ODBIJENI ZAHTJEVI

Rusi odbili daljnje pregovore s Amerikancima, za osvetu sele vojnu infrastrukturu preko Atlantika?

‘Rusija nema pravo veta u NATO-u, Moskva ne može određivati prioritete Sjevernoatlantskog saveza i nametati volju suverenim državama‘
 Sergei Supinsky

- Ne vidim ni smisla, ni osnove da u skorije vrijeme nastavimo pregovore sa SAD-om, izjavio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.

Naime, Washington je odbacio ključni ruski zahtjev u pregovorima o "sigurnosnim garancijama za Rusiju" - odustajanje od daljnjeg proširenja NATO-a na istok, odnosno primanja u članstvo nekoliko postsovjetskih država koje su se odmetnule od Moskve: Ukrajine, Gruzije i Moldavije. Rjabkov je u intervjuu TV postaji RTVI rekao kako Moskva ne skriva da je ispunjenje tog zahtjeva ključna stavka o kojoj ovise sve ostale točke o kojima su spremni razgovarati "te ako ne dobiju pismena pravna jamstva" za taj uvjet, onda nema razloga pregovarati. On smatra da je glavni problem u tome što SAD i NATO ni u kojem slučaju ne žele prihvatiti taj ruski temeljni zahtjev.

Iz Bijele kuće i NATO-a poručili su da "Rusija nema pravo veta u NATO-u" te da Moskva ne može određivati ni prioritete Sjevernoatlantskog saveza, niti nametati volju suverenim državama o njihovim strateškim odlukama. Prvi Putinov diplomat Sergej Lavrov izjavio je da će Rusija znati kako sebe zaštititi i neće vječno čekati da Zapad promijeni svoju politiku.

"Mi sa svojim partnerima i saveznicima razvijamo vojnu i vojno-tehničku suradnju. Prisutni smo u mnogim dijelovima svijeta", upozorio je Lavrov. Njegov zamjenik Rjabkov, na špekulacije da bi Rusija kao odgovor na neuspješne pregovore sa SAD-om mogla "postaviti svoju vojnu infrastrukturu" na Kubi ili u Venecueli, kratko kaže kako "ne želi ništa prejudicirati" te ni potvrditi ni odbaciti takvu mogućnost. Lavrov je još napomenuo kako je Rusija sprema na svaku vrstu ekonomskih sankcija i zna kako im doskočiti.

Kremlj je trostruke rusko-zapadne pregovore koje u Moskvi nazivaju "pregovori s kolektivnim Zapadom" - u Ženevi sa SAD-om, u Bruxellesu s NATO-om i u Beču s OESS-om - označio kao neuspješne, a ruski mediji govore da su "pregovori zapeli u slijepoj ulici". No, čini se da bi Rusi mogli uskoro izaći s novim prijedlogom. Naime, u svom komentaru u moskovskom Komersantu direktor Instituta Europe Ruske akademije znanosti Aleksej Gromiko, unuk nekadašnjega dugogodišnjeg sovjetskog ministra vanjskih poslova Andreja Gromika, navodi kako bi najbolja opcija bila "neutralnost Ukrajine, Gruzije i Moldavije", slično kao što su to Austrija, Finska i Švicarska. "To bi bila pametna alternativa", ističe Aleksej Gromiko.

Također tvrdi da je Zapad još 90-ih godina prevario Rusiju dajući joj usmena jamstva da se neće širiti na istočnu Europu, a pogotovo ne na bivši SSSR. "Zapad se pravi nemušt, ali tako je bilo", kaže Gromiko. Iz NATO-a samo poručuju da u Statutu NATO-a, u članku 10., stoji kako "svaka europska zemlja koja želi, može postati članica". No, Gromiko navodi da je to pisano 1949. godine kada nitko nije niti pomišljao da bi to mogle postati istočnoeuropske države koje su tada bile u sovjetskoj (ruskoj) sferi utjecaja.

Rusija ne može podnijeti da joj se sužava prostor djelovanja kao velesile kakva bi ona željela biti. I prokremaljski mediji navode kako je nastavak pregovora nepotreban bez ispunjenja glavnog uvjeta - Ukrajine bez NATO-a. Ukrajinski politolog Gordej Belov, pak kaže kako svojim ponašanjem Rusija gura ne samo Ukrajinu, nego Finsku i Švedsku prema NATO-u.

- Ruska politika prijetnji Ukrajini, zveckanje oružjem uz granicu i otimanje ukrajinskog teritorija, natjerala u Kijev da se okrene na drugu stranu, kaže Belov za ruske medije te kazao "ako Rusija ima "crvenu liniju" koju se ne smije priječi, onda ju ima i Ukrajina, a to su njene granice i to prije 2014 godine".

Na odustajanje Moskve za daljnjim pregovorima reagirali su u Bijeloj kući gdje je Jack Sullivan, savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost, rekao kako "još nema datuma za novu rundu pregovora". Napomenuo je da je stanje na ukrajinskoj granici i dalje napeto, ali nema obavještajnih podataka koji bi potvrdili da se Rusija priprema za intervenciju u Ukrajini.

Neki ruski analitičari smatraju da će Rusija i dalje stvarati napetost oko Ukrajine i igrati igru "rat je moguć" kako bi natjerala Zapad da ipak popusti jer, kako kaže i Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, "pitanje članstva Ukrajine je pitanje života i smrti" te je sigurno da Rusija neće odustati od svojih zahtjeva u vezi s tim. Peskov je ustvrdio da manevri uz ukrajinsku granicu nemaju veze s pregovorima te da Rusija "na svom teritoriju ima pravo provoditi vježbe kako i kada hoće".

Na sve to reagirala je i moskovska burza koja je pala za dva posto, a i rublja je dodatno pala u odnosu na dolar i euro.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. siječanj 2022 17:58