Spašavanje planeta, ekoaktivizam, strastveni javni protesti - sve to oduvijek je bilo karakteristično za mlade idealiste koji nisu prezali ni pred čim kako bi pokazali da su njihovi ciljevi važni.
No, je li i dalje tako ili govorimo o reliktu prošlosti?
U velikoj analizi to propituje autorica Judith Woods u svom tekstu za Daily Telegraph, navodeći kako su se neke stvari promijenile. U Velikoj Britaniji novog doba tipični "eko ratnik" više nema isto lice kao desetljeće ranije. Tinejdžeri pokazuju značajno manju ekološku odgovornost nego ranije. Ostavljaju šatore na glazbenim festivalima, ne brinu o recikliranju plastične ambalaže od dostavljene hrane i pretrpavaju domove odjećom i proizvodima koje naručuju preko interneta. S druge strane su njihovi roditelji, a nerijetko i bake i djedovi, koji se prema okolišu odnose znatno odgovornije.
Novo istraživanje Nacionalnog ureda za statistiku pokazalo je da su starije generacije (tzv. Baby boomers) bacaju puno manje hrane nego što to čine mladi. Tako 60 posto onih u dobi od 55 do 64 godine kaže kako uvijek izbjegava bacanje hrane, no ta brojka pada na 48 posto kada su u pitanju stanovnici u dobi od 16 do 24 godine.
Bacanje hrane ipak je u padu - 2007. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu bačeno je čak 11,2 milijuna tona upotrebljive hrane, dok je ta brojka 2018. pala na devet i pol milijuna tona. Iako to predstavlja pad od oko petnaest posto, svejedno je previše. A kako bi se ostvario održiv razvoj, mladi ljudi morat će prilagoditi svoje ponašanje.
Vladino izvješće naslovljeno "Budući konzumenti: Resursi i Generacija Z" objavljeno je 2019., a u njemu stoji da su trenutni tinejdžeri i mladi ljudi skloni prelasku na vegansku ili vegetarijansku prehranu. No...
- Generacija Z rado će reći da su izuzetno skloni zaštiti okoliša, no zapravo ne čine ništa više nego njihovi prethodnici, milenijalci. Naime, pripadnici "Generacije Z" imaju vrlo snažna uvjerenja što bi trebalo, no to rijetko pretvaraju u konkretne poteze. Najbolji je primjer taj da ne recikliraju, iako na sva zvona "trube" o tome kako je potrebno spasiti planet - stoji u izvješću.
Telegraph ističe kako su na važnoj konferenciji COP26, koja se održava u Glasgowu, kraljica Elizabeta II. i Sir David Attenborough, koji oboje imaju 95 godina, elokventno i autoritativno progovorili o zaštiti okoliša.
- Vrijeme je da se s riječi prijeđe na djela - poručila je u videoporuci kraljica, dok je Attenborough svjetske lidere pozvao da budu motivirani "nadom, a ne strahom", te da ovu "tragediju pretvore u trijumf".
Njihove pažljivo birane riječi imale su, piše Daily Telegraph, mnogo veći utjecaj od "blebetanja na protestima koje je pokrenula Greta Thunberg", tinejdžerska ekoaktivistkinja svjetskog glasa. No, navode dalje, izvikivanje parola i ljutnja, koliko god bili besmisleni, sigurno će se nastaviti.
Svjetski lideri pozvani su da se vode činjenicama, ne osjećajima. Oštra retorika može dobiti mjesto na naslovnicama svjetskih medija, no nema jednostavnog rješenja za planet koji broji 195 država unutar sustava Ujedinjenih naroda. Činjenica da se više od 100 zemalja obvezalo smanjiti svoje emisije za 30 posto do 2030. je velika stvar koja je pokazatelj teških pregovora i dogovora među odraslima, navode.
No, to ne znači da ne treba podizati glas. Prije pandemije tisuće su učenika marširale protiv klimatskih promjena, no taj je trenutak prošao i zamijenili su ih odgovorni, odrasli ljudi koji se svjesno bore protiv svega što klimatske promjene donose. Telegraph primjećuje kako je među prosvjednicima i dalje više ljudi srednje i starije životne dobi, nego mladih koji uživaju priključeni na uređaje u svojim sobama. Klimatske promjene toj su populaciji manje zanimljive nego videi kako urediti selfie ili kako ispeći kolač od cimeta.
Novinarka Telegrapha navodi kako je u kratkoj anketi s roditeljima doznala da gotovo nitko od tinejdžera ne želi dobrovoljno sortirati otpad niti isključiti uređaje kada ih ne koriste, kako ne bi trošili previše energije. U isto vrijeme, agresivno podupiru električne automobile i obnovljive izvore energije. Posebice je zabrinjavajuć njihov odnos prema teorijama zavjere, ali općenito i prema okolišu.
- Moj 16-godišnji sin je vegan i on vjeruje da zbog toga može raditi što želi. Poput mnogih svojih vršnjaka, vjeruje da je dovoljno odreći se životinjskih proizvoda. Pobjesnio je kada sam mu rekla da je proizvodnja njegovih novih tenisica treća po zagađenju okoliša nakon avijacije i distribucije proizvoda - kaže majka Kathryn.
Godišnje se proizvede 25 milijardi pari tenisica, dovoljno da se zemlju optrči 300 puta, a većina je napravljena od plastike, objašnjava ekološka stručnjakinja Angela Terry.
- Velike kompanije vole isticati svoju društvenu odgovornost, no svaka tenisica ima 63 različita dijela te je potrebno napraviti 360 koraka u procesu sastavljanja. Većina ih je proizvedena od poliuretana, najlona ili lateksa, što su proizvodi dobiveni iz fosilnih goriva, a dodatan je problem transport jer se proizvode u 63 tvornice u zabačenim dijelovima Azije, što također dovodi do zagađenja - kaže.
S druge strane, stariji od 55 godina nerijetko kupuju proizvode koji su izdržljiviji, rjeđe ih mijenjaju, ali - što malo narušava sliku o njihovoj brizi za okoliš - žele imati svoj automobil.
Stručnjaci kažu kako trebamo brzu i efektnu kampanju te promjenu društva u cjelini. Kako bi to postigli, ljudi svih generacija moraju se udružiti u jedinstvenom cilju jer je previše toga u opasnosti.