Energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu vjerojatno će ubrzati, a ne usporiti globalni prelazak s fosilnih goriva na tehnologije poput vjetra, solarne energije i električnih vozila, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom redovitom godišnjem izvještaju (World Energy Outlook).
- Energetska tržišta i politike promijenili su se kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu, ne samo za sad, nego za desetljeća koja dolaze - izjavio je za Reuters Fatih Birol, izvršni direktor IEA-e.
Dok su neke zemlje ove godine trošile više fosilnih goriva, poput ugljena, kao odgovor na nestašicu prirodnog plina uzrokovanu ratom u Ukrajini, očekuje se da će taj učinak biti kratkotrajan, smatra IEA koja u svom izvještaju na 524 stranice predviđa globalne energetske trendove do 2050. godine. Prvi put dosad ta agencija predviđa da će globalna potražnja za svim vrstama fosilnih goriva dosegnuti vrhunac u bliskoj budućnosti. IEA predviđa da će potražnja ugljena pasti u sljedećih nekoliko godina, potražnja za prirodnim plinom dosegnut će limit do 2030., a potražnja za naftom smanjit će se sredinom sljedećeg desetljeća.
Jedan od glavnih razloga za optimizam u energetskoj tranziciji jest to što su mnoge zemlje ove godine odgovorile na skok cijena fosilnih goriva prihvaćanjem vjetroturbina, solarnih ploča, nuklearnih elektrana, vodikovih goriva, električnih vozila i električnih dizalica topline.
Kako piše New York Times, u SAD-u je Kongres odobrio više od 370 milijardi dolara za takve tehnologije, a Japan provodi novi program "zelene transformacije" koji će pomoći u financiranju nuklearne energije, vodika i drugih tehnologija s niskim emisijama. Kina, Indija i Južna Koreja pojačale su nacionalne ciljeve za obnovljivu i nuklearnu energiju.
IEA očekuje da će globalna ulaganja u čistu energiju porasti s 1,3 bilijuna dolara u 2022. na više od dva bilijuna dolara godišnje do 2030. godine.
- Primjetno je da se mnogi od ovih novih ciljeva čiste energije ne provode samo zbog klimatskih promjena. Sve su više pokretači energetska sigurnost i industrijska politika: mnoge zemlje žele biti na vodećim pozicijama u energetskim industrijama budućnosti - naglasio je Birol.
IEA se u svom izvještaju osvrnula na Rusiju koja je najveći svjetski izvoznik fosilnih goriva. Smatraju da ta zemlja nikad više neće vratiti udio u globalnoj opskrbi energijom kakav je imala prije invazije na Ukrajinu. Predviđa se da će ruski udio u opskrbi energijom kojom se trguje na međunarodnom tržištu s oko 21 posto u 2021. godini do kraja desetljeća pasti na 13 posto. Godišnji izvještaj IEA-e objavljen je uoči skore UN-ove klimatske konferencije (COP 27) koja se od 6. do 18. studenoga održava u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikhu.
IEA ističe da trenutačna energetska politika stavlja svijet na put da dosegne vrhunac emisija ugljičnog dioksida do 2025. i zagrije se za oko 2,5 stupnjeva Celzijevih do 2100. u odnosu na predindustrijsko doba. Te su procjene u skladu s projekcijama koje je u srijedu objavio UN, no premašuju ciljeve zadane Pariškim klimatskim sporazumom o ograničenju globalnog rasta temperature ispod dva Celzijeva stupnja, odnosno oko 1,5 stupnjeva do kraja stoljeća.
- Ako želimo postići ambicioznije klimatske ciljeve, vjerojatno bismo trebali vidjeti oko četiri bilijuna dolara ulaganja u čistu energiju godišnje do 2030. godine - zaključio je Birol.