Dok se Rusija sprema opkoliti Sjeverodonjeck, grad ključan za zauzimanje istoka Ukrajine, a Moskva već baca oko i na susjedni grad Lisičansk, pitanje o tome kako će situacija na terenu oblikovati sljedeću fazu rata u nedjelju je za zapadne saveznike Ukrajine postalo još važnije, piše New York Times.
'Rusi rade sve što mogu kako bi odsjekli Skeverodonjeck', rekao je regionalni guverner Serhij Hajdaj u nedjelju na društvenoj mreži Telegram. 'Sljedeća dva-tri dana bit će vrlo značajna.'
S druge strane rijeke, Ukrajinci koji su se u Lisičansku hrabro držali protiv Rusa, imali su prednost dobrog terena - ali sve manje oružja za obranu.
'Ako ne dobijemo pomoć u vojnoj opremi, naravno da će nas istjerati', rekao je Oleksandr Voronenko (46), vojni policajac stacioniran u Lisičansku. 'Oprema se svakodnevno uništava. Morate je zamijeniti nečim novim.'
Ukrajinski dužnosnici zamolili su saveznike u NATO-u da im brže isporuče oružje većeg dometa i hitno nadopune osnovne zalihe, uključujući streljivo.
No, s obzirom na to da je Rusija trenutno u određenoj prednosti, ukrajinski saveznici, kojima su ugrožena gospodarstva i poljuljana odlučnost, mogli bi uskoro biti prisiljeni baviti se mnogo bitnijim pitanjima od toga kakvo oružje poslati - poput onoga treba li izvršiti pritisak na Ukrajinu i postići mirovni sporazum s Rusijom ili agresivnijom vojnom potporom riskirati rusku eskalaciju.
'Uvijek je postojao osjećaj da će, kada se središte borbi pomakne na jug i istok, Rusi biti u određenoj prednosti zbog veće brojnosti i dosad osvojenog teritorija', kaže Ian Lesser, bivši američki dužnosnik, voditelj ureda njemačkog Marshallovog fonda u Bruxellesu.
'Ali to otvara ozbiljnija dugoročna pitanja o prirodi ovog sukoba, ciljevima Ukrajine i ciljevima Zapada u odnosu na njih', rekao je.
Dok čekaju, Ukrajinci trpe užasne gubitke u regiji Donbas gdje se vodi borba za Sjeverodonjeck. Prema vlastitoj procjeni, Ukrajina gubi između 100 i 200 ljudi dnevno kako se tamo krvoproliće pogoršava, dijelom zbog ruske nadmoći u opremi, a dijelom zbog odlučnosti Ukrajine da se bori, unatoč sve tmurnijoj prognozi na istoku.
Zapadne zalihe koje su uspjele doći do crte bojišnice nisu niti toliko obilne, niti tako sofisticirane, koliko bi Ukrajina željela. A neki komadi opreme uopće ne uspiju doći do bitke jer ih Rusi pogode i unište prije nego što se uopće mogu rasporediti.
Kasno u subotu, ruski projektili pogodili su vojno skladište u zapadnoj Ukrajini, ranivši dvadesetak ljudi, a prema ruskom ministarstvu obrane, uništeni su protuoklopni i protuzračni raketni sustavi koje su Ukrajini isporučile Sjedinjene Države i Europska unija.
Ukrajinska vlada uložila je ljudstvo i resurse u napore da zadrži Sjeverodonjeck, strateški važan industrijski grad i posljednje veliko urbano središte u Luganskoj oblasti koje još nije palo. Ruske snage uništile su dva mosta koja vode do središta Sjeverodonjecka te granatirali treći i posljednji most koji je važan dio linije opskrbe ukrajinskih snaga, rekao je regionalni guverner.
Sada će se bitka možda premjestiti u njegov bratski grad, Lisičansk.
S vrha brda u Lisičansku u nedjelju se jasno moglo vidjeti zašto se čini da će ovo mjesto, koje bi uskoro moglo postati središte ruske ofenzive, biti lakše braniti nego druge dijelove Donbasa: na visokom je terenu. Prostrane ravnice te regije bogate su prirodnim resursima, ali ovakva uzvisina je rijetkost.
No Lisičansk, grad koji je prije rata imao gotovo 100.000 stanovnika, nemoguće je obraniti bez zaliha koje su potrebne za održavanje ukrajinskih tenkova, topništva opskrbljenog granatama i tisućama vojnika koje treba hraniti i opremati.
To je izazov s kojim se ukrajinska vojska sada suočava dok se ruske snage sve bliže konačnom zauzimanju susjednog Sjeverodonjecka. Čak i ako Sjeverodonjeck padne, ukrajinske trupe najvjerojatnije bi mogle obraniti Lisičansk, dijelom zato što dva grada razdvaja rijeka Severski Donec - osim, naravno, ako ruske snage ne uspiju prekinuti opskrbne rute grada.
U nedjelju je bilo jasno da Rusi upravo to pokušavaju postići stalnim napadima s jugoistoka.
Oblaci dima sa zapaljenih polja obavili su Lisičansk u nedjelju poslijepodne. Učestalo granatiranje s obje strane odjekivalo je gradom dok su civili vukli prazne boce da ih napune iz vatrogasne cisterne za vodu, opremljene filterima za pročišćavanje.
Prošlog tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se oko Sjeverodonjecka i Lisičanska 'na mnogo načina odlučuje o sudbini našeg Donbasa'. No, prvi je grad sada praktički okružen, a ako ruske snage nastave napredovati, ukrajinski će dužnosnici morati donijeti stratešku odluku: povući se ili riskirati i opkoljavanje Lisičanska.
'Čekamo pojačanje', rekao je vojni policajac Voronenko, dok se grupa od 20-ak stanovnika kretala prema kombijima za evakuaciju. 'Djelomično je stiglo posljednjih dana u obliku topništva. A ako dobijemo više, onda ih vjerojatno možemo zadržati.'
Ali gotovo četiri mjeseca nakon što je Rusija izvršila invaziju, ukrajinskoj vojsci ponestaje streljiva za njihovo topništvo iz sovjetskog doba, a novo ne stiže dovoljno brzo i u dovoljnoj količini, zbog čega je sudbina Lisičanska još neizvjesnija.
Za europske zemlje je pitanje kako sada obraniti Ukrajinu i taktičko i političko - a stvara i određene probleme kod kuće.
Nekoliko članica EU zabrinuto je jer su poslale previše vlastitog streljiva u Ukrajinu pa obnavljanje njihovog arsenala zaostaje. Budući da vanjska politika i obrana bloka nisu integrirane, europski čelnici bili su prisiljeni pokušati stvoriti vlastite vojne zalihe.
Dužnosnici Europske unije kažu da će pokušati iskoristiti fond od devet milijardi eura za zajedničku nabavu vojne opreme, pokušavajući ublažiti zabrinutost da je vojna potpora Ukrajini opasno oslabila obrambene sposobnosti drugdje u Europi.
Europska unija se također bori sa širim, i politikom opterećenim pitanjem, što napraviti sa željom Ukrajine da uđe u Europsku uniju. Ta bi odluka mogla ojačati poziciju Zelenskog kod kuće i možda mu dati veću političku fleksibilnost u pregovorima o primirju, ali bi također mogla navesti Rusiju da napadne još jače, ili nešto još gore.
Tijekom posjeta Kijevu u subotu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će njezina administracija do kraja tjedna dati mišljenje o tome treba li EU Ukrajini dodijeliti status kandidata. U konačnici, međutim, odluka je duboko politička pa će europski čelnici biti pozvani da svoj stav izraze na summitu koji će se održati 23. i 24. lipnja u Bruxellesu.
Za većinu zemalja kojima je dodijeljen status kandidata, bilo je potrebno više od desetljeća reformi i pregovora kako bi postale punopravnim članicama EU.
Ako Ukrajina dobije zeleno svjetlo, njezin će put najvjerojatnije biti težak, s obzirom na strašno stanje te nacije od početka rata te loše upravljanje i korupciju koji su je obilježili čak i prije invazije.
'Kakva god bila stvarnost na terenu, prilika za ulazak u euroatlantske integracije za Ukrajinu je vrlo značajno', rekao je Lesser iz njemačkog Marshall fonda. 'S obzirom na sve zapadniju perspektivu Ukrajine, u odnosu na Rusiju koja je zalutala u azijski imperijalni položaj, politički kontrast između ova dva aktera postat će još oštriji.'