Usprkos velikom međunarodnom pritisku, kineski predsjednik Xi Jinping ipak je doputovao u posjet Moskvi. Vladimir Putin je čovjek kojega je jednom nazvao svojim "najboljim i najintimnijim prijateljem" te je Xi na račun takvog prijateljstva odlučio ignorirati i činjenicu da mu je pajdo nedavno postao najtraženiji ratni zločinac na svijetu.
Međunarodni kazneni sud u Haagu izdao je tjeralicu za Putinom 17. ožujka zbog njegove uloge u nezakonitom prebacivanju ukrajinskih civila i djece na ruski teritoriji.
Premda je Xi nedavno osokoljen dobivanjem trećeg predsjedničkog mandata od svoje Komunističke partije Kine, mnogi se ipak pitaju zašto riskira međunarodni prezir i dodatno pogoršanje odnosa sa Zapadom, dok mu je ekonomija o istima itekako ovisna?
Za početak, strateška bliskost s Rusijom ideološki je okvir Pekinga: SAD im je zajednički rival. Kina i Rusija nastoje se dizajnirati kao dvije istinske svjetske supersile i globalne predvodnice, a SAD nerijetko nazivaju ‘tigrom od papira‘ i remetilačkim faktorom u svijetu. Iako je kineska ekonomija blisko isprepletena sa zemljama Zapada, Kina je ipak jednopartijska despocija u kojoj se narod malo što pita, kao što je to supstancijalno i Ruska Federacija.
No, kako bi se dodatno razumjelo Xijevu fatalnu sklonost Putinu, analitičari ističu da je važno uzeti u obzir i biografske sličnosti, te osobnu povijest odnosa dvojice lidera.
“Dobna razlika između njih je samo šest mjeseci. Očevi su im se obojici borili u Drugom svjetskom ratu, te su obojica u mladosti proživljavali slične poteškoće. I Xi i Putin imaju kćeri za nasljednice”, objasnio je za Politico Aleksander Gabuev, stručnjak za rusko-kineske odnose u think tanku Carnegie Endowment for International Peace.
Romantično pobratimstvo
Čak, dakle, i ako se izuzme sličnosti njihovih ‘carskih‘ pozicija i političke moći, oni imaju sasvim dovoljno zajedničkih točaka za međusobno razumijevanje.
Nježno prijateljstvo dva čvrstorukaška istočnjaka zapadni analitičari posprdno nazivaju ‘bromansom‘, romantičnim pobratimstvom.
Ono je počelo 2013. kad se Xi sastao s Putinom na marginama samita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje na Baliju. Bilo je to baš na Putinov rođendan, pa je improvizirana mala rođendanska zabava. Nisu se baš napili, ali je par čašica više očito dovelo do izrazite kemije: Xi je Putinu poklonio tortu, a Vladimir Vladimirovič je odmah izvukao votku za zdravicu.
“Nikad nisam uspostavio takve odnose niti sklopio takve dogovore s bilo kojim drugim stranim kolegom, kao što sam tad uspio s predsjednikom Xijem,” otvoreno je priznao Putin duboku duhovnu vezu u izjavi kineskoj televiziji 2018. Odmah nakon što su pojeli tortu i ispili votku upriličen je Putinov put u Peking gdje je dobio prvu kinesku medalju prijateljstva.
"On je moj najbolji, najintimniji prijatelj", rekao je tom prilikom Xi, dodajući da će bez obzira na međunarodne fluktuacije Kina i Rusija razvoj svojih odnosa uvijek smatrati prioritetom.
Xi je doista i održao riječ. Ostao je vjeran Putinu i nakon što je pred očima svijeta pokrenuo svoju brutalnu invaziju na Ukrajinu. Samo par tjedana prije Putin je posjetio Peking i potpisao sporazum o partnerstvu "bez ograničenja". Kineski dužnosnici klonili su se svake kritike Rusije, sukob u Ukrajini izbjegavali su nazivati ratom, te su papagajski ponavljali Putinov licemjerni narativ da je za masovne zločine koje je počinio zapravo krivo tobožnje širenje NATO-a.
Xijev cilj
Zbog kineske odanosti Moskvi posvuda raste zabrinutost da će Rusiju uskoro početi masovno opskrbljivati oružjem. Prošli tjedan mnogi su izvijestili da su kineske tvrtke, uključujući i onu povezanu s Xijevom vladom, poslale Rusima oko 1000 jurišnih pušaka, pancire, bespilotne letjelice i drugu opremu koja bi se mogla koristiti u vojne svrhe. Kineske i ruske oružane snage također su se i udružile na zajedničkim vježbama: nedavno su zajedničke pomorske manevre s Iranom imali u Omanskome zaljevu.
Očekuje se da će, prema agenciji TASS, Xijev ovotjedni posjet rezultirati s desetak međudržavnih sporazuma. Energetika i trgovina su na prvom mjestu, no Xi će sigurno ponoviti i kinesku inicijativu s ciljem rješavanja "ukrajinske krize". Njegov inicijalni dokument spominje potrebu poštivanja suvereniteta i nastavka mirovnih pregovora, ali i podmeće ruske teze o odvraćanju ‘vojnih blokova koji se šire‘, premda se jedino Putinova vojska naočigled prelila preko državnih granica.
Naravno da prioritet Pekinga nije postići mir u Ukrajini, nego vezati Rusiju uz sebe kao mlađeg kineskog partnera – tvrde analitičari na washingtonskom Institutu Brookings. Tamo gdje su Rusi nekad stajali kao glavni rivali SAD-u i zapadnome bloku sad Peking pozicionira sebe. Moskva je pretvorena u kineski interesni poligon za globalne igre i malog potrčka, u ono što je Rusima nekad bila Kuba.
Dok je Putin na čelu Rusije takav raspored na šahovskoj ploči Kini nitko neće moći ugroziti, pa je njegov ostanak na vlasti u Moskvi puno veći interes Kineza nego Rusa. Xijev cilj je zapravo zaštititi sebe i Kinu od pada Putina: dođe li na vlast u Moskvi netko razumniji, demokratičniji i bolji prema vlastitome i susjednim narodima, sebi slične prijatelje Kina će moći tražiti tek u Sjevernoj Koreji i Iranu.