustavi S-400. U samoj blizini se nalaze dvije takve pukovnije koje čine obrambenu kupolu dometa od 400 kilometara, a vrijednost jednog sustava procjenjuje se na 300 milijuna dolara. Tu su i dva ranije spomenuta slabija sustava, Pancir S-1 i Tor. Ako bi Ukrajinci most napali zračnim putem, dronovima ili zrakoplovima, u let kako bi zaštitili rusku infrastrukturu upustili bi se avioni Su-30 ili Yak-38.
Podmorje mosta Rusi su osigurali vojnim roniocima, električnim senzorima na nosačima, specijalnim jedinicama u čamcima i dupinima. Iako apstraktni vojni alat, dupini nisu ništa neuobičajeno. Baza ruskih u luci je Sevastopolj, a ta divizija borbenih dupina je do 2014. godine i ruskog pripajanja Krima pripadala ukrajinskoj vojsci.
- Dupini bi bili idealni za ubijanje ljudskih ronioca. Brzi su, pametni i snažni. Još nema dokaza da su trenirani da to čine, ali kad bi bili, svaki noćni ronioci bio bi potencijalna meta - Andrew Lambert, profesor pomorske povijesti na King‘s College u Londonu, opisuje morske vojnike za američki NP. Trenutno je jedna od primarnih misija dupina detektiranje podvodnih mina korištenjem eholokacije (op.a. sonara).
- Tako bez problema pronalaze stvari koje ostaju sakrivene mehaničkim i elektroničkim alatima, a i manja je vjerojatnost da će detonirati mine - navodi za PRX‘s The World, Sam LaGrone urednik USNI vijesti.
Drugo nesvakidašnje oružje koje Rusi koriste u obrani podmorja Krečkog mosta je sustav "Peraja". Radi se o svojevrsnom sustavu sonara koji služi za odbijanje ronioca, a pritom se služi glasnim zvukovima. Kad ronilac dođe na 300 metara od mosta sustav mu pošalje glasan pištanj upozorenja. Ako ga ne posluša i dođe na 100 metara, intenzitet zvučnog signala se pojačava i počinje izazivati snažnu bol u glavi vojnika, a može rezultirati i smrću.
U neposrednoj blizini mosta zabranjeni su letovi dronova. Da se to poštuje brine se služba za elektronsko ratovanje. Most štite i obalna straža granične službe FSB-a, Crnomorska flota i posebna mornarička brigada Ruske garde čije postrojbe patroliraju akvatorijem na protudiverzantskim čamcima, a osoblje je naoružano strojnicama i bacačima granata.
Usprkos svemu tome, most je napadnut. Vojni analitičar Michael Clarke za Sky News je to opisao velikim poniženjem za Rusiju, no još u svibnju su u KP-u zaprijetili što će se dogoditi napadnu li Krečki most.
- U Kijevu postoji osam mostova preko Dnjepra: dva željeznička, tri cestovna, jedan pješački i dva za metro. Hoće li predsjednik Ukrajine i njegovi istomišljenici, nakon što su pogođeni našim "Kalibrima" ili "Bodežima", morati plivati na posao? - napisali su preporuku ruskoj vlasti na portalu KP, no pitanje je hoće li prijetnju ostvariti.
