Rusija je postala rasadnik tehnoloških kompanija specijaliziranih za špijuniranje na internetu. Ne samo to, New York Times, pozivajući se na dokumente koje je dobio od insajdera, piše da je već uočena aktivnost u kojoj se novi nadzorni sustavi prodaju inozemnim zainteresiranim strankama.
Naime, Rusija ne provodi samo agresiju nad susjednom zemljom nego i represiju nad građanima koji se ne slažu s ratom u Ukrajini. Ruske vlasti, piše NYT, nagomilale su arsenal tehnologija za praćenje komunikacija građana i pojačan nadzor disidentskog djelovanja unutar Rusije. Razvila se cijela "podrumska" industrija u kojoj stručnjaci pronalaze nove načine za praćenje i prosljeđuju ih FSB-u i ruskoj policiji kako bi mogla nadzirati privatne mobitele i internetske stranice. Na udaru je i komunikacija putem aplikacija sa šifriranim porukama koje oglašavaju najvišu razinu sigurnosti od "njuškanja" poput Signala, Telegrama i WhatsAppa. Ruske firme za špijunske alate pronašle su načine za analizu i njihova prometa, a također "pomažu u lociranju telefona, identificiraju anonimne korisnike društvenih medija i provaljuju u račune građana", piše Times pozivajući se na dokumente u koje je imao uvid, ali i razgovore sa sigurnosnim stručnjacima, digitalnim aktivistima i osobama uključenim u operacije digitalnog nadzora u Rusiji.
Rusija je dosad, navodi ugledni američki dnevnik, kaskala u tome za zemljama poput Kine i Irana, no sada ubrzano hvata korak, a očekuje se da će nedavna pobuna Jevgenija Prigožina, šefa vojnoplaćeničke kompanije Wagner, te partizanski upadi unutar zemlje samo povećati glad za špijunskom tehnologijom.
Malo poznate tvrtke
"Ljudi su postali vrlo paranoični jer, ako komunicirate s bilo kim u Rusiji, ne možete biti sigurni je li to sigurno ili ne. Vrlo aktivno prate promet", komentirala je za američki list Alena Popova, ruska oporbena političarka i aktivistica za digitalna prava. "Nekada je ta tehnologija bila okrenuta samo protiv aktivista. Sada su to proširili na svakoga tko se ne slaže s ratom."
Riječ je o malo poznatim tvrtkama MFI Soft, Vas Experts i Protei, koje su i prije radile na invazivnim sustavima za prisluškivanje, a onda počele s proizvodnjom naprednijih alata za obavještajne službe u zemlji.
Dokumenti u koje je uvid imao Times uključuju, navodi taj list, snimke zaslona, mailove i inženjerske sheme, a dobili su ih od osobe s pristupom internoj evidenciji. Od nekoliko stotina datoteka, oko 40 u detalje opisuje alate za monitoring.
Mnoge od tvrtki su u vlasništvu Citadel grupe, nekoć djelomično pod kontrolom Ališera Usmanova, koje je jedno vrijeme slovio za "omiljenog Putinova oligarha".
Novorazvijeni alati "mogu prepoznati kada ljudi upućuju glasovne pozive ili šalju datoteke na šifriranim aplikacijama za chat kao što su Telegram, Signal i WhatsApp. Softver ne može presresti poruke, ali može utvrditi koristi li netko više telefona, mapirati njihove kontakte praćenjem komunikacije s drugima i triangulirati koji su telefoni bili na određenim lokacijama određenog dana", navodi Times. Neki su dizajnirani za prikupljanje lozinki unesenih na web stranicama koje nemaju zaštitu.
Tržište prisluškivanja
U jednom dokumentu spominje se "tržište prisluškivanja", lanac opskrbe opremom i softverom koji pomiče granice digitalnog masovnog nadzora.
Učinci prelijevanja, smatra Adrian Šahbaz, prvo će se osjetiti u okolnoj regiji, a zatim potencijalno u svijetu. "U suštini oni inkubiraju novu kohortu ruskih tvrtki koje su se pojavile kao rezultat represivnih interesa države", rekao je Šahbaz, analitičar iz nevladine aktivističke organizacije Freedom House, koja prati stanje demokracije i ljudskih prava u svijetu.
Jedna od kompanija koje su profitirale s početkom rata u Ukrajini je Citadel, koji je već kupio mnoge od najvećih ruskih proizvođača opreme za digitalno prisluškivanje. Citadel, prema američkom State Departmentu, kontrolira od 60 do 80 posto tržišta tehnologije za nadzor telekomunikacija. Sjedinjene Države u veljači su najavile sankcije protiv te tvrtke i njezina sadašnjeg vlasnika Antona Čerepenikova, piše NYT.
"Sektori povezani s vojskom i komunikacijama u ovom trenutku dobivaju mnogo sredstava jer se prilagođavaju novim zahtjevima", rekla je dnevniku Ksenia Ermošina, znanstvenica koja proučava ruske nadzorne tvrtke s Citizen Labom, istraživačkim institutom na Sveučilištu u Torontu.
Jedan od alata s imenom NetBeholder može mapirati lokacije dvaju telefona tijekom dana kako bi razlučio jesu li istovremeno naletjeli jedan na drugoga, što ukazuje na potencijalni susret između ljudi.
Drugi sustav zaključuje koristi li netko dva ili više telefona. NetBeholder može odrediti regiju u Rusiji iz koje je korisnik, ili zemlju iz koje dolazi ako je riječ o strancu.
Rusija postaje konkurentna Kini
Tvrtka Protei nudi proizvode koji omogućuju transkripciju glasa u tekst za presretnute telefonske pozive i alate za prepoznavanje "sumnjivog ponašanja", stoji u jednom od dokumenata.
Opseg prikupljanja podataka u Rusiji i novi alati čine, prema riječima Ksenije Ermošine, "ubojitu kombinaciju", sve prisutniju u cijeloj zemlji.
NetBeholder može identificirati koji podaci kamo teku, objašnjava NYT. Može točno odrediti kada netko pošalje datoteku ili se poveže na glasovni poziv na šifriranim aplikacijama kao što su WhatsApp, Signal ili Telegram. To FSB-u, nasljedniku KGB-a, daje pristup važnim metapodacima, općim informacijama o komunikaciji. Primjerice, tko s kim razgovara, kada i gdje, kao i je li datoteka priložena poruci.
Kada su takve podatke tražile u prošlosti, vlade su bile primorane tražiti ih od vlasnika aplikacija, primjerice kompanije Meta u slučaju WhatsAppa. Te su tvrtke potom odlučile hoće li službama ustupiti informacije.
Ovi novi alati uznemirili su sigurnosne stručnjake i tvorce šifriranih usluga, tvrdi NYT.
Šahbaz, istraživač iz Freedom Housea, očekuje da će ruske tvrtke s vremenom postati konkurenti uobičajenim dobavljačima nadzornih alata.
"Kina je lider digitalnog autoritarizma", rekao je Šahbaz, "ali u Rusiji se masovno trude izmijeniti internetske propise kako bi više sličili Kini. Rusija će postati konkurent kineskim tvrtkama", smatra on.